Dva glavna pogleda na budućnost nerijetko se isključuju: prvi se temelji na progresivnom napretku i rastu, dok drugi taj napredak i rast vidi kao prijetnju planetu i svim živim bićima. Već i iz tih različitih pogleda zaključujemo kako budućnost pred nama nije jedna, nego je mogućih budućnosti – više, pa i ne govorimo o „budućnosti“, nego o – „budućnostima“.
Predstavljajući vodeće hrvatske i međunarodne umjetnike 20. stoljeća, izložba „Budućnosti“ propituje kakve su se ideje i vizije budućnosti razvijale u umjetnosti od 1960-ih do danas. Hrvatski umjetnici okupljeni oko pokreta Nove tendencije spajali su umjetnost, znanost i tehnologiju s tadašnjom idejom naprednog socijalističkog društva. To prihvaćaju i međunarodni umjetnici koji izlažu u sklopu Novih tendencija, pokazujući time svoj interes za Jugoslaviju i povjerenje u novi, samoupravni sustav.
Druga polovica izložbe predstavlja uglavnom suvremena djela, koja zauzimaju aktivan odnos prema budućnosti. Ističe se nužnost popravljanja prirodnih i društvenih odnosa, narušenih stalnim napretkom i rastom. Usporenje i de-growth uvjeti su da uopće imamo bilo kakvu budućnost. Ipak, i alternative rastu često i dalje služe tek napretku „prvog svijeta“ i temelje se na iskorištavanju ljudi i zemlje, isključivanju, patrijarhatu, istrebljenju životinjskih vrsta i (post)kolonijalizmu zapadnog svijeta.
Ova umjetnička djela prvenstveno svjedoče o promjenama u društvenom imaginariju – od ideja i vrijednosti moderne, utemeljenih na logici napretka i razvoja, preko brige za zajednicu i planet, do svijesti o međusobnoj međuovisnosti i nužnosti samoorganizacije.
Umjesto očaja koji prati razne distopijske vizije budućnosti i koji je više-manje opravdan pred sve većom ekološkom krizom, ratovima u Europi i širom svijeta te neriješenom migrantskom krizom, izložba nastoji osvijestiti važnost naše aktivne uloge u spašavanju vlastite budućnosti.
Izložba „Budućnosti“ postavlja se u auli i na drugom katu muzeja, koji su za njezine potrebe prostorno i arhitektonski reorganizirani. S ovom izložbom predstavlja se i novi, otvoreni prostor muzeja, koji sada, odmah na ulazu omogućuje posjetiteljima susret s remek djelima iz muzejskog fundusa, velikim i važnim radovima hrvatske i svjetske suvremene umjetnosti.
Umjetnice i umjetnici čija su djela izložena na izložbi: Marc Adrian, Getulio Alviani, Mihajlo Arsovski, Vojin Bakić, Alberto Biasi, Jaroslav Blažek, Hartmut Böhm, Vladimir Bonačić, Gianni Colombo, Compos 68, Giovanni Antonio Costa, Dorothy Cross, Boris Cvjetanović, Dadamaino, Vlasta Delimar, Juraj Dobrović, Vladimir Trokut Dodig, Piero Dorazio, Slavomir Drinković, Jimmie Durham, Michel Fadat, Zvjezdana Fio, Fokus grupa, Ivana Franke, Ivan Ladislav Galeta, Dan Graham, Vladimir Gudac, Dieter Hacker, Kruno Heidler, Nicole Hewitt, Miljenko Horvat, Hiroshi Kawano, Pierre Keller, Željko Kipke, Josip Klarica, Miroslav Klivar, Ivan Kožarić, Vladimir Kristl, Mila Kumbatović, Edoardo Landi, Heinz Mack, Vlado Martek, Dalibor Martinis, Manfredo Massironi, Almir Mavignier, Tomislav Mikulić, Manfred Mohr, François Morellet, Miloslav Moucha, Bruno Munari, Frieder Nake, Georg Nees, Koloman Novak, Julio Le Parc, Goran Petercol, Ivan Picelj, Ivan Posavec, Serge Poulard, Nika Radić, Dubravka Rakoci, Vjenceslav Richter, Sylvia Roubaud, Branko Ružić, Neli Ružić, Dubravka-Duba Sambolec, Paolo Scheggi, Manfred Robert Schroeder, Edita Schubert, Maja Smrekar, Jesus Raphael Soto, Aleksandar Srnec, Josip Stošić, Zdeněk Sýkora, Ljerka Šibenik, Miroslav Šutej, Marko Tadić, Davor Tomičić, Goran Trbuljak, Milisav Mio Vesović, Branko Vlahović i Yvaral.
Art ex Machina – umjetnička tura o Novim tendencijama
