KINO NA RUBU - BLOK 4# ALTERNATIVNE KINEMATOGRAFIJE

 

KINO NA RUBU - BLOK 4# ALTERNATIVNE KINEMATOGRAFIJE

05.12.2024 - 05.12.2024 / Dvorana Gorgona

Programski filmski ciklus Muzeja suvremene umjetnosti Kino na rubu predstavlja suvremene hrvatske filmske autore koji djeluju na rubu filmskog roda, prolazeći svojim autorskim izričajem kroz eksperimentalni, animirani, dokumentarni i igrani film.

Ciklus istražuje primjere imanentne povezanosti i međuodnosa likovne i filmske umjetnosti, te njihovo zajedničko ishodište. Radove koje ovaj program obuhvaća karakterizira naglašen likovni izraz, snažni autorski postupci i tehnike, slobodniji narativni pristup, raznolikost umjetničkih izričaja i medija, kao i visoki umjetnički standardi u izražavanju filmskih vizija. 

U četvrtom ovogodišnjem tematskom bloku naslova „Alternativne kinematografije“, posvećenom produkciji, distribuciji i plasmanu animiranih i eksperimentalnih filmova, dovodimo zagovarateljicu alternativnih audiovizualnih projekata i kinematografija Marinu Kožul i filmsku radnicu i autoricu Anu Buljan. Marina uređuje filmske programe i publikacije, a u svojoj matičnoj Udruzi 25 FPS jedna je od producentica i selektorica Festivala 25 FPS. Promicala je kratki, eksperimentalni i animirani film na međunarodnim filmskim i medijskim događanjima i sajmovima, sudjelovala u žirijima mnogih filmskih festivala. Od 2012. godine mentorica je za kratki film na Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu. Ana je umjetnica koja se u svom profesionalnom filmskom radu ostvaruje kao scenografkinja i autorica eksperimentalnih filmova. U svojim vizualnim dokumentarno-literarnim umjetničkim interpretacijama stvara poticajne svjetove magičnog realizma. U programu Kino na rubu prikazat će se izbor hrvatskih eksperimentalnih filmova tipski inspirativnih za Marinin dosadašnji rad, a u razgovoru predstaviti i rad selektora/producenta u području umjetničkih filmova i rad umjetnika, njegov kreativni proces, materijalni uvjeti u različitim okolinama i kulturne refleksije.

**

Blok 4# Alternativne kinematografije
5. 12. u 19 sati, dvorana Gorgona MSU

sfaĩra 1985-1895, Ivan Ladislav Galeta, 1971-1984, 10’

Sitna ptica, Dane Komljen, 2013, 30’

Periferija, Leona Kadijević, 2017, 8'

Sve što nije pustinja ne postoji, Ana Buljan, 2023, 18'

I Speak True Things, Marko Tadić, 2009, 5’45’’

Nakon projekcije filmova s gošćama će razgovarati likovni umjetnik i filmski autor Marko Tadić.

**

Marina Kožul urednica je brojnih filmskih programa i publikacija u Hrvatskoj i inozemstvu. Bavi se kratkim filmom i alternativnim kinematografijama više od petnaest godina razvijajući audiovizualne projekte, uređujući filmske programe i publikacije. U sklopu Udruge 25 FPS jedna je od producentica i selektorica Festivala 25 FPS, međunarodnog filmskog festivala koji prikazuje eksperimentalne, inovativne i umjetničke filmove i videoradove. Promicala je kratki, eksperimentalni i animirani film na međunarodnim filmskim i medijskim događanjima i sajmovima, sudjelovala također u žirijima mnogih festivala kao što su Annecy International Animation Film Festival, Diagonale Graz, Sarajevo Film Festival, Hamburg Short Film Festival, Jihlava International Documentary Film Festival, Courtisane Ghent, Uppsala Short Film Festival, Le Festival du nouveau cinéma de Montréal, IndieLisboa i dr. Od 2012. godine mentorica je za kratki film na Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu.

