Muzej suvremene umjetnosti ima veliko zadovoljstvo predstaviti vam monografiju koja govori o životu i stvaralaštvu Ivana Picelja (1924. - 2011.), jednog od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih umjetnika druge polovine 20. stoljeća. Ivan Picelj bio je autor koji je stvarajući svoju umjetnost utjecao i na ključne promjene na našoj likovnoj sceni promovirajući ranih pedesetih godina apstraktnu umjetnost.
Tijekom šezdesetih godina Picelj pripada grupi umjetnika koji su izlagali na izložbama Novih tendencija predstavljajući konstruktivističku i kinetičku umjetnost. Bio je iznimno aktivan i predan svom cilju - ostvarenju aktivne umjetnosti (kako ju je on definirao u svom manifestu iz 1962. godine), umjetnosti koja zahvaća sve segmente života. Djelovao je od 1950-ih, kako na domaćoj tako i na međunarodnoj sceni izlažući s najvećim svjetskim umjetnicima konstruktivističke orijentacije. Usprkos svemu tome, do danas nije bila objavljena likovna monografija posvećena ovom umjetniku.
Monografijom „Ivan Picelj“, u nakladi Muzeja suvremene umjetnosti, povodom stote obljetnice rođenja ovog iznimnog umjetnika, predstavljamo njegov fascinantan opus na području slikarstva, grafike, konstruktivističkih reljefa i grafičkog dizajna.
Glavni partner – Provectus Capital Partners
Monografija je objavljena uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija RH i Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.
Sponzori: Erste banka, Keindl sport, ASEF Health, Aviva poliklinika
Ivan Picelj (Okučani, 1924. – Zagreb, 2011.) - hrvatski je likovni umjetnik i dizajner, istovremeno pionir na više umjetničkih područja te inicijator niza projekata koji su ovu sredinu učinili kompatibilnom u širem, međunarodnom pogledu. Bio je predvodnik apstrakcije 1950-ih i jedan od najistaknutijih hrvatskih umjetnika druge polovice 20. stoljeća; član umjetničke grupe EXAT-51 i pokreta Nove tendencije koji je grad Zagreb stavio na globalnu kartu umjetničkih zbivanja. Ostavio je neizbrisiv trag na različitim područjima umjetničkog stvaralaštva kao i na kulturnoj sceni Zagreba, posebice Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, čije je vizualne identitete oblikovao dugi niz godina.
Godine 1943. upisao je zagrebačku Akademiju likovnih umjetnosti koju je, zbog nezadovoljstva oblikom nastave, napustio nakon tri godine. Unatoč tome, uspješno se bavio uređenjem i opremanjem štandova na Zagrebačkom velesajmu, a na osnovu toga mu je, uz kolege Vjenceslava Richtera i Aleksandra Srneca, povjereno uređenje jugoslavenskih paviljona na izložbama u Zagrebu, Beču, Hannoveru, Stockholmu, Torinu i Chicagu. Suosnivač je grupe EXAT 51 koja je u svom manifestu kao jednu od težnji vlastitog djelovanja istaknula približavanje umjetnosti i dizajna s ciljem podizanje kvalitete svakodnevnog života. Na taj je način u lokalnu sredinu prenesena bauhausovska ideja o važnosti oblikovanja čovjekove neposredne okoline za kvalitetu njegova života. Godine 1959. Picelj prvi puta izlaže u pariškoj galeriji Denise René s kojom će kasnije ostvariti blisku suradnju, ne samo kao umjetnik koji izlaže, već i kao autor plakata za brojne izložbe koje su u toj galeriji održane 60-ih godina. Jedan je i od inicijatora pokreta Nove tendencije te sudionik na svim izložbama od 1961. do 1975., za koje je oblikovao i neke od svojih najpoznatijih plakata, kao i jedan od osnivača Studija za industrijski dizajn (SIO).
Sudjelovao je na brojnim izložbama, među kojima izdvajamo: Venecijansko bijenale (1969., 1972.), A Century of Avant-garde Art in Middle and Eastern Europe (Kunsthalle, Bonn, 1994.), Konstruktivizam i kinetička umjetnost (Galerija grada Zagreba, danas MSU, Zagreb, 1995.), Ivan Picelj — Graphic Art Opus (International Centre of Graphic Arts (MGLC), Ljubljana, 2003.), Kristal & ploha 1951.-2005. (Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2005.) i Picelj (Galerija Denise René, Rive Gauche, Pariz, 2008.).
U ulozi dizajnera plakata, kataloga i tipografije ostvario je dugogodišnju suradnju s Galerijom suvremene umjetnosti (današnji MSU Zagreb), Muzejem za umjetnosti, Muzejskim prostorom (danas Galerija Klovićevi dvori), Hrvatskim grafičkim zavodom, Maticom hrvatskom, izdavačkom kućom Znanje, Dramskim kazalištem Gavella i dr., a uredio je i brojne knjige.
Pokrenuo je mnoge izložbe, gostovanja i projekte utemeljene na međunarodnoj suradnji s ciljem promicanja konstruktivističke umjetnosti, a njegova su djela izlagana u mnogim renomiranim institucijama lokalno i međunarodno, te su danas u istaknutim muzejskim zbirkama, poput muzeja Tate Modern te Victoria & Albert muzeja u Londonu, Centra Georges Pompidou u Parizu, Muzeja Boymans u Rotterdamu, Muzeja Wilhelm Lehmbruck u Duisburgu, Muzeja Sztuki u Lodzu, kao i u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku.
Dobitnik je državne nagrade Republike Hrvatske „Vladimir Nazor“ za životno djelo (1994.); Nagrade za životno djelo Hrvatskog dizajnerskog društva (2001.) te Nagrade za životno djelo Hrvatskog društva likovnih umjetnika (2006.).
Predstavljanje monografije „Ivan Picelj“
Četvrtak, 30. 1. 2025. u 18 sati
Dvorana Gorgona, Muzej suvremene umjetnosti
