Izložba 8. kat povezuje arhitektonsko nasljeđe zagrebačkih nebodera u naselju Vrbik, poznatijih kao Rakete, te introspektivni uvid i vizualnu poetiku fotografkinje Jelene Janković. Stambeni tornjevi Vrbik, izgrađeni 1968. godine prema projektu biroa Centar 51, simbol su urbanističkog razvoja Zagreba i spoj brutalističke estetike i funkcionalne modernističke arhitekture. Iako je riječ o nasljeđu koje danas šira javnost prepoznaje kao utjecajno ostvarenje arhitekta Vjenceslava Richtera, odakle i „nadimak“ Richterovi neboderi, na projektu su, uz njega, surađivali i Berislav Šerbetić, Ljubo Iveta te Olga Koržinek.
PROČITAJ VIŠE
Trinaesto izdanje bijenalnog Međunarodnog festivala Organ Vida koji okuplja suvremene umjetni⁞ke koji rade u mediju fotografije i/ili u njezinom proširenom obliku otvoren je 26. rujna u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb s četiri izložbe, među kojima je i centralna izložba finalist⁞a koji su svojim radovima odgovorili na temu festivala Creeps and Butterflies zadanu od kustos⁞a festivala Barbare Gregov, Lovre Japundžića i Lee Vene.
PROČITAJ VIŠE
Propaganda se često predstavlja kao relikt totalitarne prošlosti. Danas se taj termin koristi samo u kontekstu totalitarnih diktatura poput onih Vladimira Putina ili Kim Jong-Una. Međutim, kao što pokazuje projekt Propagandna stanica, demokracija se nije oslobodila propagande.
PROČITAJ VIŠE
U četvrtoj godini održavanja projekta Mogućnosti predstavljamo izložbu Svaka obična radnja tamo je neobična slikarice Marte Katavić. Projekt Mogućnosti je pokrenula kustosica MSU-a Leila Topić u suradnji sa zagrebačkom Akademijom likovnih umjetnosti, kako bi se ojačala razmjena znanja i nastanak novih odnosa između kustosa, umjetnika i publike te mladim umjetnicima olakšao ostanak u profesionalnom polju. Članovi ovogodišnje radne grupe, koja je deliberativnim razgovorima i diskusijama odlučivala o izboru umjetnika, su Ivan Slipčević, Josip Zanki i Vlasta Žanić, profesori s Akademije likovnih umjetnosti, nezavisna kustosica mlađeg naraštaja Renata Šparada te kustosica MSU-a i autorica koncepta Leila Topić.
PROČITAJ VIŠE
*preuzeta i posvojena izjava
Napeti odnosi Umjetnika i Umjetničkoga sustava kao nužnog preduvjeta njegova postojanja, na svakoj se novoj izložbi Gorana Trbuljaka aktualiziraju iznova, s jedinom razlikom što se u posljednjem slučaju to više ne odnosi na neke institucije, koje bi mogle biti i neke druge, nego je sada riječ samo o jednoj – Muzeju suvremene umjetnosti.
PROČITAJ VIŠE
Stotu godišnjicu rođenja Aleksandra Srneca (Zagreb, 1924. – 2010.) i 70 godina od osnivanja MSU-a, obilježavamo izložbom ključnih Srnecovih djela iz zbirki Muzeja suvremene umjetnosti, znanstveno-stručnim skupom i brojnim edukativnim aktivnostima. Izložba obuhvaća većinu radova koje čuvamo u zbirkama Muzeja, a čija brojnost i kvaliteta svjedoče o kontinuiranom praćenju i pravovremenom prepoznavanju vrijednosti njegovog raznorodnog umjetničkog opusa.
PROČITAJ VIŠE
Na izložbi Uzajamna prisutnost prvi puta izlažemo radove umjetnika iz Zbirke marginalne umjetnosti MSU-a zajedno s radovima umjetnika s intelektualnim poteškoćama koji djeluju u okviru inkluzivne galerije Art & CeRZe, Centra za rehabilitaciju Zagreb. Iako u nas još nije u potpunosti društveno prihvaćeno izlagati umjetnike koji nemaju formalno likovno obrazovanje, a da ne govorimo o prezentaciji umjetnika koji su korisnici Centra za rehabilitaciju, unutar konvencionalnog izlagačkog prostora, ovom izložbom želimo pokazati da umjetnost oduvijek pomiče granice, kako u percipiranju umjetničkog djela, tako i u prihvaćanju različitosti.
PROČITAJ VIŠE
Izložba Izbliza omogućuje pristup modernoj i suvremenoj baštini iz novoga kuta i nudi pogled „iza scene“, pokazujući procese istraživanja, zaštite i konzervatorsko-restauratorskih zahvata na odabranim djelima iz fundusa Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (MSU), Moderne galerije u Ljubljani (MG+MSUM), Galerije Božidar Jakac u Kostanjevici na Krki i Ateljea Vasko Lipovac u Splitu.
PROČITAJ VIŠE
Umjetnička praksa Teute Gatolin istražuje teme brige, ekološke održivosti, tehnologije i industrijskog naslijeđa, pri čemu integrira različite medije – od tradicionalne „ručne“ izrade objekata šivanjem, do vještog korištenja umjetne inteligencije u svrhu ispitivanja odnosa „ljudskog“ i „artificijelnog“. Predstavljena djela procesualnog su karaktera, a jedinstveni likovni jezik umjetnica mlađe generacije stvara polazeći od konteksta koji preuzima iz suvremenih kritičkih teorija, oblikujući ih u složene vizualne i zvučne narative.
PROČITAJ VIŠE
U petak, 17. svibnja, u Parco Arte Vivente (PAV) u Torinu otvara se izložba Marka Tadića „Heliopolis“, prema kustoskoj koncepciji Marca Scotinija. Izložba „Heliopolis“ je posebno osmišljena za PAV i uspostavlja dijalog između radova Marka Tadića i Vjenceslava Richtera, koji su nastali kao rezultat višegodišnjeg umjetničkog istraživanja. Ovim izložbenim projektom, Marko Tadić ponovno iščitava povijest jugoslavenskog socijalističkog modernizma, uspoređujući je s praksama velikih autora koji su djelovali krajem 1950-ih u Hrvatskoj, koristeći metodologiju koja nastoji „natjerati Povijest da započne onime što je Povijest odbacila“ – riječima Waltera Benjamina, koji citira Goncourta.
PROČITAJ VIŠE