Trideset i tri godine nakon prestanka suradnje, umjetnički dvojac Darko Fritz i Željko Serdarević predstavljaju se izložbom Podijeljeno vrijeme u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, koja okuplja njihovu zajedničku umjetničku produkciju, sadržanu od likovnih radova, dokumentacije instalacija u javnom prostoru i glazbeno-scenskih priredbi.
Vrijeme tranzicije prema suvremenosti koja se odvijala u zadnja dva desetljeća dvadesetog stoljeća dogodilo se izvan zacrtanoga linearnog, kronološkog pravca. Iz definiranih utjecaja nastaju umjetnički opusi koje možemo izdvojiti iz postavljenih nacionalnih konteksta, koji svojom vizualnom produkcijom odgovaraju definiciji globalnosti i njezina značenja. Pozicija umjetnosti u suvremeno doba oslanja se na koncept kulturne suvremenosti, koja se ne širi kao projekt modernosti u jednom smjeru, već se razvija prema nesređenoj globalnosti te prema globalnosti umjetnosti. Jedan od svakako najvažnijih i najzanimljivijih primjera umjetničke produkcije s kraja osamdesetih i početka devedesetih godina 20. stoljeća, koja je svojom slojevitošću, „alternativnom”, odnosno novom estetikom postavila kanone neke nove globalnosti, izmičući iz prepoznatljivih narativa, jest zajedničko djelovanje umjetničkog dvojca Darka Fritza i Željka Serdarevića u okvirima zagrebačke likovne scene.
Njihovo zajedničko djelovanje započinje 1987. objavom programske brošure Krici i šaputanja, kojom je ovaj umjetnički dvojac najavio trogodišnji plan suradnje na području likovnosti, dizajna i glazbeno-scenskih priredbi. U isto vrijeme angažirani su na realizaciji grafičkih i scenskih rješenja za kazališne i kulturne institucije koje potpisuju imenom Studio Imitacija života.
Dvojica tada mladih studenata, reagirajući na tadašnju strategiju razvijanja novih metoda suvremenosti, koja im se činila nedostatnom, kroz zajednički stav „sve je već prikazano, umjetnost je uspostavljanje novih odnosa među postojećim oblicima”, započeli su istraživanje nekih novih alternativnih modela djelovanja.
Paralelno s izložbom Podijeljeno vrijeme u MSU-u, organizirane su izložba grafičkog oblikovanja Studija Imitacija života pod nazivom Oblik vremena u HDD-u, u kustoskoj koncepciji Marka Goluba (22. studenoga – 30. prosinca 2024.), te izložba fotografskog rakursa na zajedničko djelovanje Fritza i Serdarevića pod nazivom Dobri izgledi koja će se održati u Galeriji Spot u kustoskoj koncepciji Sandre Križić Roban (od 15. studenoga do 6. prosinca 2024.).
Darko Fritz (1966.) likovni je umjetnik i samostalni kustos. Umjetnički rad predstavio je na više od trideset samostalnih i više od stotinu grupnih izložbi diljem svijeta, a djelovao je i u umjetničkim grupama studio Imitacija života (sa Željkom Serdarevićem, 1987. – 1990.) i Katedrala (1988.). Kritički je promatrač tehnologije koja mijenja društvo, a njegov rad premošćuje jaz između suvremene umjetnosti, medijske umjetnosti i mrežne kulture, preuzimajući teme kao što su glitch i nadzor. Uz radove u različitim medijima (grafika, fotografija, film, video, VR, internet i dr.) izvodi i niz instalacija u javnom prostoru u kojima se koristi netipičnim medijima kao što su regulacija tramvajskog prometa ili hortikulturne instalacije, gdje spaja sadržaje iz digitalne domene s organskim materijalima.
Godine 2006. pokreće udrugu siva) (zona, gdje kurira više od 50 izložbi. Kustos je više od stotinu izložbi, među kojima izdvajamo I am Still Alive (digitalna umjetnost 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća i recentni low-tech i internet art), Zagreb, 2000.; CLUB.NL – contemporary art and art networks from the Netherlands, Dubrovnik, 2000.; bit international, [nove] tendencije, kompjuteri i vizualna istraživanja, 1961 – 1973, Neue Galerie, Graz, 2007. i ZKM, Karlsruhe, 2008./2009.; Rekonstrukcije: privatno=javno=privatno=javno=, Beograd, 2009.; Angles and Intersections (sukustos s Ninom Czegledy, Elenom Rossi i Peterom Dobrilom, umjetnička direktorica Christiane Paul), MMSU, Rijeka, 2009. i Histories of Post-digital, Akbank Sanat, Istanbul, 2014.
Autor je knjige Digitalna umjetnost u Hrvatskoj (1968. - 1984.), Tehnički muzej, Zagreb, 2021., i izložbe 2022. Autor je tematskog bloka Medijska umjetnost koji uključuje tekst Kratki pregled medijske umjetnosti u Hrvatskoj (od 1960-ih) i relevantne baze podataka, za portal Culturenet, 2002. Suurednik je knjige (s M. Gattin, M. Rosen i P. Weibelom) A Little-Known Story about a Movement, a Magazine, and the Computer’s Arrival in Art: New Tendencies and Bit International, 1961-1973, ZKM, Karlsruhe / MIT Press, Cambridge, Mass., 2011. Član je strukovnih organizacija AICA, HDLU, HZSU i počasni član ULUPUH-a.
Željko Serdarević rođen je 1965. u Splitu. Na kazališnoj i glazbenoj sceni aktivan je od početka 80-ih godina 20. stoljeća, izlaže od 1984., a kao grafički dizajner afirmira se djelovanjem u sklopu studija Imitacija života (1987. – 1991.). Tekstove o dizajnu i srodnim praksama objavljuje od 1991. Tijekom 90-ih radi samostalno kao grafički dizajner za kazališta, naklade i oglašivačke agencije, a od 2003. kontinuirano surađuje s Draganom Mileusnićem na raznovrsnim projektima grafičkog, web i videodizajna. Dobitnik je nagrada Zagrebačkog salona, Zgrafa i Izložbe hrvatskog dizajna.
Kustosica izložbe: Martina Munivrana
Likovni postav: Darko Fritz
Grafičko oblikovanje: Željko Serdarević
Video montaža: Dragan Mileusnić
Konzervacija - restauracija: Mirta Pavić, Leda Grabičanin, Tomica Paradi
Tehnički postav: Ivan Tudek, Filip Zima, Aleksandar Milošević, Renato Mihaljenović
Lektura: Dunja Aleraj Lončarić
Prijevod na engleski: Mirta Jurilj
Izložba je organizirana sredstvima Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija RH.
Izložba je otvorena do 12. siječnja 2025.
