Konferencija se organizira kao popratni program izložbe „Pozor, pejzaž!“ autora Azre Svedružić i Demirela Pašalića, koja je postavljena u MSU galeriji od 12. do 30. travnja 2022. godine.

RASPORED

11.00h okupljanje i uvodni pozdrav

11.10h Azra Svedružić: Slušaj šume!

Predstavljanje autorskog artivističkog projekta „Slušaj šume!“ u okviru kojeg su nastale i samostalne multimedijske izložbe umjetničkog tandema Demirela Pašalića & Azre Svedružić: „Šuma To Go“ u prostoru za povremene izložbe MSU-a (16.12.2021. – 09.01.2022.) i „Pozor, pejzaž!“ u MSU galeriji (12.04.2022. – 30.04.2022.). „Slušaj šume!“ je priča o pejzažu. O suvremenom bio-političkom pejzažu i deforestacijom determiniranom pogledu. O pejzažu pohlepe, pejzažu ravnodušnosti, pejzažu budućnosti. Razlozi i uzroci stvaranja djela koje traži svoje ekološko utemeljenje istražujući odnos između estetskog i etičkog, koje propituje i komoditet autora u (ne)suočavanju s problemom, ali i stvaranje djela koje raste, koje se obnavlja i nastavlja oslanjajući se na napredniju logiku biljnog svijeta inzistirajući na umjetničkom djelu kao polju promjena, potrage i suradnje.

11.40h Hajrudin Hromadžić: Komercijalna eksploatacija biotopa: šuma kao kapitalistički resurs

U prvom dijelu izlaganja kontekstualizirat će se glavne teme ove diskusije, kao i cijelog umjetničko-aktivističkog projekta (problem deforestacije, šume kao resursa za oplodnju kapitala, biotop izložen eksploatacijskim procesima komodifikacije, marketizacije i komercijalizacije...), odnosno smjestit će se u pripadajuće ekonomsko-političke i socijalno-kulturne registre. Takva intervencija uključuje dvije kritičko-analitičke razine: razumijevanje mjesta i sudbine biotopa u trendovima suvremenog kapitalizma (na primjer, ciklusi privatizacijskih procesa), te kontekstualna objašnjenja nekih temeljnih konceptualnih pojmova (resursi, ideologija, kapital, demokracija, zajednica, društvo...), koji su relevantni za ovu raspravu. U drugome dijelu izlaganja tematizirat će se problemski motivi političke pismenosti suvremenog građanstva, uvjeti društvenih borbi, otpora i antagonizama s naglaskom na prilike u Hrvatskoj, kao i pitanja o okolnostima pod kojima je moguće realizirati neke vidove društvenog aktivizma kada je riječ o zaštiti prirode i okoliša.

12.10h Ivana Kušan i Neven Matočec: Šumski internet

Šume predstavljaju najvažniji skup kopnenih staništa na Zemlji. Jedini su dom većeg dijela ukupne bioraznolikosti naše planete, a i većina drugih stanišnih tipova ne bi dugoročno mogla opstati bez njih. Stotinama milijuna godina šume su se razvijale bez čovjekova utjecaja i postigle ravnotežno najveću razinu produktivnosti biomase i biološke raznolikosti usklađenu s lokalnom klimom, ali i mijenjajući globalnu klimu. Šume su se podigle zahvaljujući mikoriznim gljivama, a recikliraju se saprotrofnim gljivama. Bez ove dvije grupe gljiva, ne samo da se šume ne bi mogle održavati, već bi bez njih život na Zemlji bio ubrzano vraćen 500-tinjak milijuna godina unazad. Miceliji gljiva u potpunosti premrežavaju sve šumske, ali i druge kopnene ekosustave, spajajući ne samo stabla, već preko 95% svih biljnih vrsta u prirodni organizmičko-molekularni internet neusporedivo veći od ovog našeg ljudskog.

12.40 h pauza za kavu

13.00h Leo Hrs: Usluge ekosustava

Usluga ekosustava je svaka korist koju živa bića u odnosu sa svojim okruženjem pružaju ljudima. U današnje doba nastojimo staviti cijenu, kako na sve što nas okružuje, tako i na prirodu oko nas, no, procesi koje poznajemo sve su ugroženiji uslijed klimatskih promjena i sve izraženijeg ljudskog utjecaja. Ne smijemo podcijeniti usluge koje nam pružaju različiti ekosustavi, ali prije svega ih moramo dobro upoznati i omogućiti opstanak nebrojenih prirodnih procesa, čije koristi mogu biti izravne ili neizravne - male ili velike, a nerijetko su zanemarene ili široj javnosti nepoznate.

13.30h Vesna Grgić: Šuma ne raste iz novčanika

Šume su oduvijek uspješno odolijevale klimatskim promjenama, bolestima i prirodnim katastrofama. Od pamtivijeka su nakon razaranja iznova uspostavljale prirodnu ravnotežu, oporavljale se, obnavljale i bujale. Sve do trenutka dok nisu postale žrtvom brzorastućeg, razornog virusa - ljudske pohlepe. Pogubne državne politike provođenja pretjerane sječe te pogodovanja pojedincima da kroz njih ostvaruju enormni, isključivo osobni profit na račun tog do nedavno snažnog i samoodrživog organizma, rezultirale su nanošenjem katastrofalne, ponegdje i nenadoknadive štete. Sve žešćim nasrtajima čovjeka-predatora naših je kvalitetnih šuma sve manje, a njihova staništa sve više zaposjedaju šikare i korov.

