Ljeto u MSU nastavlja se 4. lipnja multimedijalnim programom koji uključuje koncert, performans, izložbu i filmsku projekciju. 

Ljeto u MSU - program 4. 6. 2022. 
Od 11 sati – Tužne pjesme rata / Zbirka kao glagol, izložba, 1. kat
20.00 – Nina Kamenjarin: Igra skrivača / Hide and Seek, durativni interaktivni performans
20.30 – Mizar - zvezda nade, dokumentarni film, Makedonija, 2014. Redatelj: Marko Džambazoski
21.00 – Mizar, gost: Phantasmogoria, koncert, sjeverni plato kraj Dvostrukog tobogana (ulaz od 20 sati) 

Više o cijelom programu Ljeta u MSU, 30. 5. - 2. 7. 2022. 
 

Mizar je kultna makedonska gothic rock grupa nastala 1981. godine u Skoplju i jedna je od pionira dark zvuka na ovim prostorima. Ime nose po zvijezdi Mizar iz sazvježđa Velikog medvjeda, zvijezdi vodilji mnogim putnicima.

Pjevaju na materinjem jeziku, a u svoj zvuk su na jedinstveni način provukli prizvuke makedonskog etna i bizantskih tradicija, upakirane u prilično mračnu atmosferu kojoj posebno doprinose duboki vokali zasnovani na crkvenom slavenskom pjevanju.

Status kultnog benda postigli su već prvim albumom Mizar 1988. godine. Na albumu je, sad već nezaboravan hit „Devojka od bronza“, a uz autorske pjesme objavili su i zapaženu pjesmu „Zlatno sonce“, obradu makedonske narodne pjesme „Zajdi zajdi“. Album je iste godine proglašen najboljim u bivšoj Jugoslaviji. Do danas objavili su šest albuma, s mnogo hitova, među kojima su bile i neke zanimljive obrade pop standarda zaista najšireg mogućeg spektra - od obrade pjesme Sweet Dreams grupe Eurythmics do obrade narodne makedonske pjesme Dom. 

Najnoviji album izišao je 2020. godine, u suradnji s Tihomirom Jančovskim, cijenjenim makedonskim književnikom. 

„Izgoren od ova sonce” (Burned By This Sun) nova je pjesma objavljena početkom 2022. kojom 

Od osnutka pa sve do danas, konstanta Mizara je kompozitor, gitarist i ideološki lider grupe, Gorazd Čapovski, a od ove godine Mizar će uživo nastupati u novo formiranoj, šesteročlanoj postavi.

U ožujku 2022. u Skoplju je predstavljena monografija „Mizar - Otkrivenja 1981-2021", glazbenog novinara Toše Filipovskog.

Gost na koncertu je grupa Phantasmagoria. Zagrebačku dark rock grupu osnovali su Tomi Phantasma (vokal) i Robert Gelo (gitara) 1988. godine, nakon raspada punk rock grupe Eksodus.

Inspiracija za ime nađena je u istoimenom albumu sastava The Damned, ali također i jer podsjeća na prividnu fikciju univerzalne istine. Phantasmagoria koristi pentagram kao svoj simbol, kao simbol savršenog čovjeka i ravnoteže između materijalnog i duhovnog, a ne sakrivaju ni štovanje rada maga Aleister Crowleya. Obilježeni kao mračan i provokativan sastav te često uspoređivani s nekim od svjetskih poznatih sastava poput The Sisters Of Mercy, Killing Joke, The Fields Of Nephilim i drugima, Phantasmagoria je ubrzo dobila kultni status na hrvatskoj underground sceni.

Grupa je 2000. godine snimila uspješnu obradu Mizarove pjesme “Djevojka Od Bronce”, nakon koje s Mizarom sviraju na nekoliko turneja po bivšoj Jugoslaviji.

 Phantasmagoria je dva puta nastupila i na najvećem Gothic festivalu u svijetu, "Wave & Gothic Treffen" u Leipzigu, "Dark Nation Days" u Beču,turneji po Češkoj i Slovačkoj,"Viva La Pola!" festivalu u Puli, na "Exit" festivalu u Novom Sadu, "Metalcamp" festivalu u Tolminu, svirali su sa sastavima kao što su The Young Gods, Mizar (2 turneje),New Model Army,Let 3, Iggy Pop, Borghesia, Christian Death (četiri puta), Kismet,Clan Of Xymox, Theatres Des Vampires, Diva Destruction, Mortiis, In Extremo, Charon, Deathstars, Type O Negative, The Mission, The 69 Eyes, Paradise Lost, Moonspell...

Phantasmagoria trenutno radi na objavljivanju kompilacijskog albuma povodom tridest godina postojanja grupe koji bi se trebao pojaviti krajem ove godine u izdanju diskografske kuće Dallas Records, te album s novim materijalom koji bi trebao izaći 2020. godine.

