Izložba 8. kat povezuje arhitektonsko nasljeđe zagrebačkih nebodera u naselju Vrbik, poznatijih kao Rakete, te introspektivni uvid i vizualnu poetiku fotografkinje Jelene Janković. Stambeni tornjevi Vrbik, izgrađeni 1968. godine prema projektu biroa Centar 51, simbol su urbanističkog razvoja Zagreba i spoj brutalističke estetike i funkcionalne modernističke arhitekture. Iako je riječ o nasljeđu koje danas šira javnost prepoznaje kao utjecajno ostvarenje arhitekta Vjenceslava Richtera, odakle i „nadimak“ Richterovi neboderi, na projektu su, uz njega, surađivali i Berislav Šerbetić, Ljubo Iveta te Olga Koržinek.
PROČITAJ VIŠE
Trinaesto izdanje bijenalnog Međunarodnog festivala Organ Vida koji okuplja suvremene umjetni⁞ke koji rade u mediju fotografije i/ili u njezinom proširenom obliku otvoren je 26. rujna u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb s četiri izložbe, među kojima je i centralna izložba finalist⁞a koji su svojim radovima odgovorili na temu festivala Creeps and Butterflies zadanu od kustos⁞a festivala Barbare Gregov, Lovre Japundžića i Lee Vene.
PROČITAJ VIŠE
HDLU i MSU Zagreb predstavljaju retrospektivnu izložbu Picelj i prijatelji povodom 100-godišnjice rođenja Ivana Picelja (1924. - 2011.)
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Muzej suvremene umjetnosti Zagreb pozivaju vas na otvorenje retrospektivne izložbe Picelj i prijatelji jednog od najistaknutijih hrvatskih umjetnika druge polovice 20. stoljeća, Ivana Picelja, koje će se održati u četvrtak, 19. rujna u 19:30 sati u MSU Zagreb. Prva sveobuhvatna retrospektiva Piceljevog stvaralaštva nakon smrti organizira se povodom stogodišnjice njegovog rođenja (1924. - 2011.), a autor izložbe je prof.dr.sc. Zvonko Maković. Retrospektiva ostaje otvorena do 17. studenog, a tijekom njenog trajanja bit će organiziran bogat i raznovrstan popratni filmski, edukativni i diskurzivni program te brojna stručna vodstva.
PROČITAJ VIŠE
Izložba u sklopu ciklusa „Atelijer Kožarić – Laboratorij za oživljavanje“ i ciklusa „Okidači“
Izložba Marka Tadića kao dio programa Atelijera Kožarić „Laboratorij za oživljavanje“ ujedno ulazi u ciklus „Okidači“, u kojem umjetnici, aktivisti, zajednice ili udruge, svatko na svoj način, interpretiraju muzejske zbirke.
Poveznice između Marka Tadića i Ivana Kožarića su dubinske. Vlastiti rad Marko Tadić, slično kao i Ivan Kožarić, percipira kao veliku apstraktnu arhivu koja o sebi ponajviše govori kroz cjelinu. Uz to, kod Ivana Kožarića ističe i druge komponente koje su mu kao umjetniku mnogo značile, a to je preklapanje životnog i izlagačkog prostora, kao i tretiranje cijeloga spektra materijalnih objekata kao umjetničkog alata. Ipak, ono što ih kao umjetnike najviše povezuje jest neprekidni poriv za istraživanjem svijeta oko sebe kroz igru.
PROČITAJ VIŠE
Dva glavna pogleda na budućnost nerijetko se isključuju: prvi se temelji na progresivnom napretku i rastu, dok drugi taj napredak i rast vidi kao prijetnju planetu i svim živim bićima. Već i iz tih različitih pogleda zaključujemo kako budućnost pred nama nije jedna, nego je mogućih budućnosti – više, pa i ne govorimo o „budućnosti“, nego o – „budućnostima“.
PROČITAJ VIŠE
Izložba Drugarstvo druga je u nizu zajedničkog naziva Zbirka kao glagol, što ih timski radimo da bismo redefinirali poimanje muzeja i društveni kontekst u kojem se nalazi. Nakon Tužnih pjesama rata o ratu i nasilju, Drugarstvo otvara teme solidarnosti i suosjećanja, uloge umjetnosti i muzeja u poboljšanju svijeta. Riječ drugarstvo istog je korijena kao i društvo, a drugove povezuju i naklonost, suradnja, povezanost idejom ili poslom.
Zato Drugarstvo predstavlja djela iz zbirki MSU-a umjetničkih kolektiva, kao i radove umjetnica i umjetnika realiziranih u suradnji s raznim zajednicama. U rasponu od danas kanoniziranih neoavangardi do recentnih participativnih istraživanja, na izložbi 24 pojedinaca i kolektiva pokazuju kakvim se sve inovativnim načinima može pridonijeti promjeni, pa i boljitku, kako individua tako i zajednice.
PROČITAJ VIŠE
Prvi ciklus predstavljanja djela iz zbirke Muzeja koncipiran je kao odgovor na trenutnu situaciju, želja je za iskazivanjem solidarnosti i empatije sa zemljom koja proživljava ono što je ove prostore obilježilo ratnih devedesetih. Izložba je naziv dobila prema zvučnom radu litavskog umjetnika Deimantasa Narkevičiusa, koji je nastao 2014. u vrijeme prvih protesta, nemira i stradanja upravo u Ukrajini, na kijevskom Trgu nezavisnosti.
PROČITAJ VIŠE