Za osamnaesto izdanje Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma primijenili smo strukturu esejističkog programa duljeg trajanja, programskog filma eseja. Prošireni filmsko-izložbeni program osamnaestog izdanja radili smo serijski, za nekoliko blokova koji se upotpunjuju, pod radnim naslovom Točka omega. U žarištu je esejistička moć zaustavljene slike, prekinutog filma, prvih i posljednih slika, kratkih filmskih opusa, radikalnih politika krajolika, osiromašenih gdje u svakom kadru ima vatre, ukratko, suočavanje sa “stanovitom samoćom i stanovitim unutarnjim egzilom”, kako kaže Víctor Erice za svoj rad filma. Preuzimamo Ericeov uvid za mutacijsko suočavanje s unutarnjem egzilom slika.
Završni programski blok Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma nastavlja se 24. siječnja 2025. u 20.00 sati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu posljednjim dijelom filmsko-izložbenog programa Film nije na prodaju, ovoga puta s programskim naglaskom na Farockijeve filmove. Prikazujemo filmove: Posveta jednoj kući Irene Vrkljan, Ključne riječi – ključne slike. Razgovor s Vilémom Flusserom Haruna Farockija, Berlin nije na prodaju Irene Vrkljan i Arhitekti Sauerbruch Hutton – dugometražni film Haruna Farockija.
Program Film nije na prodaju su od sredine prosinca pripremale i predstavljale filmologinje Antje Ehmann i Tanja Vrvilo u suradnji s brojim međunarodnim i domaćim institucijama, partnerima i mnoštvom suradnika. Izložbeno-filmske formate i vodstva u KIC-u i Muzeju suvremene umjetnosti zaokružili smo razgovorom Irena Vrkljan: ABC FILMA ESEJA u kojem su 21. siječnja 2025. sudjelovali Diana Nenadić, Marija Ott Franolić, Marko Pogačar i Tanja Vrvilo. U neiscrpnom opusu pjesnikinje, prozaistice, scenaristice, filmske, televizijske i radijske autorice Irene Vrkljan njezin film u užem smislu radikalni je primjer samonametnute kratke karijere. Nastojali smo programskim oblicima za različite publike upisati filmsku tetralogiju Irene Vrkljan na rizomatsku kartu filma eseja za buduća istraživanja.
Program smo proširili s devet gradskim i portretnim filmovima Haruna Farockija, jednoga od najvažnijih i međunarodno najutjecajnijih filmaša, medijskih umjetnika i teoretičara čiji je filmsko-teorijski rad započeo u razdoblju mladog njemačkog filma. Njegov opus obuhvaća više od stotinu filmova eseja i djela iz teorije filma i medija, a od sredine 1990-ih svoju filmsku praksu proširuje videoinstalacijama u galerijskim prostorima ispitujući politike i strukture moći operativnih slika.
U subotu, 25. siječnja u 20.00 sati u Muzeju suvremene umjetnosti prikazujemo najnoviji film Zatvori oči Víctora Ericea, autora koji je točno prije šest godina bio gost Filmskih mutacija u Zagrebu i Rijeci. Zatvori oči, „vraća se lekcijama iz filmske povijesti, krupnim kadrovim lica u zatamnjenom kinu”, kao što piše Lawrence Garcia za Cinema Scope: „Čudnovati slučaj Julia Arenasa podsjeća nas da, premda su naši životi isprepleteni s filmom, medij ima povijest koja se razlikuje od naše vlastite i na nju se ne da svesti. Uistinu, možda upravo o toj razlici ovisi film koji bismo nazivali umjetnošću – njegove bi slike trebale biti više od pukih slika i preuzeti na sebe težinu svijeta.”
