Muzej suvremene umjetnosti u suradnji s Goethe-Institutom Kroatien organizira izložbu Joseph Beuys: Tko ne želi misliti, leti van! kojom se priključuje obilježavanju 100. godišnjice rođenja Josepha Beuysa i programu #Beuys100. 

Naslov izložbe  riječi su kojima je na documenti 6 u Kasselu 1977. poticao sudionike diskusije na razmišljanje i odgovorno djelovanje. Djela među kojima dominiraju multipli iz zbirki Muzeja suvremene umjetnosti i njemačkog kolekcionara Karla Heinza Rummenyja podsjetnici su na neke od ključnih trenutaka njegova umjetničkog i političkog djelovanja. 

Joseph Beuys, kipar, teoretičar i politički aktivist jedan je od najradikalnijih umjetnika druge polovice 20. stoljeća. Rođen je u Krefeldu 1921., a njegovo odrastanje bit će obilježeno ratnim zbivanjima u kojima je sudjelovao kao radiooperater i pilot Luftwaffea. Prema Beuysovu svjedočenju, ključni trenutak zbio se kada je tijekom misije na Krimu pogođen njegov bombarder. Tom je prigodom preživio zahvaljujući Tatarima, nomadskom narodu koji ga je spasio od smrzavanja premazavši ga mašću i zamotavši ga u deku od pusta – materijale koji će postati ikoničkim simbolima njegova opusa.

Diplomirao je 1951. na Staatliche Kunstakademie u Düsseldorfu, gdje je 1961. imenovan na mjesto profesora do 10. listopada 1972., kada je otpušten zbog političkih stavova i neslaganja s akademskim sustavom. Beuysov odgovor na otkaz bio je osnivanje institucije F.I.U. (Free International University for Creativity and Interdisciplinary Research), na koju su se studenti mogli slobodno upisati na temelju kurikuluma koji je podržavao kreativnost i slobodu izražavanja.

U središtu umjetničkog djelovanja Josepha Beuysa bili su čovjek i priroda, a svoj je umjetnički izraz ostvario u tradicionalnim tehnikama, napose u crtežu, ali i nekonvencionalnim materijalima životinjskog podrijetla koji su imali funkciju povodnika kako bi se u ljudskoj perceptibilnosti otvorili kanali za dubinsko shvaćanje temeljnih egzistencijalnih potreba. Uz osebujne performanse nalik ritualima i društveno angažirane akcije, svoje stavove o umjetnosti, politici i ekonomiji od samoga početka djelovanja prenosio je multiplima, među kojima su objekti, plakati, osobito razglednice, koje su njegovim potpisom stjecale status umjetničkih djela. Međutim, ono po čemu će ostati ne samo zapamćen nego i dalje prisutan kao ključna figura u suvremenoj umjetnosti jest rad s nevidljivim procesima uspostavljanja veza među ljudima, poznat kao socijalna skulptura.

Međunarodni uspjeh Josepha Beuysa ovjenčan je 1979. retrospektivnom izložbom u muzeju Guggenheim u New Yorku. Mnogo puta sudjelovao je na najvažnijim manifestacijama u svijetu suvremene umjetnosti, osobito na documenti u Kasselu, gdje je predstavio neke od svojih najvažnijih aktivističkih projekata: Organizaciju za izravnu demokraciju javnim referendumom (documenta 5, 1972.), Slobodno međunarodno sveučilište za kreativnost i interdisciplinarno istraživanje (documenta 6, 1977.), koje će postati paradigmom njegove koncepcije socijalne skulpture, te monumentalnu akciju sadnje 7000 hrastova u sklopu projekta „Obrana prirode” (documenta 7, 1981.). Kao osnivač sudjelovao je u političkim pokretima i organizacijama među kojima je i Stranka zelenih u Njemačkoj (1980.). Kolekcija djela Josepha Beuysa u Muzeju suvremene umjetnosti nalazi se od 1998., zahvaljujući prvoj izložbi Josepha Beuysa u Hrvatskoj koja se održala 1997. održala u Galeriji Zvonimir. Razglednicama prikazanim na izložbi „Znakovi komunikacije“, koje su danas dio fundusa Muzeja, moguće je pratiti širinu spektra zanimanja Josepha Beuysa: od umjetničkih djela do političkog i ekološkog angažmana. Uz razglednice i druge multiple poput boca s uljem i vinom, te dva ready-madea, u zbirci MSU-a nalazi se i mapa fotografika Bubyja Durinija, koji je za svojom suprugom Lucrezijom de Domizio Durini autoricom 14 knjiga o Beuysovom stvaralaštvu,  vjerno pratio Josepha Beuysa posljednjih petnaest godina njegova života.

Počeci zbirke radova Josepha Beuysa njemačkog kolekcionara i umjetnika Karla Heinza Rummenyja povezani su s njihovim prvim susretom 1972. na documenti 5, u Beuysovu Uredu za direktnu demokraciju. Njegova zbirka sadrži: razglednice, grafike, plakate, knjige, odnosno multiple s pomoću kojih je Beuys distribuirao svoje ideje.

Omaggio a Joseph Beuys - Joseph Beuys u djelima hrvatskih suvremenih umjetnika

Lovro Artuković / Željko Badurina / Braco Dimitrijević / Ivan Ladislav Galeta / Igor Grubić / Željko Jerman / Kristina Leko / Vlado Martek / Zoran Pavelić / Ivan Šeremet

Unatoč tome što Joseph Beuys, osim u Drugom svjetskom ratu kada je bio stacioniran u Lučkom, nikad kasnije  nije boravio u Hrvatskoj, na posredan ili neposredan način svojim je djelovanjem još od 1970-ih ostavio snažan trag i na hrvatske umjetnike koji su usvajali njegove metode ili reinterpretirali njegova djela. Stoga smo posebnu dionicu izložbe u počast stogodišnjici njegova rođenja, nazvanu prema ciklusu radova Željka Badurine Omaggio a Joseph Beuys posvetili hrvatskim umjetnicima koji su inspiraciju za svoje radove pronašli liku i učenju ovog velikog umjetnika.

Izložba predstavlja tek maleni dio od mnoštva djela koja su, posebno posljednjih desetljeća, nastala na tragu Beuysova učenja o kreativnom potencijalu pojedinca i njegova utjecaja na tijek društveno-političkih promjena. No u većini tih djela nezanemariva je činjenica promjene uloge umjetnika u sferi javnog djelovanja; umjesto profeta, pastira ili showmana, sve će dominantnije biti neosobne geste umjetnika koji svoj glas prepuštaju glasu obespravljenih, kreirajući participativne projekte. Ono što je, zahvaljujući velikom učitelju, pobijedilo kao dominantna struja jest činjenica da se umjetnička kreativnost ne ostvaruje samo kao formalni akt nego i kao sociološka činjenica.

Na izložbi su ipak najvećim dijelom zastupljena djela koja neposredno korespondiraju s Beuysovim opusom i pojedinim fazama njegova djelovanja ili je riječ o individualnim posvetama kontroverznom i karizmatičnom umjetniku.

Kustosice izložbe: Radmila Iva Janković, Vesna Meštrić

Projekt #Beuys100, kojim se obilježava 100. godišnjica rođenja Josepha Beuysa, organizira Goethe-Institut Kroatien.