Predavanje će se održati u četvrtak, 28. listopada u 18 sati.

Još u formativnim godinama na ALU i Majstorskoj radionici Antuna Augustinčića  (1943 - 1949), te početkom pedesetih kada počinje izlagati, nije teško prepoznati kako je Kožarićev kiparski jezik potpuno različit od svega što mu je prethodilo, a podjednako tako i stasavalo paralelno s njim. 

Dobra tradicija moderne hrvatske skulpture, koja na početku stoljeća počinje s Frangešom-Mihanovićem i Meštrovićem, nastavlja se u međuratnom razdoblju Kršinićem i Augustinčićem, a sredinom stoljeća svoje blistave trenutke ima u djelima Bakića i Džamonje, stvorila je liniju kojoj Kožarićeva umjetnost ne pripada, jer upravo s njime započinje jedna druga, ona koja će se do kraja artikulirati tijekom šezdesetih godina i nastaviti kasnije zadržavajući istu vitalnost i inovativnost. Ako je apstraktna umjetnost sve do sredine pedesetih predstavljala radikalan otklon od ideoloških normi, baš kao i od lokalne tradicije, Kožarićeva figuracija imala je isti subverzivni potencijal namećući sredini svoju radikalnu drugost. Različitost i drugost Ivana Kožarića u kontekstu hrvatske i jugoslavenske skulpture četrdesetih i ranih pedesetih godina može se najlakše prepoznati usporedbama s onim što je tada nastajalo i predstavljalo umjetničke, pa i društvene norme ove sredine. Na predavanju će se usporednim pokazivanjem i tumačenjem djela mladoga Kožarića i njegovih suvremenika nastojati objasniti sva njegova posebnost. Velike ličnosti Kožariću generacijski bliskih kipara, među kojima se izdvajaju Vojin Bakić, Dušan Džamonja i nekolicina drugih stvaraju visoke standarde modernizma koji je u većem dijelu opusa Ivana Kožarića stran. Kada sredinom pedesetih nastaje nekoliko njegovih djela, koja će svoje pune rezonancije dobiti tijekom razdoblja grupe Gorgona (1959 – 1966), Kožarić će do kraja otkriti svoju jedinstvenu poziciju u korpusu hrvatske skulpture i umjetnosti općenito. Poziciju s koje će se bez teškoća moći pratiti umjetnost kasnih šezdesetih i sedamdesetih koja pripada novoj umjetničkoj praksi.    

Broj prisutnih na predavanju je ograničen na 25 osoba zbog epidemioloških mjera, a prijave se primaju na recepcija@msu.hr