Multimedijalna događanja tokom više od mjesec dana Ljeta u MSU donose izvrsne sadržaje, velike zvijezde i najnovija umjetnička otkrića po principu „5 u 1“: koncerti, izložbe, kazalište, performans, film!

Ove godine Ljeto u MSU počinje 30. svibnja – na Dan državnosti i nakon toga se nastavlja svake subote do 2. srpnja (obratite pažnju da se samo otvorenje održava u ponedjeljak, 30. svibnja, na Dan državnosti, a nakon toga se Ljeto nastavlja u svojem redovnom subotnjem terminu, svaki vikend do 2. srpnja). Program Eurijala – gostovanje estonskog kazališta Vaba Lava održava se od 10. do 12. lipnja. 

P R O G R A M

KONCERTI
30. svibnja – Pussy Riot: Riot Days Show Zagreb
Ruski feministički, anarhistički, punk rock sastav sa sjedištem u Moskvi poznat po izvođenju politički motiviranih prosvjednih performansa. Osnovana u ožujku 2011., grupa je na neuobičajenim javnim mjestima izvodila nedozvoljene i provokativne nastupe, iz kojih su nastali glazbeni spotovi objavljeni na Internetu. Teme koje je sastav opjevao uključivale su feminizam, LGBT prava i protivljenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, kojeg grupa smatra diktatorom. Svjetsku slavu su stekli 2012. kada je pet članova grupe izvelo performans u moskovskoj Katedrali Krista Spasitelja. 17. kolovoza 2012. tri članice Pussy Riot kolektiva - Nadežda Tolokonjikova, Marija Aljohina i Ekaterina Samutsevič osuđene su za huliganizam i poticanje na vjersku mržnju, a svaka je osuđena na po dvije godine zatvora. „Riot Days” show je gostovao po cijelom svijetu, imao je više od 200 nastupa u Europi, SAD-u, Brazilu, Australiji i Novom Zelandu. Projekt je dobio prestižne međunarodne nagrade, uključujući Herald Angel Award i Total Theatre Award of Edinburgh Festivals. Sadržaj predstave često se mijenja, dodaju se nove epizode i nove pjesme koje govore o progonu političkih zatvorenika i ruskoj agresiji na Ukrajinu.

**

4. lipnja – Mizar, gosti: Phantasmagoria 
Mizar je kultna makedonska gothic rock grupa nastala 1981. godine u Skoplju i jedna je od pionira dark zvuka na ovim prostorima. Ime nose po zvijezdi Mizar iz sazvježđa Velikog medvjeda, zvijezdi vodilji mnogim putnicima. Jedinstveni po pjevanju na materinjem jeziku, u svoj zvuk su na jedinstveni način provukli prizvuke makedonskog etna i vizantijskih tradicija, upakirane u prilično mračnu atmosferu kojoj posebno doprinose duboki vokali zasnovani na crkvenom slavenskom pjevanju. Zbog avangardnog zvuka i imidža, njihovih pravoslavnih kršćanskih sklonosti i podrške makedonskom samoodređenju, bivši komunistički režim njih je gledao s određenim stupnjem sumnje. Ipak, grupa je dobila veliku medijsku pozornost uključujući i brojna gostovanja na nacionalnoj televiziji. Od osnutka pa sve do danas, jedina konstanta Mizara je kompozitor, gitarist i ideološki lider grupe, Gorazd Čapovski, a od ove godine Mizar će uživo nastupati u novo formiranoj, šesteročlanoj postavi.

(After party nakon koncerta Mizara i Phantasmagorie u klubu Dva osam (ex Jabuka) - ulaznice za koncert vrijede za ulaz na party.) 

**

11. lipnja – JR August
Jedan od najznačajnijih kantautora nove generacije, sjajni J.R. August višestruki je dobitnik domaćih glazbenih nagrada. Na velikom koncertu u MSU nastupit će u punom sastavu, sa svojim bendom i zborom. Naš istaknuti kantautor i producent iz Zaboka, doslovce je oborio s nogu domaću i regionalnu publiku i medije s maestralnim radom „Dangerous Waters”. J.R. August je pobrao pohvale kritike i publike, a album se našao i na listama najprodavanijih izdanja. Vlasnik je Porina za album godine, najbolji album alternativne glazbe, najbolji koncertni album, najbolji video broj te novog izvođača 2020. godine, a koncert u MSU bit će prilika da pokaže zašto ga zovu vanserijskim autorom i izvođačem svjetskog kalibra, te da poslušamo i materijale s novog studijskog albuma „Still Waters”.

