Retrospektivna izložba Ivane Popović na Krku, u Galeriji Decumanus bit će podijeljena na dvije skupine radova, tako da će, usprkos manjem obujmu, publika moći vidjeti glavninu radova iz postava u Muzeju suvremene umjetnosti. Otvorenje prve izložbe je 1. lipnja, a održava se kao dio programa obilježavanja Dana grada Krka. Tom prigodom održat će se koncert Leta 3 u 22 sata na Trgu krčkih glagoljaša. Na izložbi, koja traje do 18. lipnja, predstavljamo performans, kostimografiju i kiparstvo Ivane Popović, te slike, crteže i kolaže iz ciklusa Zecomanija i Singer Sing. Drugi dio otvara se 21. lipnja i traje do 3. srpnja, a obuhvaća slikarski opus, modni dizajn i ciklus Žrtva mode.
Krk nije slučajan odabir. Naime, manje je poznato da je Ivana upravo na Krku započela raditi rane modne igrokaze i performanse još kao studentica Akademije likovnih umjetnosti 1989. godine. Cijeloga života je bila neraskidivo povezana s otokom, zaljubljena u more, ronjenje i njegova prirodna bogatstva. Tu je živjela ljeti, ali i posljednjih godina života kada se je bavila restauracijom starih kamenih kuća i izradom mozaika.
Ivana Popović akademska je kiparica i multimedijska umjetnica, koja je istraživala i povezivala brojne umjetničke discipline: performans, modni dizajn, kazalište, kostimografiju, kiparstvo, slikarstvo, crtež i primijenjenu umjetnost. Ona je jedna od najintrigantnijih suvremenih umjetnica koja je svojom preranom smrću ostavila javnosti nedovoljno poznat opus koji je prvi puta obrađen i prezentiran na retrospektivi u MSU Zagreb, održanoj od 21. ožujka do 28. travnja.
Još kao studentica kiparstva Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu krajem 80-ih i početkom 90-ih godina, djelovala je na nezavisnoj kazališnoj sceni kao voditeljica kazališnih skupina - Studio kinetičke figurativne skulpture „Linija manjeg otpora“ i Virus Teatar Michelangelo” povezujući pokret, kiparstvo, kazališnu režiju i kostimografiju. Već se na prvim izvedbama (revija šešira na trgu Kamplinu u Krku, a potom u zagrebačkom Kulušiću 1989., predstava Ribizl bomba na Eurokazu 1991.) pojavljuju elementi koji će trajno obilježiti njezin rad. To su sklonost igri, parodiji, travestiji i ironiji, skulpturalnosti kostima i preobrazbi tijela kostimom, te umjetnički aktivizam i kritička pozicija koja je prisutna kroz njeno središnje umjetničko i životno načelo, tzv. „etiku estetike“. Ostvarila je zapažen kostimografski opus za više od dvadeset predstava u Sloveniji i Hrvatskoj (na predstavama Montažstroja, Dragana Živadinova, Marka Peljhana, Ivice Buljana, Krešimira Dolenčića, Ivana Lea Leme i drugih).
Njezino djelovanje na području mode baziralo se na neobičnim i provokativnim, društveno aktualnim i kritički osmišljenim modnim revijama, te je rijedak primjer autonomnog i radikalnog redefiniranja okvira i mogućnosti djelovanja na polju modnog dizajna. Odjeću je šivala sama te je ručno bojala i oslikavala tkanine. “Šivanju pristupam kao čistom kiparstvu: pogledam čovjeka, skinem mjeru i napravim mu oklop. Ne pratim modne trendove nego ljude i društvo.“ U seriji projekata Žrtva mode i Standard konfekcija najjasnije je simbolički upisana Ivanina profesionalna i privatna kritika modnog sustava. Prikaz modne procesije koju je izvela 1995. u prostoru Muzeja suvremene umjetnosti pod nazivom Madona: Ja sam trudna, Ja: Ja sam žrtva mode!, dobio je globalnu vidljivost emitiranjem na MTV-u u emisiji „Pulse“.
U vizualnoj umjetnosti ostvarila je raznorodan opus: slike, kolaže, crteže, skulpture, instalacije, a osobito su joj zapaženi ciklusi Singer Sing, Zecomanija, Bad Bad Boys, Dokumentarno ladanje, te slike koje su nastale na Palmižani. Nije ju zanimalo istraživanje forme, nego prikaz trenutka i doživljaja, prijenos emocija i priče. Uvijek joj je čovjek bio u središtu, a priroda drugi izvor nadahnuća. Poticaj je često pronalazila u preuzimanju motiva iz bogatog repertoara “visoke” i “popularne” kulture.
Ivana Popović dugogodišnjim je projektom “Promatrači”, koji započinje 2011. i kontinuirano ga radi do kraja života, stvorila jedinstveno umjetničko djelo epskih razmjera. Projekt je imao i snažan osobni pečat jer je bio potaknut i vođen strastvenom željom za ozdravljenjem. U glini oblikuje na tisuće minijaturnih glava – individualiziranih portreta različitih fizionomija, koji u gustim skupinama posjećuju razne lokacije i postaju sudionicima kulturnih, ali i svakodnevnih događanja. Popović je jednom prigodom sumirala: “Kad sam se upustila u izradu tih lica sama su me dovela do odmaka od njihove tehničke stvarnosti i započela avanturu promatranja raznih prenapregnutih situacija iz života ljudi.”
Ivana Popović u svom radu, bilo umjetničkom ili modnom, nikada nije bila žrtva konvencija koje nam nameće društveni i kulturni kontekst. Svježom i hrabrom energijom provocirala je domaću publiku. Spontano je radila interdisciplinarno i intermedijalno pa je teško danas napraviti jasnu razliku između njenog kostimografskog, modno-dizajnerskog, kiparskog i performativnog rada. Sebe je kratko znala predstaviti tvrdnjom da se bavi teatralizacijom vizualne kulture. U medijskim kampanjama zagovarala je prava žena i marginalnih skupina te se borila za bolju zdravstvenu skrb žena karcinomom dojke. Neovisno o mediju djelovanja, često joj je upravo vlastiti život bio polazište za umjetničko-aktivističko djelovanje.
Projekt je ostvaren u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti Zagreb.
Tiskan je katalog monografskog karaktera.
Kustosica i autorica izložbe i teksta u katalogu: Nataša Ivančević, pomoćnica ravnateljice i muzejska savjetnica MSU-a
Autorica likovnog postava: Lada Sega
Vizualni identitet i dizajn kataloga: Andro Giunio
Suradnici i autori tekstova u katalogu: Vladimir Stojsavljević, Suzana Marjanić, Marko Peljhan, Martina Petranović, Lea Vene, Ivan Salečić, Dragan Živadinov, Ive Šimat Banov, Ivan Vidić
Autori fotografija: Markan Radeljić, Ivan Filipović, Saša Joka, Damir Hoyka, Nino Šolić, Zaneto Paulin, Boris Štajduhar, Dražen Kokorić, Darko Bavoljak i drugi
Organizator gostovanja izložbe: Centar za kulturu Grada Krka
Izložbu i tisak kataloga omogućili su Grad Zagreb, Ministarstvo kulture RH, Grad Krk, Turistička zajednica Grada Krka, Turistička zajednica grada Zagreba, HEP.
