Nakon premijernog izdanja retrospektive Ratka Petrića 2021. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, izložba se predstavlja u novouređenom prostoru Providurove palače u Zadru. Ovo je centralni događaj otvorenja novog kompleksa Dvije palače, koji predstavlja integralnu cjelinu Providurove i Kneževe Palače i rezultat suradnje MSU-a i Umjetničke galerije Narodnog muzeja Zadra.
Ratko Petrić (Zadar, 1941. – Zagreb, 2010.) jedan je od najintrigantnijih hrvatskih suvremenih umjetnika, koji je u gotovo 50 godina umjetničkog djelovanja ostvario obiman, raznorodan i osebujan opus. Retrospektivnom izložbom Baciti istinu u lice! javnosti predstavljamo integralni kritički presjek cjelokupnog opusa. Predstavljamo oko 200 radova ovog intrigantnog i originalnog autora – skulpture, makete, plakate i tiskovine, radove na papiru te arhivsku građu i multimedijske sadržaje.
Ratko Petrić bio je tijesno povezan sa Zadrom. Tu je rođen, proveo je djetinjstvo u Zadru, pohađao je gimnaziju, a tijekom života je za javne površine Zadra i okolice ostvario pet spomenika i 29 skulptura. Za života je postavio jedanaest skulptura u privatnom parku skulptura uz obiteljsku kuću i atelijer u zadarskom predjelu Belafuža. Obitelj Ratka Petrića pokrenula je inicijativu s Gradom Zadrom za otvaranje parka skulptura kao kulturno-turističkog sadržaja, kako je Ratko Petrić zamislio za života.
Umjetničku karijeru započeo je kao crtač i karikaturist 1960-ih, potom se bavio dizajnom plakata i tiskovina, stripom i grafikom. Glavnina njegova opusa čine skulpture, a realizirao je i 49 skulptura i 10 spomenika u javnom prostoru (većinom u Hrvatskoj, ali i u Austriji, Njemačkoj i Sloveniji). Ratko Petrić bio je inicijator brojnih fenomena važnih za našu umjetnost i kulturu, jedan je od osnivača Salona mladih, bio je osnivač i član likovne grupe Biafra, osnivač i voditelj Međunarodne kiparske kolonije i parka skulptura u Jakovlju te parka skulptura u perivoju Gospe od Zdravlja u Zadru. Još 1985. predlaže Aleju skulptura na savskom nasipu. Svoju društvenu ulogu smatrao je nezaobilaznim dijelom umjetničkog rada.
Središnja je tema njegova umjetničkog opusa čovjek i njegova sudbina. U formalnom i sadržajnom smislu stvorio je novi oblik figuracije u hrvatskom kiparstvu druge polovice 20. stoljeća. Obilato koristeći ironiju, sarkazam i grotesku, na izrazito svjež i lucidan način propitivao je društveno-političke, kulturne i umjetničke pojave svojega doba te usmjeravao žestoku kritiku sustavima i pojavama koje su nagrizale ljudske vrijednosti i slobodu. U radu ga je pokretao humanizam, svojevrsna etika antiestetike i načelo – što izravnije to snažnije!
Retrospektivom predstavljamo vitalnost, suvremenost i aktualnost njegove umjetničke poruke kritičkim odabirom najvažnijih radova iz brojnih ciklusa (Pečat, Orator, Gozba, Abortus, Svevid, Bog Eros, Američki kipopis, Leterman, Crno jaje, Životinjska farma, Hrvatska kuća, Kipleraj, Izložba itd.). Poruke koje odašilje kiparskim djelima prisutne su i u radovima koji su nastali u drugim medijima (grafike, crteži, karikature, strip, plakati i tiskovine). Reduciran prikaz ljudskog lika lišen anatomskih detalja i individualnih oznaka, često doveden do ruba karikaturalnog i nadrealnog, simbol je čovjeka našega doba i aktualnog trenutka. Eksperimentirao je s kiparskim materijalima i tehnikama, a najčešće je upotrebljavao obojeni poliester, koji je u umjetnosti dobio širu primjenu 1960-ih. Materijal modernog konzumerističkog društva, jeftin, svakodnevan i potrošan, bio je idealan za umjetnika koji je njime postizao dojam „plastične” nadrealnosti.
Retrospektivom i tekstovima u katalogu obrađene su sve dionice Petrićeva opusa: Koraljka Alavanja (spomenici i javna plastika), Frano Dulibić (crtež, karikatura, strip, grafika), Nataša Ivančević (kiparski opus), Lovorka Magaš Bilandžić (dizajn plakata i tiskovina), Snježana Pintarić (parkovi skulptura Ratka Petrića, Aleja skulptura na savskom nasipu).
Ratko Petrić diplomirao je kiparstvo u klasi prof. Vanje Radauša na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1966. Potom je pohađao Majstorsku radionicu profesora Vanje Radauša do 1969. Bio je član Zagrebačke grupe karikaturista, član i jedan od osnivača likovne grupe Biafra te jedan od osnivača Salona mladih u Zagrebu (1968.). Pokrenuo je i vodio Međunarodnu kiparsku koloniju u Jakovlju te Aleju skulptura na savskom nasipu u Zagrebu. Boravio je na umjetničkoj rezidenciji na Kansas City Art Institute (Missouri) u SAD-u 1979., gdje je i predavao. Od 1999. do mirovine 2006. bio je profesor kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Uz već spomenute kiparske realizacije u javnom prostoru, dobitnik je 22 nagrade i priznanja. Izlagao je na 53 samostalne izložbe te na više od 255 skupnih izložbi.
Autorica koncepta: Nataša Ivančević, muzejska savjetnica MSU
Kustosice izložbe: Koraljka Alavanja (NMZ), Nataša Ivančević (MSU)
Autori pojedinih dionica: Koraljka Alavanja, kustosica (spomenička i javna plastika), prof. dr. sc. Frano Dulibić (karikatura, crtež, strip, grafika), Nataša Ivančević (kiparstvo), izv. prof. dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić (grafički dizajn), dr. sc. Snježana Pintarić (parkovi skulptura)
Autorica likovnog postava: Lada Sega
Asistentice: Nevena Štokić (NMZ), Petra Cegur (MSU)
Autor fotografije: Darko Bavoljak
Realizaciju izložbe i tisak kataloga omogućili su Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Zadar i Grad Zagreb.