**

18. lipnja – Grše  
Grše 2021. izbacuje svoj drugi po redu album „Platinum“ s kojim se etablira kao jedno od najzanimljivijih i najenergičnijih novih imena na hip-hop sceni što dokazuje rasprodanim solo koncertima i nastupima na svim većim regionalnim festivalima. „Prvi album „Tilurium” dočekan je s primjetnim entuzijazmom pojačanim hitom „Badr Hari”, no „Platinum” u svojih 45 minuta pokazuje razinu autorske namjere i ambicije rijetko viđene u sceni sve koncentriranoj na uspjeh individualnih pjesama. U tom smislu „Platinum” me podsjeća na „My Krazy Life” debi YG-ja, još jedno ambiciozno ostvarenje koje predstavlja uvid u životni stil koji me apsolutno ne zanima. Ključna za to je jedna naizgled jednostavna, ali u praksi rijetko prisutna stvar – višeslojnost. Da je cijeli album sagrađen oko prilagodbi UK i Brooklyn Drilla domaćem terenu kao npr. u iznimno efektnoj „Gangland”, vrlo bi brzo zaglavio u monotoniji, no varijacija u instrumentalima i stilu repanja (ako već ne u tematici) uzdižu album debelo iznad prosjeka.” (Karlo Rafaneli, Music-box.hr)

**

25. lipnja – Vlado Kreslin i band Mali bogovi
Vlado Kreslin već je tridesetak godina najpopularniji slovenski kantautor, na Ljetu u MSU nastupa s bendom Mali bogovi. Nažalost, nedovoljno poznat u Hrvatskoj koliko bi to kvalitetom i emotivnošću pjesama i glasa zasluživao premda je surađivao s hrvatskim glazbenicima i glazbenicama, te s američkim i europskim kantautorima poput Chrisa Eckmana (čiji su The Walkabouts svojevremeno obradili Kreslinovu kultnu skladbu „Tista črna kitara"), Stevea Wynna, Allana Taylora, Hansa Theesinka, Mary Coughlan. Nedavno je na CMC-u bio prikazan izvrstan Kreslinov „lockwdown” koncert, a kakav je bio njegov glazbeni put možete saznati iz dokumentarnog filma „Pjevaj mi pjesmu“ („Poj mi pesem”) scenarista i redatelja Mirana Zupaniča. Nakon „staža“ u sastavima Horizonti tijekom 70-ih i Martin Krpan, Vlado Kreslin se početkom 90-ih etablira kao jedan od najboljih kantautora u Sloveniji, ali i šire, još otkako su rock-kantautorstvo na ove prostore uveli Drago Mlinarec i Tomaž Pengov. Često ga nazivaju i „slovenskim Dylanom“ ispred kojeg je dva puta nastupio, ali nijednom upoznao, a zbog iznimne srčanosti i energičnosti jednom se od napora doslovce srušio na pozornici.

**

2. srpnja – Sara Renar
Nagrađivana zagrebačka kantautorica i pripada skupini najpriznatijih glazbenih imena nove generacije u regiji. Iza sebe ima pet samostalnih diskografskih izdanja u kojima potpisuje tekst i glazbu. U posljednje tri godine Sara je zabilježila oko 250 koncertnih nastupa diljem Europe i regije. Osim vlastite autorske glazbe, surađivala je na projektima kazališne skupine Montažstroj i umjetničkog kolektiva SKROZ , česta je suradnica književnih manifestacija „Goranovo proljeće“, „Tko Čita?“, „Sjećanje na Tina“ i „Doručak kod Krleže“, surađuje sa svjetski priznatim DJ imenima (Insolate, Hibrid) te radi glazbu za multimedijske projekte. Dobitnica je raznih europskih priznanja i stipendija, uključujući projekt Europske Unije za potporu mladih glazbenika „European Music Incubator“, europsku potporu za mobilnost umjetnika i-Portunus te OneBeat Balkan umjetničku rezidenciju. Kritika je odlično recenzirala sva dosadašnja izdanja i live nastupe koji su Saru stavili u sam vrh nove muzičke scene u regiji. 

 **

UMJETNIČKE AKCIJE I PERFORMANSI
30. svibnja od 18 sati -  Ivan Lušičić LIIK: Iza, site-specific instalacija
U sklopu programa Umjetničkih akcija i performansa Ljeta u MSU 2022 predstavljamo privremenu instalaciju Ivana Lušičića Liik-a pod nazivom „Iza“ koja će se moći pogledati u ponedjeljak, 30. svibnja od 18 do 21 sat. Pristup instalaciji bit će omogućen u navedeno vrijeme na 2. katu prostora za povremene izložbe. Ova privremena, site-specific svjetlosno-zvučna instalacija predstavlja sakriven, teško dostupan i samozatajan konstrukt. Njegova namjera je na neočekivan način aktivirati izložbeni prostor i kretnje posjetitelja u njemu.