BIOGRAFIJE IZLAGAČA

VESNA GRGIĆ je aktivistica, inženjerka strojarstva u mirovini te veteranka Domovinskog rata. Predsjednica je veteranske udruge VIDRA (Veterani i društvena akcija) te voditeljica Zelenog odreda, foruma braniteljske udruge. Već gotovo 4 godine dokazuje i prijavljuje hrvatskim i europskim nadležnim institucijama brojne nezakonitosti u poslovanju državne tvrtke Hrvatske šume d.o.o. koje su, samo u protekloj dekadi, prema nepotpunim podacima, rezultirale “gubitkom” nevjerojatnih, gotovo 20 milijuna kubnih metara drvne mase, vrijednih oko jedne milijarde eura.

HAJRUDIN HROMAŽIĆ, profesor na Odsjeku za kulturalne studije na Filozofskom fakultetu u Rijeci, rođen je 1971. godine. Redoviti je vanjski suradnik na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Diplomirao je novinarstvo 1999. godine na Fakultetu za političke znanosti Sveučilišta u Sarajevu. Doktorsku tezu obranio je u studenom 2004. godine na Institutum Studiorum Humanitatis, Fakultetu za poslijediplomski studij humanistike u Ljubljani. Tijekom 2005., usavršavao se u okviru postdoktorskog programa na švicarskom institutu New Europe College u Bukureštu, Rumunjska. Osim toga, profesionalno se usavršavao i na studijskim boravcima u Njemačkoj, SAD-u i Srbiji. Autor je tri knjige i više desetaka znanstvenih radova. Područja znanstvenog interesa su mu kulturalni i medijski studiji, kritička teorija društva te teorijska sociologija. Aktivan je i kao publicist, trenutno angažiran kao kolumnist na portalu nomad.ba i u tjedniku Novosti.

LEO HRS magistrirao je ekologiju i zaštitu prirode na Sveučilištu u Zagrebu. Iskustvo u područjima ekologije, održivog razvoja i neformalnog obrazovanja o okolišu, stekao je kroz sudjelovanje na brojnim ekološkim projektima i multidisciplinarnim ekspedicijama. Održao je brojne radionice vezane za klimatske promjene i ekologiju s udrugom Tatavaka, a 2021. godine počinje raditi kao mlađi suradnik u Zavodu za zaštitu prirode i krajobraznu arhitekturu Instituta za primijenjenu ekologiju (Oikon d.o.o.). Član je društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske (Adipa), Hrvatskog biospeleološkog društva (HBSD) te udruge Dragodid, koja se bavi istraživanjem i očuvanjem suhozidne baštine te je već skoro dva desetljeća aktivan član izviđačke udruge. Sada radi na raznim projektima koji uključuju istraživanje bioraznolikosti Hrvatske te procjene utjecaja na okoliš i razne edukacijske projekte.

IVANA KUŠAN, znanstvena suradnica u Laboratoriju za biološku raznolikost na Institutu Ruđer Bošković, rođena je 1980. godine u Sisku. Diplomirala biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2006. g., a doktorat iz prirodnih znanosti – polje biologija stekla na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku 2015. g. Znanstveno se usavršavala na Karlovom Sveučilištu u Pragu, Češka Republika. Znanstveno se bavi mikologijom, poglavito istraživanjima bioraznolikosti, taksonomijom, filogenetikom i biogeografijom gljiva te zaštitom prirode s naglaskom na zaštitu gljiva i njihovih staništa. Od samih svojih početaka bavljenja mikologijom (od 2002.) sudjelovala je u provedbi 20-ak znanstveno-istraživačkih projekata te je u koautorstvu objavila 30-ak znanstvenih radova i 5 knjiga. Članica je više znanstveno-stručnih društava, dok u udruzi ADIPA – Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske obnaša dužnost tajnice društva.

NEVEN MATOČEC, tehnički suradnik u Zavodu za istraživanje mora i okoliša na Institutu Ruđer Bošković, rođen je 1965. godine u Zagrebu. Apsolvirao je program na smjeru Profesor biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Proveo je specijalističke, studijske i projekne boravke u desetak Europskih zemalja, od kojih su najznačajniji oni u Njemačkoj (Tübingen) 2001., Austriji (Karl Franzens Universität Graz i Universität Wien,) 2003., Francuskoj (Melle) 2011., te Češkoj Republici (Charles University, Faculty of Science te National Museum Prague) 2019.-2020. Znanstveno se bavi mikologijom (grana biologije koja proučava gljive). Glavni interesi su mu bioraznolikost, taksonomija, filogenetika i biogeografija gljiva, zaštita prirode, ali i karstologija. Do sada je samostalno ili u koautorstvu objavio 42 međunarodno recenzirana znanstvena rada iz područja mikologije, 16 stručnih radova, 17 knjiga, a sudjelovao je na međunarodnim skupovima sa 28 kongresnih priopćenja. Od početka bavljenja mikologijom (1986.) sudjelovao je u provedbi 100-tinjak znanstveno-istraživačkih i stručnih projekata. Trenutno je član ukupno četiri znanstveno-stručna društva. Suosnivač je Hrvatskog biospeleološkog društva (1996.) i ADIPA – Društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske (2010.), čiji je trenutno dopredsjednik.

AZRA SVEDRUŽIĆ multimedijalna je umjetnica, studirala je na Akademiji likovnih umjetnosti i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Aktivno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu od 1995. te je autorica više stotina pojedinačnih umjetničkih radova, likovnih i vizualnih, ambijentalnih i site-specific instalacija, multimedijalnih i hibridnih projekata, video radova.  Svoja djela i projekte izlagala je na više od pedeset samostalnih i skupnih izložbi, filmskih i video festivala diljem svijeta (Sloveniji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, SAD, Kanadi, Cipru, Srbiji, Španjolskoj, Grčkoj, Turskoj, Rusiji, Čileu). Aktivna je kulturna radnica i aktivistica, sudjeluje u mnogim suradničkim i kulturnim projektima. Članica je HULUa.