Zbirka skulpture MSU-a broji gotovo 1000 umjetničkih djela, a radovi svojim nastankom sežu od prve polovice 20. stoljeća do danas.
Kako Muzej suvremene umjetnosti od svog osnutka u svojem izložbenom programu i zacrtanoj strategiji otkupa aktivno prati inovativna umjetnička kretanja, tako se i u Zbirci skulpture uočava eksperimentiranje u trodimenzionalnoj formi i širenje pojma medija skulpture na objekte, multiple, readymade, asamblaže, ambijente, instalacije.
Posebnost zbirke čine radovi umjetnika koji su tijekom šezdesetih i početkom sedamdesetih godina sudjelovali u manifestacijama Novih tendencija koje su se u organizaciji Galerije suvremene umjetnosti (današnji Muzej suvremene umjetnosti) održavale u Zagrebu od 1961. do 1973. godine. Na međunarodnim likovnim izložbama i simpozijima u Zagrebu su pokazana eksperimentiranja s novim tehničkim medijima pa su izlagani različiti oblici programirane umjetnosti, kinetički i luminokinetički objekti, dok su se posljednje Tendencije bavile računalnom umjetnošću te vizualnim istraživanjima. U okviru Novih tendencija nastali su radovi naših najpoznatijih umjetnika od kojih su u zbirku skulpture uključeni: Vojin Bakić, Vladimir Bonačić, Julije Knifer, Vlado Kristl, Ivan Kožarić, Ivan Picelj, Vjenceslav Richter, Aleksandar Srnec, Ljerka Šibenik, Miroslav Šutej. Zbirka je obogaćena i djelima inozemnih umjetnika koji su izlagali u Zagrebu: Mark Adrian, Getulio Alviani , Alberto Biasi, Dadamaino, Edoardo Landi, Julio Le Parc, Bruno Munari, Rafeale Soto, Victor Vasarely.
Opus Ivana Kožarića, jednog od naših najznačajnijih kipara druge polovice 20. stoljeća, sustavno je praćen od njegovih ranih i gorgonaških radova pa zbirka posjeduje njegova antologijska djela. U zbirci su i radovi gorgonaša Dimitrija Bašićevića Mangelosa i Josipa Vanište.
Nova umjetnička praksa krajem šezdesetih i u sedamdesetim godinama donosi konceptualne i ambijentalne radove, primarnu i analitičku skulpturu koja propituje postupak nastajanja skulpturalnog djela, procese rada, materijale i sam kontekst nastanka (Ladislav Galeta, Vladimir Gudac, Tomislav Gotovac, Josip Pepi Stošić).
Krajem sedamdesetih i osamdesetih godina nastaju brojna postkonceptualna i postmodernistička djela umjetnika mlađe generacije kojima su instalacije i objekti dominantan izraz (Slavomir Drinković, Branko Lepen, Vlado Martek, Ante Rašić, Damir Sokić, Mladen Stilinović, Edita Schubert).
Zbirka također posjeduje antologijske instalacije nastale u devedesetima i početkom 2000. Gorana Petercola, Gorkog Žuvele, Vesne Pokas, Petra Barišića, Ines Krasić, Ksenije Turčić, Mirjane Vodopije, Vlaste Žanić, Alema Korkuta, a od inozemnih umjetnika među ostalima uključuje Chen Zhena i Jimmieja Durhama. Duba Sambolec 2007. muzeju donira 15 radova, mahom kiparskih instalacija, nastalih od 1993. do 2005. kojima se referira na ratna stanja kao simptome aktualnih društvenih zbivanja. Posebnost zbirke je Dvostruki tobogan Carstena Höllera koji je naručen i izveden tijekom gradnje novog muzeja te je postao atrakcija za posjetitelje i jedan od prepoznatljivih simbola muzeja ali i dio konstrukcije zgrade.
Voditeljica Zbirke: dr.sc. Nataša Ivančević, muzejska savjetnica
natasa.ivancevic@msu.hr
