Izložba jednog od najznačajnijih njemačkih umjetnika druge polovice 20. st., rodonačelnika "kapitalističkog realizma" i europskog pop arta, sadrži 40 gvaševa iz 1996. godine. Riječ je o sjajnom ciklusu radova koji na najbolji način reprezentiraju golemi opus koji zauzima jedinstveno mjesto na suvremenoj umjetničkoj sceni.
Ti radovi karakteristični su za njegovo slikarstvo koje se s jedne strane temelji na eksperimentu slikarskim tehnikama i istraživanju odnosa između kontroliranih i nekontroliranih procesa fizičkih fenomena– ovdje je to kapanje i meandriranje boje koja sama nalazi put na papiru stvarajući apstraktne oblike. Tom slobodnom kretanju boje Polke često suprotstavlja čvrste točkaste rastere. S druge strane, u tim gvaševima nalazimo tipične Polkeove motive koji se kreću između figuracije i apstrakcije, često se referirajući na poznata djela povijesti umjetnosti. Posebnost ciklusa su iznimno duhoviti i zanimljivi naslovi koje je dodijelio svakom radu i u kojima se direktno obraća gledatelju. Kao primjerice: "Za Njemačku nije prioritet, niti je potrebno kritički razjasniti' postoji li negdje drugdje u svemiru 'inteligentan život'."
Sigmar Polke je rođen 1941. godine u šleskom Oelsu, a od početka šezdesetih godina bavi se odnosom između stvarnosti u slici i zbilje, umjetnosti i svakodnevice. Pritom često zauzima distanciran, ironičan stav koji mu omogućuje da usredotoči pozornost na oblik i materijalna svojstva slikarstva onkraj samog sadržaja. Od 1961. do 1967. godine studira na Umjetničkoj akademiji u Düsseldorfu. Tijekom života izlaže na mnogobrojnim izložbama u Njemačkoj i inozemstvu te nastupa na najznačajnijim smotrama suvremene umjetnosti. Bio je profesor na Visokoj školi za likovne umjetnosti u Hamburgu HFBK (1970.-1991.). Tate Modern u Londonu, MOMA New York i Muzej Ludwig u Kölnu organizirali su 2014. veliku retrospektivu njegovih djela.
Polke se bavio slikarstvom, kiparstvom, grafikom, fotografijom, filmom i performansom, često koristeći netradicionalne postupke i tehnike. U svojim radovima tematizira i kritizira sam pojam umjetnosti kao i mnogobrojne društvene pojave te političke i društvene konvencije. Sa svojim prijateljima umjetnicima, među kojima je bio i Gerhard Richter, uvodi termin "kapitalistički realizam" referirajući se na situaciju u svijetu umjetnosti na Zapadu s jedne strane i na situaciju na Istoku i socijalističkom realizmu s druge strane. Polke se nije želio ponavljati u radu i neprestano je iznenađivao publiku novim istraživanjima.Tako se od 70-ih postupno sve više bavi fotografijom fotografiji, putuje u Pakistan i Afganistan, da bi se 80-ih vratio slikarstvu. No, za razliku od ranije faze 60-ih, bit će bliži apstraktnom ekspresionizmu posvetivši se samoj procesualnosti slikanja, eksperimentirajući bojama i materijalima. Slično Polke radi i kasnije, što nam donosi i ova izložba.
Izložba Sigmara Polkea putujući je projekt njemačkog Instituta za međunarodne odnose u kulturi (ifa) u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti Zagreb i Goethe-Institutom Kroatien.
Izložba je otvorena do 18. 8. 2019.