Durativni interaktivni performans održava se u izložbenom prostoru MSU-a u kojem se autorica igra skrivača sama sa sobom, istražuje prostor u kojem se nalazi dok ujedno testira i svoje i prostorne granice, pokušavajući pronaći izlaz iz trenutne situacije. Autorica je prisutna ne samo fizički, već i virtualno - na projekcijama videa, što otprije snimljenih mobilnim aparatom u različitim prostorima MSU-a, što live streamom mobilne snimke samog performansa koji je u tijeku. No, iako je "posvuda", ne može se pronaći. Multipliciranjem svoje prisutnosti u izložbenom prostoru, uz bezuspješno traženje same sebe, autorica aludira na sveprisutnu zatočenost u virtualan svijet u koju i sami lako upadamo, često nauštrb fizičkog iskustva. Postavlja se pitanje - koliko još vremena imamo za pronaći sami sebe među svim varijantama koje smo olako lansirali u virtualan svijet, prije no što se izgubimo? 

Nina Kamenjarin (Split, 1991.) diplomirala je 2016. na temu Simbioza skulpture i performansa na Umjetničkoj akademiji u Splitu, odsjek kiparstvo. Osim kiparstvom bavi se performansom, videom i drugim medijskim praksama. Izlagala je u Hrvatskoj i u inozemstvu. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja, uključujući prvu nagradu Essl Art Award 2015 u Austriji i jednu od tri jednakovrijedne nagrade na Trijenalu kiparstva u Zagrebu 2018. s radom Simbioza (2016). Aktivna je članica HZSU-a ZG i HULU-a Split.

11. lipnja u 19 sati -  Marianna Nardini s Brunom Jakupović i Lanom Lehpamer: „Savijača“, performans

Za stvaranje Savijače iz naziva rada autorice će koristiti osnovne elemente za svako tijesto – brašno i vodu, ali i vlastita tijela, istražujući mogućnosti vlastitih pokreta i prožimanja različitih tijela u potrazi za stvaranjem homogene mase. Kako same autorice kažu: „U ovom radu istražujemo ikonografije pokreta, prostora i njihovih društvenih odrednica. Primordijalna (iskonska) juha predstavlja potrebu za novim nastajanjem, stvaranjem novih paradigmi. Borimo se s odrednicama naše tjelesnosti. Kako lišiti pokret i izražaj od znanih konotacija u stvaranju novih, fluidnih, amorfnih, organskih, samoprožimajućih struktura. Libidinalnom metodikom eksperimentiramo s asocijativnom dimenzijom pogleda, kako proširiti granicu kože, kako se iskonski prožeti sa i u homogen simbiozni sistem. Tijesto kao ekstenzija, svojim svojstvima to regulira i omogućava, ono je dom procesima i razmjenama.“

Lana Lehpamer (Zagreb, 1997) studentica je Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer Novi mediji od 2017. godine. Od iste godine pripada kolektivu pod nazivom VR kolektiv koji je 2021. godine izlagao u galeriji Cekao i galeriji VN. Godine 2022. objavljenje su joj pjesme u časopisima Grime Prophet Mag i Ugly Duckling Presse.

Bruna Jakupović (Zagreb, 1998) trenutno završava studij  Novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. U svojoj praksi bavi se instalacijom, performansom i videom te je član VR kolektiva. Izlagala je na više zajedničkih izložbi.

Marianna Nardini (Trst, 1994) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Ante Rašića. Njezin je rad usmjeren na multimedijske, novomedijske prakse, interdisciplinarno istraživanje, ontološko propitkivanje, pisanje te eksperimentalan zvuk. Izlagala je na više samostalnih i grupnih izložbi.

18. lipnja - Mia Štark i Yun Collective: Iskreno vaša..., performans

U sklopu Umjetničkih akcija i performansa Ljeta u MSU 2022, u subotu 18. 6. s početkom u 16 sati predstavljamo performans Mije Štark (Hrvatska) i Yun kolektiva (Tajvan), pod nazivom "Iskreno vaša...", a koji će se istovremeno odvijati na dva kontinenta - Europi i Aziji. Naime, tijekom performansa umjetnice će komunicirati putem online sastanka koji će biti uživo prenošen u prostoru MSU-a, uključujući i posjetitelje u sam sastanak i prijenos.

Na udaljenosti od šest vremenskih zona, putem live streama, Mia i Yun Collective pronalaze zajednički jezik u pokretu, koreografiji i ostavljanju tragova. Spojene, sasvim slučajno i zahvaljujući društvenim mrežama, autorice su odlučile razviti zajedničko umjetničko istraživanje posvećeno razlikama i sličnostima u jezicima, krajolicima, gradovima (onima u kojima žive sada i u kojima su živjele prije), vremenima, crtežima i pokretima. „Iskreno vaša” postaje digitalno (live stream) “pisanje pisama” isprepleteno vizualima i zvukovima različitih mjesta i prostora, koje na kraju stvaraju jedinstvenu i specifičnu vrstu karte. „Iskreno vaša” je snoviti urušeni trenutak, jaz između jezika, virtualna stvarnost, prijatelj za dopisivanje; sve odjednom.