(After party nakon koncerta Mizara i Phantasmagorie u klubu Dva osam (ex Jabuka) - ulaznice za koncert vrijede za ulaz na party.)

*

Nina Kamenjarin mlada je splitska umjetnica performansa, koja ove godine sudjeluje na Ljetu u MSU s novom izvedbom pod nazivom Igra skrivača / Hide and Seek, durativnim interaktivnim performansom koji će započeti u 20 sati.

Durativni interaktivni performans održava se u izložbenom prostoru MSU-a u kojem se autorica igra skrivača sama sa sobom, istražuje prostor u kojem se nalazi dok ujedno testira i svoje i prostorne granice, pokušavajući pronaći izlaz iz trenutne situacije. Autorica je prisutna ne samo fizički, već i virtualno - na projekcijama videa, što otprije snimljenih mobilnim aparatom u različitim prostorima MSU-a, što live streamom mobilne snimke samog performansa koji je u tijeku. No, iako je "posvuda", ne može se pronaći. Multipliciranjem svoje prisutnosti u izložbenom prostoru, uz bezuspješno traženje same sebe, autorica aludira na sveprisutnu zatočenost u virtualan svijet u koju i sami lako upadamo, često nauštrb fizičkog iskustva. Postavlja se pitanje - koliko još vremena imamo za pronaći sami sebe među svim varijantama koje smo olako lansirali u virtualan svijet, prije no što se izgubimo?

Nina Kamenjarin (Split, 1991.) diplomirala je 2016. na temu Simbioza skulpture i performansa na Umjetničkoj akademiji u Splitu, odsjek kiparstvo. Osim kiparstvom bavi se performansom, videom i drugim medijskim praksama. Izlagala je u Hrvatskoj i u inozemstvu. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja, uključujući prvu nagradu Essl Art Award 2015 u Austriji i jednu od tri jednakovrijedne nagrade na Trijenalu kiparstva u Zagrebu 2018. s radom Simbioza (2016). Aktivna je članica HZSU-a ZG i HULU-a Split.

* 

Film Mizar - zvezda nade, dokumentarac Marka Džambazoskog, prati bend od nastanka 1981. godine do 1986. To je burno razdoblje jugoslavenskog novog vala i bujanja progresivnih snaga u rok muzici u tadašnjim centrima - Beogradu, Zagrebu i Ljubljani. U Skopju nije bilo tako, ali grad je počeo buditi disharmonični, ljutiti sastav Mizar, čiji su tada veoma mladi i buntovni članovi željeli promjene. Promjene i na muzičkoj sceni i u društvu uopće.

U filmu su korišteni uglavnom do sada neobjavljeni audio i video zapisi benda, Radnja filma zasniva se na sjećanjima članova Mizara iz tog perioda – Gorazda Čapovskog, Pante Džambazoskog, Ilije Stojanovskog, Gorana Tanevskog i Slobodana Stojkova. Kroz film se prožima i odnos Mizara prema tadašnjem političkom sistemu i tvrdoglavom željom članova da se stvari mijenjaju ka većoj slobodi mišljenja i izražavanja, ne samo u kulturi već i općenito.

Film je bio prikazan na nekoliko međunarodnih festivala među kojima i: Starigrad Paklenica Film Festival (Hrvatska), DORF (Hrvatska), DokuMa (Hrvatska), Skopje Film Festival (Makedonija), MakeDox (Makedonija), KRAF (Srbija), Zajecarska Gitarijada (Srbija), Dok 'n' ritam (Srbija), Rokumentarni dani (Crna Gora), BBB (Grcka), Origo (Srbija) i drugi.

*

Izložba Tužne pjesme rata prva je izložba u novom kontinuranom MSU ciklusu „Zbirka kao glagol“, predstavlja djela iz fundusa Muzeja koja odgovaraju na trenutačnu društvenu, političku i kulturnu situaciju. Izložba izražava želju za iskazivanjem solidarnosti i empatije s Ukrajinom, zemljom koja proživljava ono što je ove prostore obilježilo ratnih devedesetih. Izložba je naziv dobila prema zvučnom radu litavskog umjetnika Deimantasa Narkevičiusa, koji je nastao 2014. u vrijeme prvih protesta, nemira i stradanja upravo u Ukrajini, na kijevskom Trgu nezavisnosti.

Više o izložbi „Tužne pjesme rata“ i ciklusu „Zbirka kao glagol“: http://www.msu.hr/dogadanja/zbirka-kao-glagol-tuzne-pjesme-rata/922.html

Autor i urednik programa: mr. sc. Branko Kostelnik
Kustosica programa performansa: Ana Škegro
Kustosi izložbe  Tužne pjesme rata / Zbirka kao glagol”: tim kustosa MSU

Urednik filmskog programa: Zlatko Vidačković
Izvršna produkcija: Miranda Herceg 

Ulaznice se mogu kupiti po cijeni od 79 kuna preko sustava Eventim.hr i na recepciji MSU.

Požurite, broj ulaznica je ograničen.