Ana Buljan (Zagreb, 1978.) je filmska radnica, scenografkinja i autorica. Obrazovala se na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Piet Zwart Institutu u Rotterdamu i Internacionalnoj školi filma (EICTV) na Kubi. Kao scenografkinja bila je dio internacionalnog kolektiva Kinopravda te je radila i samostalno. U 2020. nominirana je za Emmy u kategoriji "Outstanding Production Design for a Narrative Contemporary Program" za HBO-ovu seriju Nasljeđe (Succession). Njezini su kratki eksperimentalni radovi prikazani u nekim galerijama i muzejima (Eye Museum Amsterdam, Tent Rotterdam, Microscope Gallery NYC, SPBH Space Milano) i festivalima (25 FPS Zagreb, Film Diary NYC, Fisura, Mexico City…). Njezin prvi kratki film Aleph Zeta (XVII): the Star (2020) dobio je posebno priznanje žirija na Danima hrvatskog filma. Članica je Europske filmske akademije kao scenografkinja, CBK Rotterdama kao vizualna umjetnica i PDC-a (Production Designers Collective).

Marko Tadić diplomirao je slikarstvo na Accademia di Belle Arti u Firenci 2006. Njegova umjetnička praksa temelji se na crtežu, kolažu, instalacijama i stop-animaciji. Izlaže na brojnim samostalnim i skupnim izložbama te na filmskim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Godine 2017. predstavlja Hrvatsku na 57. Venecijanskom bijenalu uz Tinu Gverović, a iste godine izlaže i na 1. Bijenalu u Anrenu u Kini. Dobitnik je niza nagrada: 2015. Nagrade „Vladimir Nazor“ za najbolju izložbu godine, 2010. treće nagrade T-HTnagrada@MSU Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu te 2008. Nagrade „Radoslav Putar“ za najboljega mladog umjetnika godine. Od 2015. gostujući je predavač na milanskoj NABA-i (Nuova Accademia di Belle Arti). Od 2020. docent je na Slikarskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

**

sfaĩra 1985-1895, Ivan Ladislav Galeta, 1971-1984, 10’

sfaĩra 1985-1895 (1971/1984) je u hrvatskom kontekstu epohalni eksperimentalni filmski rad. Film je posvećen sjećanju na Odiseju u svemiru 2001. u kojem nailazimo na monolit, predmet mističnosti i divljenja, dok za Galetu u ovom filmu to postaje Kožarićeva kugla.

Sitna ptica, Dane Komljen, 2013, 30’

“U stanu u kojem sam odrastao, u ormaru, skrivenu iza svoje odjeće, uniforme i pištolja, otac je čuvao kutiju s papirima, crtežima, školskim dokumentima i svescima. U danima nakon što je umro pretražio sam kutiju. U njegovu indeksu našao sam ime profesora koji je 1976. godine predavao Osnove marksističke sociologije. Otišao sam do profesora i pitao ga: "Što je prijateljstvo?" Sitna ptica je ono što sam čuo.” (Dane Komljen)

Periferija, Leona Kadijević, 2017, 8'

Koja je priča istinita, na koji bismo način trebali sagledati svijet oko sebe? U filmu Periferija propitivanje vlastitog razmišljanja i perspektive ulazi u igru s neograničenim brojem priča, činjenica i misli koje budi jedna sasvim svakodnevna stvar poput suncokreta.

Sve što nije pustinja ne postoji, Ana Buljan, 2023, 18'

od pustinje, od boja, od plave do zelene. skloništima, pećini. od sanjarenja, od igranja. 

od neizrečenog, do svih prostora proteklih samoća. od svih kuća koja su bile otvorena vrata do fiksacija.

sili koja uspijeva kontrolirati misli. od čega god do povezivanja usred kaosa. od dovršenog do praznine sada, i tebi. 

I Speak True Things, Marko Tadić, 2009, 5’45’’

Rad se sastoji od 20 geografskih karata, drvene instalacije i animacije. Govori o potrazi za „Otokom“, vječnoj temi u povijesti filozofije, potrazi za Utopijom, nepostojećim mjestom. Crteži na kartama pokazuju nam mistične proračune o položaju ovog otoka. Kada ih uspijemo pročitati i pronađemo ovaj otok, vidimo animaciju koja nam pokazuje što se tamo događa. Vidimo apstraktnu animaciju koja zapravo simbolizira slobodu ideja, ono što Utopija zapravo jest. Vidimo da je sve moguće i da ako postoji u umu, može postojati iu stvarnosti.

**

Ulaz na program je besplatan. 

Urednica i voditeljica programa: Miranda Herceg

Program podržali: Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba i Hrvatski audiovizualni centar