Mia Štark je multimedijska umjetnica, rođena 1992. u Hrvatskoj. Diplomirala je 2017. godine na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, na odsjeku za tradicionalnu grafiku (MA), samostalnom izložbom 'Tragovi pokreta - vizualizacija i procesualnost '. Godine 2019. završila je preddiplomski studij suvremenog plesa, na Odsjeku za ples Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu (BA). Bavi se i likovnom i plesnom umjetnošću na umjetničkom i obrazovnom polju.

Yun Collective (Yun kolektiv), osnovan 2019. godine, istražuje ženstvenost kroz tijelo i performativne objekte. Osnivačice kolektiva, tajvanske umjetnice Ruby Yun-Er Chang i Vera Yun Lee, kroz svoj zajednički rad nastoje zamagliti granicu između izvedbene, „žive“ umjetnosti i statičnih eksponata proširivanjem tragova stvorenih tijekom izvedbi u cjelovite koncepte izložbi.

*Performans zakazan za 25. lipnja prebacuje se na 9. srpanj radi vanrednih okolnosti. 

2. srpnja u 20 sati - Ana Kreitmeyer i Zrinka Užbinec: O ROZOJ BUDUĆNOSTI, plesna izvedba

Tijelo rastvara izvedbu strpljenjem.
Aktivno i pasivno, ali uvijek u pokušaju prilagodbe.
Gura sebe, gura prostor, gura koreografiju bez fizičkog doticaja.
Hrli prema nadolazećem.
I onda na nekom čvorištu izbije afekt – sjećanje, vrisak i veselje – stvarajući uvjete za dalje, za budućnost, iako horizont kontinuirano izmiče.

Ideja: Ana Kreitmeyer
Koreografija: Ana Kreitmeyer i Zrinka Užbinec
Izvedba: Ana Kreitmeyer
Prostor i vizual: Zrinka Užbinec
Kostim: Silvio Vujičić
Glazba: Strahinja Arbutina
Dramaturška refleksija: Goran Ferčec
Podrška: Igor Pauška, Matija Ferlin i Lana Hosni
Fotografija i dokumentacija: Sindri Uču
Produkcija: Ana Kreitmeyer u suradnji s Udrugom plesnih umjetnika Hrvatske

Prilagodba je strategija tijela u odnosu na proces mijene, na trenutak izmicanja uspostavljene matrice unutar koje bivamo, na suočavanje s nestalnošću. Promjene su oduvijek tu, ali njihova organska isprepletenost s ritmom vremena i prostora čini ih nevidljivima. U trenutku kada konstruirano i kontrolirano bivanje u ritmičkom okviru svakodnevice biva narušeno socijalnim, prostornim ili vremenskim ekscesima, kada strah i neizvjesnost naruše ustaljeni ritam, strategije tijela započinju proces kontinuirane prilagodbe, adaptirajući i dovodeći u suradnju vlastite ritmove s ritmovima koje prepoznaje kao prostor suradnje, sukoba, dijaloga, pregovora.

U koreografskom istraživanju O Rozoj Budućnosti, izvedba zadatak prilagodbe promišlja kroz adaptabilnost tijela u prostoru i širem okviru temporalnosti. Tijelo izvođačice pregovara sa zadatošću prostora kao poljem zajedničkog bivanja. Elementi u prostoru i sam prostor su-koreografiraju izvedbu, uspostavljajući polje objektivnosti u kojem su pozicije i odnosi tijela, koreografije, glazbe, svjetla, izvođačice u kontemplativnoj ravnopravnosti. Tijelo u zadatku kreće se unutar elemenata tog konstruiranog objektivnog polja pokušavajući, bez izravnog kontakta, stvoriti uvjete za izvedbu i njezino trajanje, i anticipirati prostor budućnosti u kojoj se horizont neprestano mijenja, a tijelo se prilagođava.

Projekt nastaje kroz rezidencijalne programe Mediteranskog plesnog centra, galerije Bužančić i Centra za kulturu Novi zagreb i Centra mladih Ribnjak uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija RH.

Izvedba se održava u dvorani Gorgona, 2. srpnja s početkom u 20 sati. Ulaznice moguće kupiti na recepciji Muzeja po cijeni od 40 kn (samo za izvedbu) ili 79 kn (za cijeli program Ljeto u MSU). Broj ulaznica je ograničen, rezervacije moguće putem e-mail adrese recepcija@msu.hr.

