Revolucionarka kodnog imena Crvena središnja je protagonistica eksperimentalnog filma Milice Rakić naslovljenog Crvena, da te nema, trebalo bi te izmisliti. Riječ je o osujećenoj borkinji i aktivistici, ženi u tranziciji između dvaju vremena i dvaju svjetova, zarobljenoj između neslobode i mogućnosti nove revolucije.
PROČITAJ VIŠE
Muzej suvremene umjetnosti Zagreb započeo je suradnju s Udrugom za podršku osobama s intelektualnim oštećenjima Grada Zagreba i grupom Vjeverica 2020. godine kada je realiziran projekt Drugačiji i jednaki.
PROČITAJ VIŠE
Pozivamo vas na dubrovačko izdanje Vidljivih koje će se u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik otvoriti u subotu, 13. travnja u 19 sati.
PROČITAJ VIŠE
Veza Julija Knifera (Osijek,1924. – Pariz, 2004.) i Muzeja suvremene umjetnosti duga je i intenzivna, o čemu svjedoči velik broj djela koja se u Muzeju čuvaju, od najranijih do antologijskih.
PROČITAJ VIŠE
Josip Vaništa (Karlovac, 1924. – Zagreb, 2018.) jedinstvenim je pristupom umjetnosti znatno pridonio načinu na koji će sljedeće generacije poimati stvaralaštvo.
Izložba je sažeti uvid u njegov kompleksni stvaralački opus, u kojem su crteži, slike, časopisi, kolaži, objekti i korespondencija, prikupljani u rasponu od sedam desetljeća
PROČITAJ VIŠE
* Izložba je produžena do 12. 5.
Atelijer Kožarić svake godine poziva umjetnice i umjetnike na autorsku reakciju inspiriranu likom i djelom Ivana Kožarića (1921. – 2020.). Instalacijom „15 dkg ravnoteže“ Vlasta Žanić reagira na oboje, sadržajem: Ivan Kožarić je glavni lik njezina istoimenog kratkog igranog filma iz 2004., i formom: dugačka aluminijska traka referira se na njegovu instalaciju Skulptura 1954. – 2000. (HDLU, 2000.).
PROČITAJ VIŠE
التراب يتذكر . وانت ؟
خاک به یاد می آورد. آیا تو؟
Zemlja pamti, pamtiš li ti? projekt je iz ciklusa Okidača kojim predstavljamo rad, komemorativnu akciju kolektiva Žene ženama. Projekt je potaknut radom Promatrači Ivane Popović iz Zbirki MSU-a, a koji se sastoji od velikog broja glinenih, ljudskih glavica različitih formi no koje sadrže jednu koherentnu značajku - izražene oči.
* Izložba se produžuje do 25. 8. 2024.
Izložba obuhvaća radove iz serije Flores para los muertos, Introspector i Distopijski autoportreti, a aludira na prolaznost svega, mijenu čovjeka i njegovu ugroženost i krhkost u današnjem svijetu.
PROČITAJ VIŠE
** Izložba je produžena do 26. 5.
Umjetnički opus multimedijalnog umjetnika Tomislava Gotovca (1937. – 2010.) izazivao je kontroverze tijekom njegova života. No danas je Gotovčev rad visoko cijenjen u umjetničkim krugovima diljem svijeta i radovi mu se nalaze u prestižnim međunarodnim zbirkama. Usto, Gotovac je bio i ostao dio zagrebačke urbane i popularne ikonografije, omiljen kod široke publike zbog provokativnih akcija i performansa.
PROČITAJ VIŠE
Umjetnički rad Ivane Tkalčić, Utopijska heterotopija daje moguće odgovore na pitanja koja je otvorio Vjenceslav Richter, ne samo kada je riječ o upotrebi novih tehnologija u stvaranju umjetničkog djela već i istraživanju granica između stvarnih i imaginarnih prostora. U središtu umjetničkog rada Ivane Tkalčić nalazi se Sinturbanizam, jedan od najznačajnijih Richterovih projekata. Richter ga je započeo sredinom pedesetih godina 20. stoljeća, a njegova realizacija uslijedila je početkom šezdesetih, dok je daljnji razvoj nastavljen tijekom sedamdesetih godina 20. stoljeća.
PROČITAJ VIŠE