Dimitrije Bašičević (1921. – 1987.) bio je povjesničar umjetnosti, kritičar i kustos u Zagrebu, a u isto vrijeme, manje javno, bio je i umjetnik koji je svoj rad držao podalje od javnosti i potpisivao ga pseudonimom Mangelos. O noartistu Mangelosu predavanje Dokumenti jednog eksperimenta održat će Branka Stipančić, autorica istoimene izložbe koja se upravo održava u Zbirci Richter.
Tumačeći njegov veliki opus, ovaj put istaknut će radove iz ciklusa Pitagore jer se u njima Mangelos najbliže dotiče ideja članova grupe EXAT 51, među kojima je bio i Vjenceslav Richter.Referirajući se na Pitagoru koji je princip svijeta vidio u broju i skladu, Mangelos se pozivao na racionalne elemente i mišljenje koje je suprotstavio iracionalnim i osjetilnim elementima kojima je sklona umjetnosti. U knjizi umjetnika Dokumenti jednog eksperimenta (1954.), u djelomično precrnjenom katalogu izložbe grupe EXAT 51 koja se održala Društvu arhitekata u Zagrebu, među njihovim reprodukcijama geometrijske apstrakcije postavio je prvi put svoju radikalnu tezu o nerazvoju slikarstva u 20. stoljeću zaključujući da: exatovci osjećaju svijet, pythagora ga je mislio. Dakle, u isto vrijeme kada povjesničar umjetnosti Dimitrije Bašičević objavljuje svoj tekst Jezik apstraktne umjetnosti (1953.) kojim daje podršku razvoju apstrakcije u Hrvatskoj, u vremenu dok su trajale diskusije protiv njezina priznavanja u još uvijek tvrdo komunističkoj zemlji, njegov alter ego Mangelos odlazi korak dalje uvodeći element sumnje u umjetnost kao takvu, definitivno dajući prednost mišljenju – kratkim, jasnim i racionalnim formulacijama, dakle Pitagori.
Predavanje počinje u 18 sati, a zbog epidemiološkim mjera broj sudionika je ograničen. Prijave za predavanje primaju se na e-mail: jasna.mihalic@msu.hr
Branka Stipančić povjesničarka je umjetnosti, kustosica i urednica iz Zagreba. Radila je u Galeriji suvremene umjetnosti (danas MSU, Zagreb), zatim je bila direktorica Soros centra za suvremenu umjetnost, a zadnjih 20 godina slobodna je kustosica. Od 2004. radi s grupom kustosa na Kontakt kolekciji u Beču. Kad ne priprema izložbe, uređuje i objavljuje knjige. Istaknuli bismo monografiju o Mangelosu objavljenju na engleskom, njemačkom, španjolskom i portugalskom jeziku (Mangelos no. 1 – 9 ½, MCA, Porto i drugi) te na hrvatskom jeziku (DAF, Zagreb, 2007.), o Josipu Vaništi (Vrijeme Gorgone i Post-Gorgone, Kratis, Zagreb, 2007.), o Mladenu Stilinoviću (Sing!, Ludwig Museum, Budimpešta, 2011., Nula iz vladanja, MSU, Zagreb, 2013.) kao i Personal Cuts Art Scene in Zagreb from 1950s to Now (MAC, Nîmes, 2014).