9. srpnja - Mario Matoković: Dominacija, performans

U sklopu Umjetničkih akcija i performansa, u subotu 9. srpnja u dvorani Gorgona predstavljamo performans osječkog umjetnika Marija Matokovića pod nazivom „Dominacija“. Na izvedbenoj razini tijekom performansa autor će se podvrgnuti tzv. „Spanish water torture“, obliku mučenja koji se koristio u doba inkvizicije. Prilikom torture mučenici su bili privezani za postolje kako se ne bi mogli micati te bi im hladnu ili vruću vodu direktno kapali na određeni dio tijela, najčešće na čelo na područje između očiju. Žrtve su u tome slučaju podređene gledanju padajuće kapljice te se zbog kontinuiteta kapanja najčešće javljao gubitak razuma jer je sama tortura usmjerena na potenciranje i iritiranje psihološkog sustava.

„Problematiziranjem egzistencije i egzistencijalnog prostora rad se na direktan način bavi pozicijom tijela kao fundamenta na temelju kojega je rad nastao, ali i načina na koji se pojedinci odnose prema velikoj zajednici nauštrb vlastite dopadnosti ili koristi te u konačnici zadovoljavajući nemoralnu potrebu za vlastitim profitom. Recentna zbivanja koja zadiru u moralno i ustavno pravo svakog pojedinca, zbog navedenog bivaju podređena nečijem interesu, a prava na kretanje, mišljenje, krov nad glavom, pitku vodu i slično bivaju degradirana. Kritične situacije u konačnici često rezultiraju „hitnim“ okupljanjem „stručnog stožera“ čiji sastanci ne ponude rješenje već polu-zaključke koji ostavljaju zajednici da prosudi što i kako dalje, najčešće reakcija izostaje ili traje vrlo kratko, čitaj bezuspješno. Kako vrijeme dalje odmiče, zgrade se urušavaju, dijelovi otpadaju, krov nad glavom nemaju svi, a sloboda kretanja je upitna. Rad propituje tišinu odnosno probleme koji neprestanim ponavljanjem dovode do točke prelijevanja, te se postavlja pitanje jesu li tome krivi samodopadni pojedinci ili društvo kojemu je šutnja postala normalnost!?“

Mario Matoković rođen je u Osijeku 1985. godine. Diplomirao je 2010. na Umjetničkoj akademiji u Osijeku na Odsjeku za likovnu umjetnost. Profesionalno se bavi umjetničkom djelatnošću u području suvremene vizualne i likovne prakse kroz medij grafike, videa, instalacije te umjetničke fotografije. Izlagao je na brojnim domaćim i nekoliko međunarodnih izložbi. Sudjelovao na više umjetničkih radionica i projekata u domovini i inozemstvu. Dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Finalist nagrade Radoslav Putar, nagrade za mlade umjetnike do 35 godina u organizaciji Instituta za suvremenu umjetnost. Godine 2017. nagrađen je 3. nagradom na „5. Biennalu suvremene umjetnosti u Novorossyisku“ u Rusiji za rad „Zastava“, a 2018. je nagrađen „Ex Aeuqo“ nagradom na 26.slavonskom Biennaleu u Osijeku. Inicijator umjetničke rezidencije u sklopu projekta MMML Studija koji je zamišljen kao platforma za vizualna istraživanja u vidu kratkih umjetničkih rezidencija, ali i projekata koji doprinose unapređenju kreativno-kritičkog mišljenja unutar zajednice. Živi i radi u Osijeku.

**

KAZALIŠTE
10. – 12. lipnja od 20 sati
Program Eurijala – gostovanje estonskog kazališta Vaba Lava (Tallin)

Error 403 (režija: Nikolai Halezin, Natalia Kalida)
Drama Nikolaia Halezina govori o prvoj dokumentiranoj žrtvi revolucije u Bjelorusiji - Aleksandru Taraikovskom. Aleksandar je poginuo tijekom masovnog prosvjeda koji je započeo nakon lažnih predsjedničkih izbora 10. kolovoza 2020. godine. 34- godišnji Taraikovsky ubijen je u centru Minska nakon što ga je pripadnik posebne policijske jedinice, koja je poslana da rastjera prosvjednike, pogodio sačmaricom u prsa. Glavni lik predstave, međutim, nije Taraikovski, već Nikita, pripadnik specijalne jedinice Almaz, koji je ispalio smrtonosni hitac. Almaz je posebna jedinica za borbu protiv terorizma bjeloruskog Ministarstva unutarnjih poslova. Osnovano prije 15 godina, Kazalište Halezin (Bjelorusko slobodno kazalište, BFT), trenutno smješteno u Londonu iz političkih razloga, odabire svoje produkcije na temelju tri načela: socijalne pravde, zabranjenih tema i kršenja ljudskih prava. "Naš pristup usko je povezan s istraživačkim novinarstvom", stoji na njihovoj web stranici. Ben Brantley, poznati glavni kazališni kritičar The New York Timesa koji je nedavno podnio ostavku, prije nekoliko godina proglasio je BFT jednim od najvidljivijih i najcjenjenijih podzemnih kazališta u svijetu.

