Ususret rođendanu Ivana Kožarića (Petrinja, 10. 6. 1921. – Zagreb, 15. 11. 2020.) u subotu, 8. lipnja 2024. u 11.30 sati zainteresiranim posjetiteljima ponovno otvaramo njegov atelijer u Muzeju suvremene umjetnosti uz vodstvo kustosice i vrsne poznavateljice Atelijera Kožarić, njegove voditeljice Radmile Ive Janković.
Zbog ograničenog prostora Atelijera, broj sudionika na ekskluzivnom vodstvu ograničen je na 5 posjetitelja, te je obvezna prijava putem linka. Cijena ulaznice je 20 eura. Kupovina je moguća na recepciji Muzeja ili putem servisa ulaznice.hr. Kupnjom ulaznice ostvaruje se 50% popusta na ulaznicu za MSU turu Treba ići! koja se održava 23.6.2024.
Osobno ne držim do rođendana, loše ih pamtim, a svoj bih svake godine najradije prespavao. No kad je o Doktorovu rođendanu riječ, tu redovito osjetim potrebu da mu složim neki znakoviti poklon, bilo manjeg bilo većeg formata, uglavnom garniran nekim šaljivim sastojkom. Pitam se u čemu je štos, u čemu je tajna takvih poriva?
(…)
Ljudi, kolege, oni dakako kojima je blizak, koji su u stanju primiti njegove poruke, koji ga razumiju ili tek slute njegov značaj – zacijelo osjećaju da obilježavanjem njegova rođendana, na intenzivniji, primjereniji, potrebniji način slave nešto više. Ne znam kako drukčije objasniti taj fenomen. Riskirajući patetiku i pretjerivanje, ne odolijevam a da ne ustvrdim da je u svijesti bliskih suvremenika Kožarićev rođendan, na neki način, rođendan života i umjetnosti uopće!
Antun Maračić, kataloga izložbe „Doktor i ja“, Laboratorij za oživljavanje, MSU, Zagreb, 2016.
Ivana Kožarića mnogi poznaju samo kao autora dviju amblemskih zagrebačkih skulptura „Prizemljeno sunce“ i „Matoš na klupi“, omiljenih ne samo hrvatskim nego i stranim šetačima. No, mnogi ga pamte i kao uvijek zaigranog umjetnika čije se misli, poput „Osjećam se dijelom svemira“ ili „Presretan sam da sam sretan“ rado citiraju. Mnogi se sjećaju da je imao i fazu zlatne boje – kad je jednoga dana u atelijeru odlučio pozlatiti skulpture, ali i vrata, ormar, pod, svoje izlizane cipele... U tom anarhičnom prostoru bez hijerarhije, gdje su se antologijski radovi zaticali u hrpama pomiješani s otpadnim materijalom, događalo se mnogo toga.
Jedinstven prostor Atelijera Kožarić jedan je od rijetkih primjera potpunog premještanja sadržaja prostora stvaranja u javni prostor izlaganja. Nakon dva radikalna preseljenja, u Galeriju Zvonimir 1993. i potom 2002. u Kassel, na Documentu 11, kompletni sadržaj Kožarićeva kreativnog i radnog prostora mjesto je na koncu pronašao u Muzeju suvremene umjetnosti.
Prijave
Zbog ograničenog prostora Atelijera, broj sudionika na ekskluzivnom vodstvu ograničen je na 5 posjetitelja, te je obvezna prijava putem linka. Cijena ulaznice je 20 eura. Kupovina je moguća na recepciji Muzeja ili putem servisa ulaznice.hr.
Kupnjom ulaznice ostvaruje se 50% popusta na ulaznicu za MSU turu Treba ići! koja se održava 23.6.2024.
O Ivanu Kožariću
Ivan Kožarić (Petrinja, 1921. – Zagreb, 2020.) kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu upisao je 1943. godine, diplomirao je 1947. u klasi prof. Frana Kršinića i Vanje Radauša. Specijalku je završio 1949. kod prof. Antuna Augustinčića. Izlagati počinje 1953. godine. Kao stipendist Fonda Moša Pijade boravi u Parizu 1959./1960. Usprkos ponuđenoj mogućnosti da u Parizu ostvari europsku karijeru, vraća se u Zagreb te se pridružuje neoavangardnoj grupi Gorgona (1959. – 1966.). Izlagao je na stotinjak samostalnih i oko dvije stotine skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu. Među važnijima su Venecijanski bijenale (1976.), Bijenale u Sao Paolu (1979.), Musée d’Art Moderne de la Ville u Parizu (2002.), Documenta u Kasselu (2002.) i Pariško trijenale (2012.). Velika retrospektivna izložba „Sloboda je rijetka ptica“ priređena mu je u Haus der Kunst u Münchenu 2013, a retrospektivom „Jedna od mogućih 100“ 2021. u MSU obilježena je stota godišnjica od njegova rođenja. Autor je javnih skulptura u Zagrebu, Sisku, Rijeci, Portorožu, Mariboru, Aranđelovcu, Bochumu i Issy les Moulineauxu pokraj Pariza. Od 1992. do 1996. predsjednik je Hrvatskog društva likovnih umjetnik. Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1997. godine, od 1997. do 2011. obnaša dužnost voditelja Gliptoteke HAZU. Dobitnik je mnogih nagrada, između ostalih Nagrade grada Zagreba (1960.) i nagrade Vladimir Nazor za životno djelo (1997.). Njegova djela nalaze se u brojnim privatnim i muzejskim zbirkama u zemlji i svijetu među kojima su MoMA u New Yorku, Musée d’Art Moderne u Parizu i M HKA u Antwerpenu. Grad Zagreb 2007. otkupio je čitav Kožarićev atelijer s više od 6.000 djela i ostalih predmeta te ga povjerio na trajno čuvanje Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb.
Ilustracija: Ivan Kožarić u Atelijeru Kožarić, 2009., MSU, foto Dorotea Jendrić
8.6.2024 - 8.6.2024 / MSU, 1. KAT
