U Galeriji Koprivnica do 7. rujna otvorena je retrospektivna izložba "Ljubav i otpor Ivane Popović", nastala u organizaciji Muzeja grada Koprivnice i Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb.
Odabir je to radova s velike retrospektive koja je 2019. godine održana u MSU, a koja je gostovala i u Galeriji Decumanus grada Krka. Ivana Popović (1968. – 2016.) jedna je od najznačajnijih hrvatskih suvremenih umjetnica koja je iza sebe ostavila raznovrstan umjetnički opus. Istraživanje, sistematizacija i obrada neistraženog javnosti nedovoljno poznatog, a iznimno važnog i utjecajnog umjetničkog djelovanja, pred autoricu i kustosicu izložbe Natašu Ivančević, postavili su zahtjevnu zadaću prikupljanja i valorizacije umjetničke ostavštine ove prerano preminule umjetnice. Akademska kiparica po obrazovanju, djelovala je interdisciplinarno i intermedijalno. Osim skulpturom, bavila se slikarstvom, primijenjenim i izvedbenim umjetnostima, modom, kazalištem, kostimografijom i javnim djelovanjem.
Izložba obuhvaća radove iz različitih faza i načina umjetničkog djelovanja kojima se autorica bavila od 1989. do 2016. godine. U svojem kratkom životnom vijeku, Ivana Popović uspješno je balansirala i povezivala analogno i digitalno, instinktivno prihvaćala nove medijske forme i maštovito kreirala prepoznatljivi način izražavanja. Dio izložbe čine radovi umjetničkih fotografa s kojima je uspješno surađivala, a u kojima vlastito tijelo koristi kao medij. Ivana Popović u svom je radu jasno i dosljedno naglašavala vlastita umjetnička i životna načela: etičnost umjetnosti i modnog izričaja, umjetnički aktivizam i kritičku misao. Preispitivanje društvenog konteksta, kritika i ismijavanje nacionalizama, malograđanštine, etno-kiča, te fenomena nametnutih standarda ljepote i odijevanja, vrlo su je rano odredili kao predstavnicu hrvatske alternativne scene. U svom radu, bilo umjetničkom ili modnom, nikada nije bila žrtva konvencija koje nam nameće društveni i kulturni kontekst. Svježom i hrabrom energijom provocirala je domaću publiku. Spontano je radila interdisciplinarno i intermedijalno pa je danas teško napraviti jasnu razliku između njenog kostimografskog, modno-dizajnerskog, kiparskog i performativnog rada.
U seriji projekata Žrtve mode i Standard konfekciji najjasnije je simbolički upisana Ivanina profesionalna i privatna kritika modnog sistema. Često se u intervjuima vraćala na činjenicu da modu zapravo ne voli, da joj pristupa kao fenomenu i da se nikada nije zavodila prevođenjem trendova. Navedeni projekti pokazuju kako se kroz aproprijaciju elemenata modnog sustava (modna revija, modna fotografija, modeli) može adresirati kritika bez ustupaka. Dapače, Ivana je ovu temu postavila kao centralnu misiju vlastitog kreativnog i aktivističkog djelovanja. U medijskim kampanjama je zagovarala prava žena i obespravljenih skupina. Svoj pristup objasnila je kao oblik humane estetike kojom želi rubne skupine očistiti od predrasuda. Neovisno o mediju djelovanja, često joj je upravo osobno iskustvo bilo polazište umjetničko-aktivističkog djelovanja, pa je tako ukidala granice između vlastita života i umjetničkog stvaranja.
Skulpture, slike, kolaži, crteži, predmeti primijenjene umjetnosti i objekti proširuju se u ambijent izložbe modnim i kostimografskim instalacijama u kojima su autorica izložbe Nataša Ivančević i dizajnerica likovnog postava Lada Sega nastojale dočarati različite oblike i načine umjetničkog izražavanja Ivane Popović koja je, u potrazi za vlastitim umjetničkim identitetom i smislom postojanja, beskompromisno grabila u sve segmente privatnog i javnog života. U vizualnoj umjetnosti nije ju zanimalo istraživanje forme, već prikaz trenutka i doživljaja, prijenos emocija i priče. Uvijek joj je čovjek bio u središtu, a potom priroda kao izvor nadahnuća. Elementarnost materijala (glina) i spoj prirodnih elemenata bili su idealan materijal za umjetnicu koja je bila duboko povezana s prirodom i životnim ciklusima te koja je upravo rukama stvarala materijalnu bazu za opstanak, ali i toliko potrebnu umjetničku kreaciju.
Izložba Ivane Popović posvećena je kompleksnom i slojevitom umjetničkom radu umjetnice, no isto tako i hrvatskoj umjetničkoj sceni jedne generacije koja je početkom devedesetih stasala u analognom okruženju i na osobnim potragama za vlastitim identitetom hrabro i uspješno zagrabila u digitalno / virtualno okruženje 21. stoljeća. Želja nam je da ovaj projekt bude poticaj za daljnja istraživanja i nova čitanja slojevita, raznorodna i golema opusa jedinstvene i osebujne Ivane Popović.
Izložba ostaje otvorena do 7. rujna.
Galerija Koprivnica, Zrinski trg 9, Koprivnica
https://www.muzej-koprivnica.hr/
Kustosica i autorica izložbe: Nataša Ivančević
Dizajn izložbenog postava: Lada Sega
Grafički dizajn: Andro Giunio
Organizacija izložbe u Galeriji Koprivnica: Draženka Jalčić Ernečić
Gostovanje izložbe omogućeno je potporom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Muzeja grada Koprivnice i Grada Koprivnice.