**

I Had a Couisin (režija: Valters Silis)
Dramaturginja predstave Rasa Bugavičute - Pēce je napola Latvijka i napola Litvanka. Ovo je osobna priča o njoj i njezinom litavskom rođaku Deimantasu, s kojim je odrasla. Ona je postala spisateljica, a on jedna od vodećih osoba u kaunaškoj mafiji. 2015. godine ubila su ga dvojica estonskih ubojica. Imao je 27 godina. Priča ispričana iz Rasine perspektive Rase prati životni put njezinog rođaka i njegov uspon kroz kriminalno podzemlje. Predstava pokušava prepoznati društvene okolnosti i osobne motive pojedinca koji želi postati kralj svijeta, čak i pod cijenu života.

**

Two Garages (režija: Elmars Senkovs) 
Redatelj Elmars Senkovs o predstavi: „Moj otac je imao garažu. Moj je otac popravljao perilice rublja. Moj se otac borio s reketarima. Otac je pio. Moj je otac glasno pjevao. Kad je pio. Ponekad čak i kad nije pio. Kad sam u očevom džepu našao kondom i upitao što je to, dugo je šutio, a zatim rekao da je to lijek protiv glavobolje. Otac me naučio kako udariti u lice čovjeka koji te napada. Otac se nije igrao sa mnom, ali bi me odveo me u cirkus. Volio je klaunove. Otac mi je davao novac kada mi je trebao. Odnosno, ako je imao što dati. Otac je jednom putovao u Estoniju i donio mi magnet za hladnjak. Još uvijek imam ovaj magnet. Očeva garaža bila je puna plastičnih boca i nemam pojma zašto ih je skupljao. Otac me znao škakljati. Tako je izrazio ljubav. Zatim je prestao, a umjesto toga počeo pokazivati trikove s kutijama cigareta. Otac je nestao ... a onda se vratio kad ga više nitko nije čekao. Otac je prekinuo s mojom majkom. Moj otac je također skupljao limenke piva ... ne znam zašto. Otac je uvijek pušio, čak i kod kuće. Miris cigareta i dalje me podsjeća na djetinjstvo. Otac me nije naučio voziti jer nije imao dozvolu. A možda je to i bila dobra stvar, jer je doista puno pio. Ne znam o čemu je razmišljao. Ne znam o čemu je sanjao. Nekada sam ga se sramio. Kažem da me više nije briga, ali vjerojatno i dalje brinem. Moj otac nije netko o kome biste režirali predstavu. On nije heroj, iako se borio. Sa samim sobom. S vremenom. Cijelo vrijeme. A ja? I ja imam garažu. Zove se kazalište.“

**

KAZALIŠTE – POPRATNI PROGRAM
Estonsko društvo pisaca, čije ćemo predstavnike ugostiti u Zagrebu, na nekoliko okruglih stolova upoznati će nas s estonskom suvremenom dramskom praksom, ali i društvenim, političkim, uopće civilizacijskim dosezima te Hrvatskoj javnosti relativno nepoznate zemlje koja je posljednjih desetljeća napravila nevjerojatan napredak na svim životnim područjima.

Program se realizira u suradnji s Eurokazom.

**

IZLOŽBE
Tužne pjesme rata / Zbirka kao glagol
„Tužne pjesme rata“, prva izložba u novom kontinuranom MSU ciklusu „Zbirka kao glagol“, predstavlja djela iz fundusa Muzeja koja odgovaraju na trenutačnu društvenu, političku i kulturnu situaciju. Izložba izražava želju za iskazivanjem solidarnosti i empatije s Ukrajinom, zemljom koja proživljava ono što je ove prostore obilježilo ratnih devedesetih. Izložba je naziv dobila prema zvučnom radu litavskog umjetnika Deimantasa Narkevičiusa, koji je nastao 2014. u vrijeme prvih protesta, nemira i stradanja upravo u Ukrajini, na kijevskom Trgu nezavisnosti. Više o izložbi „Tužne pjesme rata“ i ciklusu „Zbirka kao glagol“: http://www.msu.hr/dogadanja/zbirka-kao-glagol-tuzne-pjesme-rata/922.html

