* Leonida Kovač: Ponovno promišljanje drugarstva iz feminističke pozicije
24. svibnja 2024. u 18.00
MSU, dvorana Gorgona
Slijedeći nastojanje ovog pilot programa da se “zajednički uči kako se oduprijeti savezu neoliberalnih i neofašističkih snaga u današnjem svijetu i transformirati ga”, usredotočit ću se na pitanja epistemologije i jezika. Očito je da su feminističke epistemologije koje podrivaju hegemonijske diskurse neodvojive od neoliberalne paradigme glavna meta ekstremno desnih pokreta, odnosno pokreta “antirodne ideologije”. Sintagma “rodna ideologija” koja demonizira feminističku dekonstrukciju roda skovana je kako bi zamaglila i osnažila smrtonosnu agendu najpostojanije ideologije – patrijarhalne ideologije koja počiva na konstrukciji spolne razlike i petrifikaciji binarnog rodnog sistema. Predavanje se bavi neprimjetnim patrijarhalnim strukturnim nasiljem, koje je diskurzivno normalizirano, a često se manifestira u diskursima o umjetnosti. S druge strane, fokusirat će se na suvremene umjetničke prakse koje generiraju feminističke dekolonijalne epistemologije.
Leonida Kovač je povjesničarka i teoretičarka umjetnosti, kustosica, te profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Glavna polja interesa su joj suvremena umjetnost te feminističke i kritičke teorije. Od 1990-ih u svojoj se kustoskoj praksi i pratećim tekstovima posebno fokusirala na radove umjetnica, među kojima treba osobito istaknuti Dorothy Cross, Ritu Duffy, Katarzynu Kozyra, Orshi Drozdik, Nan Hoover, Dubu Sambolec, Editu Schubert, Nastu Rojc, Anu Opalić, Yael Toren. Objavila je deset autorskih knjiga, među kojima: Rasprizorenja (2023.), Anonimalia: Normativni diskurzi i samoreprezentacija umjetnica 20. stoljeća (2010.); Tübingenska kutija: Eseji o vizualnoj kulturi i biopolitici (2013.); U zrcalu kulturalnog ekrana: Jagoda Kaloper (2013.); Rasprizorujuće transverzale: Mrđan Bajić (2016), kao i brojne znanstvene radove. Bila je povjerenica i kustosica hrvatskog paviljona na Bijenalu suvremene umjetnosti u São Paulu (2002.) i na Bijenalu u Veneciji (2003.). Od 2002. – 2005. bila je izabrana potpredsjednica Međunarodne udruge kritičara umjetnosti – AICA. Organizirala i suorganizirala nekoliko međunarodnih znanstvenih konferencija, recentno “Memory, Word and Image: W.G.Sebald's Artistic Legacy” na Sveučilištu u Amsterdamu 2019. godine.
* Ovidiu Tichindeleanu: Re-orijentacija: Pogled unatrag u budućnost
26. svibnja 2024. u 18.30
MSU, dvorana Gorgona
Dok svijet prolazi kroz turbulentno razdoblje karakteristično za sistemske krize, ponovno se postavlja pitanje o samodostatnim resursima za reorijentaciju senzibiliteta i za jačanje solidarnosti u različitostima. Poluperiferije apsorbiraju šokove sistemskih promjena i na svim se razinama - političkoj, socioekonomskoj i kulturnoj - suočavaju s pritiscima koji će odrediti hoće li se “ugurati” u odabrani klub privilegiranih ili će upasti u bjesomučnu konkurentnost, postajući sljedeće mjesto šoka i destrukcije.
U izlaganju ću se najprije osvrnuti na unutarnje razlike koje se mogu uočiti u povijesti drugarstva između socijalističke Rumunjske i Jugoslavije, kako u službenim politikama globalnog socijalizma tako i u razvoju odnosa između dvojice vodećih ljudi vrlo različitih maskuliniteta, Ceauşescua i Tita. Zatim ću predstaviti sintetski pogled na unutarnje razlike i proturječnosti nastale u procesu stvaranja zajedničkih senzibiliteta i razmišljanja s Globalnim Jugom i Zapadnim svijetom u kulturnoj industriji socijalističke Rumunjske, od desetljeća dekolonizacije do surovih 1980-ih. Tvrdim da ponovno promišljanje ostavštine te dinamične prošlosti iz pozicije iskustva tranzicije u kapitalizam, u trenutku blokade njegove trenutne kulminacije u kakvoj se nalazimo, otvara puteve za reorijentaciju koja bi mogla omogućiti da zahtijevamo drugačiji odnos prema kulturi, da prekinemo vezanost za proizvodnju beskonačnih hijerarhijskih lanaca derivata i ponovno se uključimo u stvaranje oblika vrijednosti.
Ovidiu Ţichindeleanu je rumunjski je filozof, prevoditelj, pedagog i teoretičar kulture. Objavljuje tekstove iz područja kritičke društvene teorije, dekolonijalne misli, međunarodne politike, povijesti osjetila i kulturne povijesti socijalizma i postsocijalizma. Urednik je časopisa IDEA arts + society i član The Experimental Station for Research on Art and Life u Rumunjskoj.
* Tomaž Mastnak: Postsocijalizam
28. svibnja 2024. u 18.30
auditorijum Moderne galerije, Cankarjeva 15, Ljubljana
U predavanju ću izložiti tezu da postsocijalizam predstavlja poraz socijalizma od strane liberalizma. Umjesto da ga definiram onim što on nije, dakle odsustvom socijalizma, postsocijalizam ću definirati onim što on jest: liberalnom autokracijom i njezinim glavnim obilježjima.
Tomaž Mastnak je emeritus istraživač na Institutu za filozofiju, istraživačkom centru Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Područje njegova istraživanja su politička teorija i povijest društvene i političke misli.