Program osamnaestog izdanja nastavljamo u riječkom Art-kinu od 27. do 29. siječnja 2025., a zatvaramo 30. siječnja 2025. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu s hrvatskom premijerom ekspanzivnog filma eseja Alexandera Horwatha - Henry Fonda za predsjednika u otkrivanju kinematografske Amerikane očima, tijelom i glasom, „kožom i kosom” Henryja Fonde, Fonde koji utjelovljuje FILM. Prvi je to Horwathov film u užem smislu, monumentalna kompozicija filma detalja, političke komedije, arhivističke strasti i inteligencije filmskog stroja. Politika glumca i politika američkog krajolika na kinematografskim su cestama i makadamima, goli u sedlu. Horwath s Fondom razvija protuslovlja ove vrlo osobne formativne afere koja počinje s roditeljima u pariškim kinima i prolazi filmsko-povijesnu eru europskog naseljavanja i američkog sna s Fondinim avatarima, na putovanju od sela Fonda, New Yorka, preko Srednjeg zapada do Pacifika, od 1651. do 1980-ih i predsjednikovanja drugog filmskog glumca. Potrebno je stoljeće filma, žanrova i zvijezda, kultnih redatelja i ugašenih filmskih studija, filmskih i živih lokacija, izgubljenih snova i pronađenih kina da se zamisli nevidljiva republika – Sjedinjene Države Fonda. No ipak, ovo je Horwathova američka priča, duh godardovskih pripovijesti filma putuje s Fondom i nama. S autorom Alexanderom Horwathom i umjetničkom suradnicom, filmologinjom Reginom Schlagnitweit razgovarat će Bert Rebhandl, filmski i književni kritičar, autor nekoliko filmoloških knjiga i brojnih eseja, suosnivač i urednik stručnog časopisa za film i srodne umjetnosti – Cargo i Tanja Vrvilo.
Projekt o politikama filmskog kustostva pod naslovom Filmske mutacije: festival nevidljivog filma pokrenula je 2007. godine Tanja Vrvilo s autorima propulzivne korespondencije Alexanderom Horwathom, Nicole Brenez, Raymondom Bellourom, Jonathanom Rosenbaumom, Adrianom Martinom i Kentom Jonesom, objavljenih u časopisu Trafic 1996., s namjerom stvaranja lokalnog prostora za istraživanje odnosa i kretanja među inovativnim filmskim praksama unutar širokog područja manjinske, manje vidljive povijesti filma. Programe Filmskih mutacija od prvoga izdanja 2007. godine osmišljavamo na temelju filmoloških, teorijskih ili filozofskih uvida o praksama filma i pokretnih slika koje potiču znanja i nadahnuća o različitim pozicijama kritičkog i umjetničkog mišljenja.
Zimsko izdanje Filmskih mutacija odvija se u Zagrebu i Rijeci u partnerstvu s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu, KIC-om i Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu, Art-kinom Croatia u Rijeci i Umjetničkom akademijom u Splitu.
Zahvaljujemo svim autorima i distributerima na filmskim i digitalnim kopijama.
Prikazivanje 16-mm / DCP filmova i korištenje fotografija Irene Vrkljan omogućila je Deutsche Kinemathek – Museum für Film und Fernsehen u suradnji s: Antje Ehmann, Sandrom Križić Roban i Nenadom Robanom, Institutom Harun Farocki, DAAD – Deutscher Akademischer Austauschdienst. Prava i kopije radova Irene Vrkljan iz televizijskog i radio arhiva omogućila je Hrvatska radio televizija. Filmove Haruna Farockija prikazujemo u suradnji s Antje Ehmann i Institutom Harun Farocki.
Projekte umjetničke organizacije Film-protufilm podržali su Hrvatski audiovizualni centar, Ministarstvo kulture i medija RH, Ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, Zaklada Kultura nova.
FILMSKE MUTACIJE: FESTIVAL NEVIDLJIVOG FILMA
MSU – ZAGREB
24. 1. 2025.
20.00 FILM NIJE NA PRODAJU: Harun Farocki – Irena Vrkljan
Irena Vrkljan
Posveta jednoj kući | Widmung für ein Haus | Dedication for a House
1966. DCP, zvuk, c/b, 5 min
Harun Farocki
Ključne riječi – ključne slike. Razgovor s Vilémom Flusserom | Schlagworte, Schlagbilder. Eine Gespräch mit Vilém Flusser | Catch Phrases – Catch Images. A Conversation with Vilém Flusser
1986. DCP, zvuk, boja, 13 min
Irena Vrkljan
Berlin nije na prodaju | Berlin unverkäuflich | Berlin Not for Sale
1967./68., 16-mm, zvuk, c/b, 15 min
Harun Farocki
Arhitekti Sauerbruch Hutton | Sauerbruch Hutton Architekten | Sauerbruch Hutton Architects
2013. DCP, zvuk, boja, 73 min
30. 1. 2025.
MSU – ZAGREB
20.00
Alexander Horwath
Henry Fonda za predsjednika | Henry Fonda for President
2023. DCP, zvuk, boja, 184 min
Razgovor s Alexanderom Horwathom i Reginom Schlagnitweit i Q&A nakon filma vode Bert Rebhandl i Tanja Vrvilo.