**

Gostujuća izložba:
Novi talas u Beogradu – Paket aranžman (1981-2021)
Na albumu „Paket aranžman“, u izdanju nekadašnjeg Jugotona (danas Croatia Records), u veljači 1981. godine prvi put zajedno su se predstavile tada najtalentiranije nove grupe u gradu: Šarlo akrobata, Idoli i Električni orgazam, svaka sa po nekoliko pjesama, od kojih su skoro sve trenutačno postale klasici. Radilo se o dotad najradikalnijem manifestu nove estetike unutar jugoslavenskog rokenrola, gde je na jednom mestu definirano šta je to „new wave“ na naš način, i šta on sve može biti. I danas impresionira stilska širina tri benda: zastupljeni su punk, reggae, ska, neo-psihodelija, camp, minimalistički eksperiment ... – nevjerojatno, ogromno bogatstvo mogućnosti, odjednom otvorenih pred našom scenom. Pjesme Šarla, Idola i Orgazma, njihov nastup i stav, bili su toliko originalni da se ovo izdanje i danas smatra prekretnicom u jugoslavenskoj popularnoj muzici, i jednom od najuticajnijih ploča u našoj rok istoriji. „Paket aranžman“ bio je, naime, prvi primjer kako se kod nas može biti autentičan i svoj u rokenrolu, ne kopirajući nikog iz sveta i izvodeći pjesme na našem jeziku. Ovaj album bio je tako predvodnik najčuvenije generacije beogradskih „novotalasnih“ bendova, ali i cijele jedne kulturne revolucije koja je početkom 1980-ih zauvijek promijenila društvena shvaćanja u tadašnjoj SFRJ, jer smo upravo zahvaljujući ovom pokretu konačno uhvatili korak sa svijetom, bar kad je u pitanju pop kultura.

Izložba po prvi put na jednom mestu predstavlja antologijske snimke četvero uglednih fotografa, koji su tokom 1980. i 1981. izuzetno kreativno pratili razvoj ove scene: Goranke Matić, Gorana Vejvode, Brajana Branislava Rašića, te Branka Gavrića, autora omota za legendarnu kompilaciju „Paket aranžman“. Njihove fotografije nas bez suvišne nostalgije uvode u atmosferu prije i poslije snimanja ovog albuma, vraćajući nas, kroz prizore sa ulica i iz koncertnih prostora, slobodarskom beogradskom duhu onog doba i njegovim glavnim muzičkim herojima, tada hrabrim dvadesetogodišnjacima punim planova.

Dizajn izložbe: Dobrila Stevanić
Autori: Zorica Kojić i Dragan Ambrozić

**

FILMOVI
30. 5. u 19.30 Još jedan dah (Bir Nefes Daha), glazbena drama, 97 minuta, Turska, 2021.
Redatelj: Nisan Dag; Glume: Katia Pascariu, Claudia Ieremia, Olimpia Mălai, Nicodim Ungureanu, Alexandru Potocean, Andi Vasluianu

Fehmi je 19-godišnji talentirani reper iz siromašne istanbulske četvrti koji bi želio postati glazbena zvijezda. Radi kao ispomoć u trgovini i povremeno konzumira jeftinu sintetičku drogu bonzai. Nakon što upozna 25-godišnju DJ-icu Devin, zaljubljuje se i započinje s njom strastvenu vezu i glazbenu suradnju. Uskoro ga kontaktira producent iz velike izdavačke kuće, no na putu prema glazbenom uspjehu, ali i sretnom ljubavnom odnosu s Devin, stoji Fehmijeva sve veća ovisnost o drogi. Ovu emotivnu priču s ulica Istanbula prati snažan reperski soundtrack koji je za film sastavio jedan od najcjenjenijih turskih repera, Da Poet.

**
Toma, biografska drama, 146 minuta, Srbija, 2021.
Redatelj: Dragan Bjelogrlić; Glume: Milan Marić, Tamara Dragičević, Milena Radulović, Petar Benčina, Denis Murić

Impresionistički portret Tome Zdravkovića koji prikazuje njegove početke i vrhunce slave, ali i ljubavi koje su ga inspirirale prilikom skladanja nekih od najvećih hitova. Zorno je prikazan i njegov odnos s velikim brojem prijatelja koje je imao u umjetničkom miljeu bivše Jugoslavije. Pored Tome, film prikazuje i živote poznatih umjetnika tog vremena poput Zorana Radmilovića, Mike Antića, Tozovca i drugih. Toma Zdravković, osim po pjesmama i glasu, upamćen je i kao veliki boem o čemu film vjerno progovara, kao i o njegovom djetinjstvu u Pečenjevcima, bolesti, odnosu sa Silvanom Armenulić, neslućenim visinama popularnosti, ali i životnom dnu.

