Žilet-žica jedan je od najjezivijih simbola utvrđivanja granica Europske unije. Napravljena od pocinčanog čelika, za razliku od bodljikave žice koja je izmišljena da onemogući kretanje, žilet-žica stvorena je s isključivom namjerom da sakati. Tisuće ljudi u pokretu izgubili su živote pokušavajući zaobići granice Europske unije da bi život okončali utapajući se u Sredozemnom moru, gušeći se u kamionima krijumčara ljudima ili ostavljajući živote upravo na žilet-žicama koje opasuju Europu.
PROČITAJ VIŠE
Muzej suvremene umjetnosti posljednje tri godine provodi projekt Drugačiji i jednaki unutar kojeg razvija različite posebne programe u kojima sudjeluju osobe s invaliditetom. Poseban naglasak je na osobama s intelektualnim oštećenjima koje su vrlo često podzastupljena skupina kada govorimo o osobama s invaliditetom.
PROČITAJ VIŠE
* Izložba se produžuje do 25. 6.
Serijom malih izložbi objedinjenih zajedničkim nazivom „Okidači“ predstavljamo djela iz zbirki MSU-a u dijalogu s umjetnicima i umjetnicama, udrugama i aktivistima. Prva u nizu, izložba Božene Končić Badurina „Mala zbirka glasova“, posvećena je kiparici Kseniji Kantoci.
PROČITAJ VIŠE
Izbor slika iz novih ciklusa Ivice Malčića rezultat je njegova neprekinutog djelovanja i slikarske transformacije svakodnevice. Ujedno je to dio Malčićeva dugogodišnjeg umjetničkog koncepta u kojem svake godine nastoji realizirati barem sto novih slika.
PROČITAJ VIŠE
Umjetničko djelovanje Jasmine Cibic obuhvaća film, performans i instalaciju te rigorozno preispitivanje estetike politike. Radovi su joj postavljeni na scenu sastavljenu od nacionalnoga ponosa i moći, od državnih skupova do kulturnih spomenika, a oslanjaju se na povijesne događaje i pojedince koji određuju zajedničko poimanje identiteta. Tako ona definira načine instrumentalizacije kulture, a i to kome bi ona trebala služiti. U svojim novijim projektima Jasmina istražuje političko poklanjanje kulturnih objekata, umjetnina i arhitektonskih djela koja personificiraju nadu i solidarnost tijekom borbe za samoodređenje naroda i novih političkih identiteta.
PROČITAJ VIŠE
*Radno vrijeme izložbe je od utorka do nedjelje od 11.00 do 16.00 sati.
!brute_force je kontinuirana istraživačka platforma koja propituje na koje načine umjetna inteligencija strukturira našu stvarnost te na taj način zapravo uspostavlja i vladavinu nad njom. Projekt koji je 2019. godine započela Maja Smrekar naslanja se na pretpostavku da ljudi i ne-ljudi više ne djeluju unutar dualističkog okvira, nego se izjednačuju unutar globalne infrastrukture tržišne ekonomije i tehno-kapitalističke komodifikacije života.
PROČITAJ VIŠE
Na 12 lokacija u Zagrebu, od Ilice do MSU-a, postavljene su fotografije Toše Dabca. Poziv su na istraživanje grada i opusa zagrebačkog velikana fotografije.
PROČITAJ VIŠE
* Izložba je produžena do 23. 4. *
Na posebnom mjestu u Muzeju suvremene umjetnosti, koji istovremeno i pripada i ne pripada njegovom izložbenom prostoru, smjestili smo izložbu „Jučer sam otkrio zlatnu boju“, koja je nastala u sklopu radionice istog imena.
Umjetnik Ivan Kožarić na zidovima svoga Atelijera u Muzeju suvremene umjetnosti napisao je „Umjetnost uvijek izmiče”. Bio je umjetnik koji je cijeloga života eksperimentirao i tragao za novim umjetničkim izričajima. Desetljećima prije na prvom radu izvedenom zlatnom bojom napisao je: „Jučer sam otkrio zlatnu boju”, 2. 12. 1970.
PROČITAJ VIŠE
Izložba „Istraživači čudesnoga – radovi iz Zbirke marginalne umjetnosti MSU Zagreb“ objedinjuje radove 17 umjetnika i njihove opuse koji su nastajali proteklih četrdesetak godina. To su Petar Brajković, Margareta Vidmar, Dubravko Sertić, Dragutin Trumbetaš, Melita Kraus, Stjepan Bukovina, Krešimir Hlup, Božidar Štef Golub, Željko Korošec, Simon Petkovich, Gojislav Kalapač – Goja, Ivan Švalj, Katherine L. Woznicki, Goran Stojčetović, Igor Lasić, Ljiljana Arar i Zvonko Bratić. Riječ je o umjetnicima koji stvaraju u različitim medijima, a odlikuju se instinktivnim i spontanim likovnim izrazom.
PROČITAJ VIŠE