Nakon belgijskih premijera u Argos – Centru za audiovizualnu umjetnost, belgijskoj kinoteci, te završnici bijenala Contour u Mechelenu, KINO UMJETNIKA predstavlja hrvatsku premijeru filma „Afazija“ Jelene Jureše u dvorani Gorgona MSU-a, u srijedu, 30. 10. 2019. u 19 sati.
Afazija je dugometražni filmski esej koji se bavi politikama sjećanja upisanim u društvene i povijesne kontekste. Strukturirana u tri poglevlja, Afazija detektira mrežu odnosa koja se provlači desetljećima, udaljenim prostorima europskog kontinenta, od Belgijske kolonijalne prošlosti, razotkrivanja austrijskog rasizma i antisemitizma iz razdoblja drugog svjetskog rata, te okrutnosti rata u Bosni devedesetih. Odražava društvene i političke konstelacije, ukazuje na krize i prešućivanja, slijepe točke povijesti, redefiniranje i konstrukcije nacionalnih država i identiteta.
Afaziju – medicinski termin koji označava nemogućnost govora možemo sagledati kao kompleksan vizualni esej o neizrecivom. Od kolonijalne afazije do političke afazije, radi se o mogućnostima i potrebama reprezentacije povijesnih trauma, te o iskustvu gledatelja pred prizorima stradanja u prošlosti. Prvi dio cjeline uokviren je kolonijalnom afazijom. U suodnosu prirode i zatočeništva prepoznajemo kontekst reprezentacije Belgijske imperijalne kolonijalne prošlosti. Slijedi austrijska epizoda arhive rasnih eksperimenata i heimat filmova. Kako bi uokvirila oblike reprezentacije prema kojima pokušava uspostaviti kritički dijalog, Jelena Jureša prisvaja oblike različitih dispozitiva – filma, fotografije, muzeja, arhiva, laboratorija, njihovih formalnih, estetskih, konceptualnih, tehničkih i institucionalnih petpostavki. Filmska i fotografska slika polazište su njenog kritičkog promišljanja drugosti. Polazište interesa Jelene Jureša u razvijanju narativa oko kojeg se konstituira treća, posljednja epizoda Afazije je fotografija, koju pri tom ni u jednom trenutku ne vidimo. Međutim, razaznajemo je u govoru, prepoznajemo u pokretu. Radi se o poznatoj i emblematičnoj fotografiji Rona Haviva snimljenoj u Bjeljini, 2. travnja 1992., koju su opisali Susan Sontag, Boris Dežulović, Jean Luc Godard. “Fotografiju znamo napamet, pa je vidimo i zatvorenih očiju“. Riječima Barbare Matejčić fotografija je u Afaziji prisutna u zrcalnim izvedbama i pokretu Ivane Jozić.
Nakon projekcije slijedi razgovor u kojem sudjeluju Jelena Jureša, Barbara Matejčić, Vesna Teršelič i Branka Benčić.
Jelena Jureša, vizualna je umjetnica koja se bavi pitanjima identiteta, politikama sjećanja i zaborava, odnosom promatrača i promatranog, reprezentacijskih (ne)moći slike. Radove najčešće realizira u medijima fotografije i filma/videa. Rođena je u Novom Sadu, živi i radi u Gentu (Belgija).
Izlagala je na samostalnim i grupnim izložbama u Belgiji, Srbiji, Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji, Grčkoj, Italiji, Francuskoj i SAD, te recentno Contour Biennale i Argos center for audiovisual arts, Bruxelles Boravila je na umjetničkim rezidencijama u Parizu, Hyde Park Art Center u Chicagu, Q21 u Beču. Doktorirala je na Sveučilišta u Gentu i Konzervatoriju KASK temom koja Istražuje politike sjećanja, a rad Afazija dio je umjetničkog istraživanja u okviru doktorata.
Jelena Jureša: Afazija (2019), 80 min
Film/video instalacija. Jezik: Engleski, hrvatski
Scenarij, režija, montaža: Jelena Jureša
Tekst: Jelena Jureša, Asa Mendelsohn, Barbara Matejčić
Narator, poglavlje I: Andrew Wise
Kamera, poglavlje III: Sébastien Cros
Monolog, poglavlje III: Barbara Matejčić
Koreografija i performans, poglavlje III: Ivana Jozić
Glazba: Alen Sinkauz, Nenad Sinkauz
Dizajn zvuka: Slobodan Bajić, Miroslav Piškulić
VFX: Dejan Solajić
Produkcija ARGOS centre for audiovisual arts.
Koprodukcija Contour Biennial 9, KASK School of Arts/HOGENT, Zagrebačko kazalište mladih (ZKM).
Financirano sredstvima VAFa Flanders Audiovisual Fund.
Projekt prati opsežna publikacija, na 240 str., bogato ilustrirana fotografijama, s tekstovima Branke Benčić, Berbera Bevernagea i Eline Mestdagh, Jelene Jureše, Barbare Matejčić, Ase Mendelsohn, Rolfa Quaghebeura, koja je dostupna u distribuciji MER Paperkunsthalle https://www.merpaperkunsthalle.org/projects/view/1349
Program Kino umjetnika suorganiziraju: MSU Muzej suvremene umjetnosti i Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost. Kustosica: Branka Benčić / Voditelj projekta: Tihomir Milovac.
KINO UMJETNIKA programska je aktivnost MSU-a pokrenuta 2012. godine kojom Muzej predstavlja suvremene umjetnike i njihove filmske i video opuse nastale u prostoru presijecanja suvremene umjetnosti i kinematografije, filma i vizualnih umjetnosti. Program projekcija uz razgovore sa sudionicima predstavlja recentnu produkciju novih audiovizualnih formi izvan konteksta društvene proizvodnje zabave i spektakla. Kino umjetnika zamišljeno je kao mjesto susreta umjetnika, filma, kustosa, kritike i publike, te pridonosi kontekstualizaciji relevantnih umjetničkih pojava, progovara o aktualnosti umjetničke proizvodnje, i njezinoj društvenoj ulozi, produkciji znanja, te internacionalizaciji umjetničke scene zaokupljene medijima pokretnih slika. U programu Kino umjetnika dosad su prikazani radovi umjetnika: Ursula Mayer, Shaun Gladwell, Gordon Matta Clark, Ibro Hasanović, Zlatko Kopljar, Damir Očko, Marko Lulić, Jasmina Cibic, Pilvi Takala, te programi Desktop cinema (Laure Prouvost, Sara Magenheimer, Kevin B. Lee, Distorted Mirror (Lisl Ponger, Peter Kubelka, Peter Tscherkasky, Mathias Muller), Video televizija Anticipacija, Share - Too much history, Difference Screen…
Realizirano sredstvima Grada Zagreba i Hrvatskog audiovizualnog centra.