**

Cyrano (Cyrano), romantični mjuzikl, 123 minute, Velika Britanija, Kanada, SAD, 2021.
Redatelj: Joe Wright; Glume: Peter Dinklage, Haley Bennett, Kelvin Harrison, Ben Mendelsohn

Bezvremenska priča nagrađivanog redatelja Joea Wrighta o ljubavnom trokutu, uz pregršt emocija i lijepu glazbu. Bazirana je na kazališnoj predstavi s kraja 19. stoljeća o Cyranu de Bergeracu, francuskom pjesniku koji je živio i stvarao u 17. stoljeću. Cyrano je čovjek ispred svog vremena, koji zadivljuje žestokom igrom riječi na verbalnom natjecanju i briljantnim mačevanjem u dvoboju. Nesiguran u svoj fizički izgled, uvjeren je kako nije dostojan ljubavi odane prijateljice, blistave Roxanne. Cyrano tek treba izjaviti svoje osjećaje prema Roxanne, ali ona se na prvi pogled zaljubljuje u drugog muškarca.

**

Dokumentarni program:
4. 6. u 20. 30 Mizar - zvezda nade, dokumentarni, 18 minuta, Makedonija, 2014. Redatelj: Marko Džambazoski

Film obuhvaća razdoblje od stvaranja grupe krajem 1981. godine, do 1986. godine. To je dio povijesti benda koji je najmanje poznat, kad se u Skopju budi disharmonični, ljutiti sastav, čiji su tada veoma mladi i buntovni članovi željeli promjene na muzičkoj sceni i u društvu. U filmu su korišteni uglavnom do sada neobjavljeni audio i video zapisi benda, jednim dijelom demo snimci, a jednim dijelom materijali koji su već dva i pol desetljeća zaboravljeni duboko u arhivi Makedonske Radio Televizije. Radnja filma zasniva se na sjećanjima članova Mizara iz tog perioda – Gorazda Čapovskog, Pante Džambazoskog, Ilije Stojanovskog, Gorana Tanevskog i Slobodana Stojkova. Film je bio prikazan na nekoliko internacionalnih festivala.

**

Pjevaj mi pjesmu (Poj mi pesem), dokumentarni, 107 minuta, Slovenija, 2018, Redatelj: Miran Zupanič, Slovenija,   

Pjesnik, pjevač i autor Vlado Kreslin najpopularniji je slovenski folk rock kantautor. Kultni status koji je stekao ne samo u Sloveniji nijie rezultat nikakvog plana, posebno ne samo-promocije, nego isključivo posljedica nevjerojatne osobne karizme u sugestivnog glazbenog izričaja. Dokumentarni film prati ključne trenutke karijere ovog „slovenskog Boba Dylana“, na kojima je razvijao svoj unikatni umjetnički stil. Njegovi koncerti koje krajem svake godine održava u ljubljanskom Cankarjevom domu rasprodani su već desetljećima. Također ovog autora smješta u širi kulturni kontekst, u kojem stvara već duže od četrdeset godina, najprije u grupi Horizonti, a zatim kao samostalan autor. Kreslin je kantautor, ali istovremeno i surađuje s kolegama diljem svijeta, pa je tako surađivao i s hrvatskim, i europskim i svjetskim glazbenicima. Ipak, osim o Kreslinu, ovo je film o muzici i prava poslastica za sve njezine ljubitelje.

**

Električni orgazam

(Raspored projekcija i više o dokumentarnim filmovima uskoro.)

**

O LJETU U MSU

Ljeto u MSU jedno je od središnjih kulturnih i zabavnih događanja tokom ljetnih mjeseci u Zagrebu. Ovaj program Muzeja suvremene umjetnosti je okosnica urbane kulture Zagreba u ljetnim mjesecima i omiljeni sadržaj kako za lokalne posjetitelje, tako i za goste i turiste koji se zateknu u gradu .

2022. godne Ljeto u MSU održava se 9. put.

Autor i urednik programa: mr. sc. Branko Kostelnik
Kustosica programa performansa: Ana Škegro
Urednik filmskog programa: Zlatko Vidačković
Izvršna produkcija: Miranda Herceg 

**

Cijene ulaznica:
Pussy Riot: 99 kuna
Cjelodnevni paket programa (4. 6. – 2. 7.): 79 kn
Posebna cijena za koncert Grše (18. 6.): 55 kn
Početak koncerata u 21 sat.
Radno vrijeme MSU subotom – od 11 do 18 sati.
Prodaja ulaznica: Eventim.hr i recepcija MSU

Projekt su podržali: Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija RH, Turistička zajednica Grada Zagreba, Veleposlanstvo Republike Slovenije u Republici Hrvatskoj, Veleposlanstvo Republike Sjeverne Makedonije u Republici Hrvatskoj, Hrvatsko društvo skladatelja i Eventim.hr

Sponzori projekta: Zagrebačka pivovara d.o.o., Zagrebinspekt d.o.o. 

Medijski pokrovitelji: Radio Yammat FM, RTL, T-portal, Muzika.hr, CMC, Jutarnji list  

Pratite kanale MSU za točan raspored događanja.

MSU zadržava pravo izmjene programa.

Požurite, broj ulaznica ograničen.