Izložba “Prijedlozi, snovi i utopije iz Zagreba. Izbor iz MoRE muzeja neostvarenih i odbačenih projekata” postavljena je u prostorima stalnog postava Arhiva Ivana Picelja i predstavlja nerealizirane projekte umjetnika TomislavaGotovca, Petra Dabca, Davida Maljkovića, Vlade Marteka, Ivana Picelja, Marka Pogačnika, Zvonimira Radića,Vjenceslava Richtera, Aleksandra Srnecai Marka Tadića.
Izložba, koju potpisuju kustosi MoRE muzeja (Ilaria Bignotti, Elisabetta Modena, Valentina Rossi, Marco Scotti i Anna Zinelli), uz podršku Jasne Jakšić iz Dokumentacijskog i informacijskog odjela MSU i Vesne Meštrić, voditeljice Zbirke Richter, rezultat je istraživačkog rezidencijalnog boravka kustosica i kustosa MoRE muzeja u proljeće 2017. Na poziv MSU-a istraživali su suvremenu umjetničku scenu Zagreba.
Tijekom rezidencijalnog boravka grupi kustosa su, uz podršku kustosica MSU-a, u prostorima umjetničkih ateljea i arhiva predstavljeni brojni neostvareni umjetnički projekti, osmišljeni od pedesetih godina dvadesetog stoljeća do današnjih dana. Zahvaljujući istodobnom otvorenju “stvarne” i digitalne izložbe, široj će publici biti dostupni projekti poput Totalnog portreta Grada Zagreba (1979), Tomislava Gotovca; skica za scenarij o nikad ostvarenom dokumentarnom filmu o Gradu Zagrebu; Le pavillon perdu, neostvareni paviljon čiju je realizaciju David Maljković predložio Gradu Lyonu; priča o nikad sagrađenom Muzeju fotografije koji je Petar Dabac osmislio 1986. Usto, predstavljeni su i konceptualni projekti Vlade Marteka koji objedinjuju jezična i vizualna istraživanja, poput skice za Ambivalentnu tautologiju (2013-2014) i Ništa (2015), ili dva neostvarena video rada Marka Tadića – The moons (2011), u kojemu se bavi hipotezom o postojanju dva mjeseca; i The Room (2009) u kojemu rekonstruira spiritističku seansu; te projekt nekadašnjeg člana grupe OHO, Marga Pogačnika, Likopunktura (2004), koji je Centar “Sirion” realizirao u suradnji s MSU-om u sklopu projekta Urbane intervencije – dok je najveći dio instalacije očuvan, neki dijelovi su uklonjeni ili izmješteni s prvotnih lokacija.
U izložbi su zastupljeni i poznati, povijesni primjeri neostvarenih umjetničkih projekata, poput Jugoslavenskog paviljona osmišljenog za gospodarsku izložbu u Parizu 1950, plod zajedničkog rada Ivana Picelja, Zvonimira Radića, Vjenceslava Richtera i Aleksandra Srneca i čuveni vizionarski projekt Sintrubanizam Vjenceslava Richtera nastao između pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog stoljeća.
Izložba će istodobno biti predstavljena na mrežnim stranicama MoRE muzeja www.moremuseum.org.
Izložba je otvorena do 8. 12. 2018.
Za vrijeme trajanja izložbe „Prijedlozi, snovi i utopije iz Zagreba. Izbor iz MoRE muzeja neostvarenih i odbačenih projekata“ ( do 8.12) Arhiv će biti otvoren za javnost od utorka do petka od 11 do 17 sati.