Motovunski likovni susreti, organizirani kao međunarodni susreti vizualnih umjetnika, višegodišnja su tematska manifestacija koja se između 1972. i 1984. godine održavala u Motovunu, u Istri. U tom je razdoblju realizirano 11 likovnih susreta umjetnika različitih poetika, generacija i provenijencija. Susrete su suorganizirali Galleria del Cavallino iz Venecije i Etnografski muzej iz Pazina te Galerija suvremene umjetnosti (danas MSU) iz Zagreba, koja se projektu priključuje 1976. godine.

Motovunski susreti otvorili su nove mogućnosti suradnje talijanskih i jugoslavenskih umjetnika, potaknuli internacionalizaciju umjetničkog prostora, interes za recentna zbivanja u umjetnosti i suvremene umjetničke prakse; stvorili su prostor za susrete, razmjenu ideja i zajednički rad, u jedinstvenom ambijentu, krajoliku uokvirenim prirodnim i izgrađenim okolišem Motovuna, dolinom rijeke Mirne i morfologijom mjesta koje se uzdiže na brežuljku. Iz sagledavanja društvenog okvira i konteksta kulturnih i nacionalnih politika, prepoznaje se konstelacija nekoliko elemenata: prisutnost Komisije za revitalizaciju Motovuna i njezina uloga u oživljavanju napuštenog mjesta, zatim funkcija susreta kao kulturnog i društvenog preduvjeta za stvaranje resursa, odn. građe za osnivanje fundusa motovunske galerije, dok procese kulturne suradnje Italije i SFRJ možemo sagledati i kao odjeke unaprjeđenja odnosa dviju država nakon završetka Drugog svjetskog rata, a ulogu umjetnosti i oblika kulturne diplomacije kao alata „meke moći”, stvaranja međunarodnih veza, te kao doprinos za razumijevanje dometa i mogućnosti suvremenih umjetničkih praksi, a sve to u sjeni Osimskih sporazuma iz 1975. godine. U tom smislu i tema „identiteta” , koja je obilježila susret iz 1976. godine, može zauzimati značajno mjesto.

Povezujući lokalne umjetnike s mladim i renomiranim, hrvatskim i međunarodnim umjetnicima, u Motovunskim je susretima tijekom godina sudjelovalo više od stotinu umjetnika kao što su: Marina Abramović, Claudio Ambrosini, Ivan Ladislav Galeta, Tomislav Gotovac, Živa Kraus, Sanja Iveković, Dalibor Martinis, Julije Knifer, Ivan Kožarić, Zdravko Milić, Josip Diminić, Ivan Matejčić, Dora Maurer, François Morellet, Michele Sambin, Duba Sambolec, Mladen Stilinović, Miroslav Šutej, Ulay, Goran Trbuljak, Luigi Viola i drugi.

Danas se među najznačajnije likovne susrete ubrajaju oni realizirani od sredine 1970-ih do početka 1980-ih, obuhvaćeni temama: Projekt urbane intervencije (1974.), Identitet (1976.), Novi pejzaž, fotografija i polaroid (1977.), Serigrafija (1978.), Transformacije papira (1979.), Mladi ’80. / Nova slika (1980)., Nova skulptura (1981.), Na papiru (1983.) i posljednji, Postmoderna arhitektura i motovunsko arhitektonsko naslijeđe (1984.)

Iz teksta Branke Benčić

Kustosice izložbe: Branka Benčić, Jasna Jakšić

Asistentica: Laura Bui

Produkcija: Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Partneri: Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU), Muzej Grada Pazina

Dizajn: Martin Peranović

Postav izložbe: Branka Benčić, Jasna Jakšić

Restauracija i konzervacija: Leda Grabičanin, Mirta Pavić

Tehnička podrška: Dalibor Cicvara, Mirjana Grab, Nenad Lalović, Renato Mihaljenović, Aleksandar Milošević, Ivan Tudek, Filip Zima

Tekstualne legende: MMSU

Prijevod: Laura Bui, Lidija Toman

Podrška: Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija RH

Mreža motovunskih susreta
MSU, Black Box
20. 3. - 4. 5. 2025.