Ulazak u nekadašnji atelijer Jagode Kaloper potaknuo je Ninu Kurtelu na mnogostruko povezane i ulančane aktivnosti. Jedan od pristupa simbolički naslijeđenoj „ženskoj sobi“ i njezin je projekt naslovljen Jagoda: Prostori nevidljivog, a koji se predstavlja u MSU, u sklopu ciklusa „Okidači“.
U prostoru ateljea Nina zatiče tragove Jagodinih aktivnosti, te potom, osjećajući nevidljivu Jagodinu prisutnost, stvara emocionalne, memorijske i (auto)refleksivne veze s njezinim opusom i životom. Stoga, ubrzo nakon preuzimanja ateljea Nina pokreće istraživački projekt „Future Repairs – room of leisure, care and persistance” koji mapira, istražuje i kritički se osvrće na umjetnički opus i život Jagode Kaloper. Tim projektom Nina Kurtela, zajedno s medijski i generacijski raznorodnim suradnicima, sustavno gradi i donosi nove uvide o lokalnoj konceptualnoj, likovnoj i audiovizualnoj baštini.
Do sada je stvoren repozitorij znanja i iskustva koji postaje svojevrstan zalog budućnosti dostupan javnosti na online arhivu www.j-a-g-o-d-a.com
U Muzeju suvremene umjetnosti Nina Kurtela čini nevidljive tragove vidljivima predstavljajući takozvani „žičani model“ umjetničkog studija. Riječ je o čeličnoj konstrukciji koja naznačuje bridove zidova nekadašnjeg Jagodinog, sada vlastita studija, a kojeg konceptualnom gestom pretvara u izlagački prostora, odnosno mjesto izvedbi različitih zajednica.
Potaknuta idejama talijanske teoretičarke Terese De Lauretis o konstrukciji žene-umjetnice u praksama reprezentacije i samoreprezentacije („Alice doesn't – Language, Discourse, Society“, 1984.) Nina Kurtela, istražuje Kaloperino autorefleksivno, samokritično i društveno svjesno djelovanje problematizirajući činjenicu da je njezina umjetnička karijera kao autorice nerijetko bila zasjenjena onom glumačkom. Stvarajući u Jagodinom studiju, Nina uspostavlja višestruke odnose s Jagodom te pronalazi suptilne i slojevite veze s njezinim stvaralaštvom. Novostvoreni transgeneracijski ženski prostor sada se promatra posredovanjem samog prostora ateljea (i objekata u njemu) koji postoji kao fizički entitet, ali i kao iskustveni prostor u kojem je prvo stvarala jedna, a potom druga umjetnica.
Autobiografski odnos prema Jagodinom stvaralaštvu i prostoru kojeg Nina Kurtela razvija u projektu Jagoda: Prostori nevidljivog intersubjektivan je i ustraje na komunikaciji i intimnosti s osobama koje povezuju oba života. Otkrivanja tragova, osvrtanje na Jagodino stvaralaštvo, citiranje itd. postaju hodogrami za bolje razumijevanje vlastita iskustva i, u isto vrijeme, uvidi u seksualnost, politiku, umjetnost, zajednicu i druge teme. Takvi transtekstualni odnosi odvijaju se posredovanjem drugih ljudskih bića, priča, tekstova i različitih protagonista omogućujući palimpsestno formiranje novih teorija i znanja. U odnosu s umjetničkim praksama Nine Kurtele, koje se također nalaze na razmeđi izvedbenog i likovnog, interpretacije i autorstva, istražuju se intermedijalne, hibridne i fluidne strategije stvaranja i promišljaju drugačiji modeli prenošenja znanja, iskustva i djelovanja s jedne generacije na drugu.
Nina Kurtela ističe da „imaginarni prostor koji Jagoda ostavlja za sobom sa svim njegovim nematerijalnim, neopipljivim i nevidljivim aspektima sagledavamo kao prostor memorije koja ostaje upisana u njega. Istražujemo kako ti prostori/objekti/krajolici postaju alati za daljnji razvoj naše umjetničke ideje, kako se reaktiviraju i transformiraju te postaju potencijal, neposredni prostor, mjesto gdje se materijali sadržajno i diskurzivno povezuju (…)”.
Usto, Nina naglašava da, iako je atelje veličine dvadeset i pet kvadratnih metara, Kaloperina, a sada i njezina “vlastita soba” opstaje kao siguran ženski prostor za nesmetani razvoj različitih umjetničkih znanja, ideja, praksi, ali i kao prostor skrbi, zajedništva, solidarnosti, inkluzivnost i razmjene. Upravo taj siguran ženski prostor, te važnost “vlastite sobe” u ženskim intelektualnim i umjetničkim djelovanjima postaje glavna okosnica te polazna točka za stvaranje novih radova.
Imajući na umu upisivanje jednih tragova sjećanja preko drugih tragova proživljenog iskustva, Nina predstavlja (auto)biografsku praksu relacijskog i refleksivnog činjenja, pisanja, čitanja, izvođenja ili predstavljanja, opisujući osobno iskustvo bavljenja umjetnošću kao diskursom, okvirom ili načinom razmišljanja, odbacujući pritom objektivnost ili neutralnost discipline povijesti umjetnosti, tj. pripadajuće teorije kojoj opus Jagode Kaloper zasigurno pripada.
Nina Kurtela zagrebačka je multimedijalna umjetnica koja radi koreografske i site-specific prakse, ispreplećući izvedbeno plesnu i likovnu umjetnost. Konceptualnom, često nematerijalnom i vremenski uvjetovanom umjetničkom praksom, služi se metodologijom izdržljivosti, prisutnosti, ustrajnosti, rituala, svakodnevne prakse i slučajnosti, pri čemu se bavi pitanjima nematerijalnog rada, identiteta, intimnosti, pripadnosti, doma i njihovih fikcija. Stvara djela u širokom rasponu formi, uključujući video, instalaciju, izvedbu, koreografiju i ples. Njezina djela predstavljena su međunarodno u različitim kontekstima – u muzejima i galerijama, na kazališnim, plesnim i filmskim festivalima, te u javnom prostoru: Kunsthaus Graz, Kunsthal Aarhus, Mucem Marseille, KW Berlin, MUMOK Beč, MSU Zagreb, HKW Berlin, 104 Pariz, Tokyo Opera City Gallery, MMOMA Moskva, Royal Albert Hall London, Ars Aevi Sarajevo, Tanz Im August Berlin, Transmediale Berlin, Oberhausen Short Film Festival, Survival Kit Riga, X-border Art Biennial Švedska i drugi.
U sklopu rezidencijalnih projekata boravila je u: Fondazione Pistoletto, Amant Siena, Q21 MuseumsQuartier Beč, Cité Intérnationale des Arts Pariz, THAV Taipei, HIAP Helsinki, GeoAIR Tbilisi, CEC ArtsLink Portland Oregon, KulturKontakt Austria Beč. Nominirana je za Berlin Art Prize (2018) i osvojila sljedeće nagrade: Japanese Media Arts New Face Award Tokyo, X-border Art Biennial Award Švedska, Henkel Art Award (Young Artist’s Prize CEE) Beč, Essl Art Award CEE Beč. Osnivačica je zagrebačke neprofitne umjetničke organizacije Jagoda.
Umjetnička organizacija JAGODA
Umjetnička organizacija JAGODA neprofitna je umjetnička i produkcijska platforma za interdisciplinarnu i internacionalnu suradnju koja istražuje i otvara nova polja komunikacije i razmjene iskustva, znanja, alata inovativnim umjetničkim praksama. Nakon što je od Grada Zagreba dobila na korištenje atelje u kojem je radila Jagoda Kaloper, umjetnica Nina Kurtela u srpnju 2017. osniva umjetničku organizaciju JAGODA u želji da prostor umjetničkog ateljea otvori javnosti, suradnicima, akterima lokalne ali i regionalne te internacionalne umjetničke scene. Udruga djeluje interdisciplinarno u polju između izvedbenih, vizualnih i filmskih umjetnosti na uspostavljanja inovativnih metodologija umjetničkog rada s otklonom od dominantnih oblika strukturiranja u umjetnosti. Istražuje nove i specifične veze između umjetničkog, teorijskog i znanstvenog koji se isprepleću, nadopunjuju i fluktuiraju kroz razne medije i formate. Inovativnost se provodi u nizu autorskih i kolektivno-participativnih projekata. Povezujući umjetnike različitih disciplina, generacija, afiniteta i estetika, te poticanjem zajedništva stvara inkluzivan i otvoren prostor za razmjenu ideja, kritičko promišljanje i refleksiju vlastitog i tuđeg rada. Referirajući se na Kaloperino umjetničko nasljeđe i poziciju problematizira se činjenica da je njezina umjetnička karijera zasjenjena onom glumačkom. Odavanje počasti i poštovanja njezinu liku i djelu, te povećanje vidljivosti autorskog opusa, smatra važnim temeljem za daljnji razvoj. Udruga nastoji kritički sagledati problematiku i poziciju umjetnica u društvu. Podizanjem vidljivosti i razumijevanja zapostavljenog ženskog umjetničkog nasljeđa uz ime “Jagoda” koje postaje simbol, kritički se govori o objektivizaciji, stigmatizaciji, mistifikaciji i tokenizaciji umjetnica. Djelovanje umjetničke organizacije JAGODA ostvaruje se u tri glavne programske jedinice: gradnja vidljivosti i arhiviranje zapostavljenog ženskog umjetničkog naslijeđa, diskurzivni i edukativni programi participativnog karaktera u koje je uključena šira zajednica te produkcija suvremenih autorskih radova realiziranih sa suradnicima iz različitih disciplina.
ZAHVALE:
Ana Dana Beroš (oblikovanje prostora)
Hrvoje Spudić (oblikovanje prostora i tehnička podrška)
Bojan Gagić (oblikovanje svjetla)
Petar Kurtela i Igor Banović (konstrukcija)
Sara Simić (istraživanje)
Zahvaljujemo i suradnicima s NZJZ „Andrija Štampar“:
dr. sc. Ivančica Kovaček, dr. med. spec. med. mikrob. s parasit.
dr. sc. Zdenko Mlinar, univ. spec. techn. aliment., mag. sanit. ing.
Eva Kraljević, Eduard Dedić, Domagoj Radas, Josip Tupek, Miroslav Žunec, Igor Majić
Izložba je realizirana u koprodukciji s Umjetničkom Organizacijom Jagoda uz podršku Ministarstva kulture i medija i Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba
