Iskustveno-umjetnička ekspedicija na Medvednicu pod vodstvom ekologa Lea Hrsa i umjetnika Azre Svedružić i Demirela Pašalića, uz stručnu suradnju biologa Ivane Kušan i Nevena Matočeca.
Zadatak polaznika ekspedicije bit će da fotografiraju krajolik, a izabrane fotografije će postati dio virtualne izložbe na web stranici: www.slusajsume.com.
U sklopu izložbe „Pozor, pejzaž!“ (MSU galerija, 12. – 30.4.2022.), a kao dio šireg projekta „Slušaj šume!“ umjetničkog tandema Azre Svedružić i Demirela Pašalića, zainteresirani polaznici će imati priliku sudjelovati u ekološko-umjetničkoj šumskoj ekspediciji „Bez drveća se ne vidi šuma“. Ova istraživačka radionica osmišljena je kao participativno putovanje čiji je cilj educirati polaznike o snazi i krhkosti ekosustava, ali i ulozi umjetnosti u rekonstrukciji percepcije prirode. „Bez drveća se ne vidi šuma“ postat će kolektivno eksperimentalno djelo koje će polaznike, uz tumačenje biologa i ekologa, kao i uz umjetničku interpretaciju gledanja, promišljanja estetike i etike, uvesti u živu pejzažnu umjetnost - u „djelo prirode“. Gledanje s razumijevanjem polaznici će otjeloviti fotografirajući prizore koji su ih se dojmili.
Polaznici će od znanstvenika učiti o ulozi ekosustava, o gljivama i mikoriznoj mreži šume, te će naučiti prepoznati devastaciju i deforestaciju. Od umjetnika će polaznici dobiti uvid u šire značenje projekta „Slušaj šume!“ reinterpretaciju pejzaža u suvremenom krajoliku, ulogu umjetnika i umjetnosti kao tumača između emocionalnog spoznavanja i znanstvenih informacija, kao i formiranje kritičkog stava utemeljenog na stvarnosti. Tako vođeni polaznik moći će jasno osvijestiti pejzaž u kojem se nalazi, kako na fizičkoj, tako i na simboličkoj razini, te pejzaž kakav bi trebao biti kada su priroda i čovjek u skladu. Vodeći se suptilnijom inteligencijom biljaka, koja kroz suradnju postiže zdrav ekosustav, polaznik će moći naučiti kako solidarnost znači održivost i bogatstvo. Ulaskom u prirodu ulazimo u „umjetnost prirode“ i vođeni znanošću i umjetnošću polaznici će nakon iskustva ove radionice biti u mogućnosti stvarati potencijalna idejna (ili stvarna) rješenja kako bismo počeli prevladavati nesklad između kulture i prirode.
VAŽNE INFORMACIJE:
Vrijeme održavanja: subota, 23.4. od 10 do 15 sati; okupljanje u 10 sati na sjevernom parkingu Muzeja suvremene umjetnosti, ulica Julija Knifera.
Prijaviti se možete do petka 22. 4. (do 12 sati) putem e-maila na edukacija@msu.hr.
Prijava obavezna, broj sudionika ograničen.
Aktivnosti puta:
- Susret na dogovorenoj lokaciji: sjeverno parkiralište Muzeja suvremene umjetnosti, ulica Julija Knifera;
- polazak autobusom do odabrane lokacije;
- ekspedicijski tim vodi grupu u šumu, po prethodno definiranom putu – očekujte lagani spust, mjestimično strmiji i zahtjevniji;
- obilaze se mjesta zdrave šume kao i deforestirani dijelovi;
- tijekom šetnje znanstvenici objašnjavaju pojave na koje nailazimo, razgovor o ekosustavu, mikoriznoj mreži, ali i ukupnosti krajolika kojeg zatičemo, interpretiramo pejzaž;
- cijelim putem polaznici imaju zadatak fotografirati krajolik;
- procjena je kako će šetnja trajati oko 4 sata.
Naputci:
- Obavezna primjerena obuća kako ne bi došlo do povrede zglobova;
- na planini je uvijek malo hladnije, stoga ponesite adekvatnu odjeću;
- najmanje litra vode po osobi, savjetujemo i nešto hrane;
- ekspedicija nije primjerena za djecu mlađu od 11-12 godina, kao ni za starije osobe ili osobe s teškoćama u kretanju.
Biografije vodiča:
AZRA SVEDRUŽIĆ multimedijalna je umjetnica, studirala je ALU i FF u Zagrebu. Aktivno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu od 1995. te je autorica više stotina pojedinačnih umjetničkih radova, likovnih i vizualnih, ambijentalnih i site-specific instalacija, multimedijalnih i hibridnih projekata, videoradova. Svoja djela i projekte izlagala je na više od pedeset samostalnih i skupnih izložbi, filmskih i video festivala diljem svijeta (Sloveniji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, SAD, Kanadi, Cipru, Srbiji, Španjolskoj, Grčkoj, Turskoj, Rusiji, Čileu). Aktivna je kulturna radnica i aktivistica, sudjeluje u mnogim suradničkim i kulturnim projektima. Članica je HULUa.
DEMIREL PAŠALIĆ je fotograf, snimatelj, glazbenik, dizajner i multimedijalni umjetnik. 1998. u Pragu, Češka Republika, diplomirao je na fakultetu FAMU (Filmska Akademija) na odsjeku za filmskog snimatelja 3F. Od 1995. radi kao filmski snimatelj, ‘still’ fotograf, kazališni fotograf, dizajner i muzičar, te aktivno izlaže kao fotograf i multimedijalni umjetnik svoje projekte na samostalnim izložbama. Surađuje sa brojnim umjetnicima na njihovim projektima, kao glazbenik potpisuje autorska glazbena djela i aktivno svira već tri desetljeća, a uspješnu suradnju ostvaruje i sa brojnim kulturnim ustanovama, kako sa institucijama tako i sa nezavisnim kulturnim i umjetničkim organizacijama. Od 2003. je član HGUa, od 2007. član je i ULUPUH-a.
LEO HRS magistrirao je ekologiju i zaštitu prirode na Sveučilištu u Zagrebu. Iskustvo u područjima ekologije, održivog razvoja i neformalnog obrazovanja o okolišu, stekao je kroz sudjelovanje na brojnim ekološkim projektima i multidisciplinarnim ekspedicijama. Održao je brojne radionice vezane za klimatske promjene i ekologiju s udrugom Tatavaka, a 2021. godine počinje raditi kao mlađi suradnik u Zavodu za zaštitu prirode i krajobraznu arhitekturu Instituta za primijenjenu ekologiju (Oikon d.o.o.). Član je društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske (Adipa), Hrvatskog biospeleološkog društva (HBSD) te udruge Dragodid, koja se bavi istraživanjem i očuvanjem suhozidne baštine te je već skoro dva desetljeća aktivan član izviđačke udruge. Sada radi na raznim projektima koji uključuju istraživanje bioraznolikosti Hrvatske te procjene utjecaja na okoliš i razne edukacijske projekte.
IVANA KUŠAN, znanstvena suradnica u Laboratoriju za biološku raznolikost na Institutu Ruđer Bošković, rođena je 1980. godine u Sisku. Diplomirala biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2006. g., a doktorat iz prirodnih znanosti – polje biologija stekla na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku 2015. g. Znanstveno se usavršavala na Karlovom Sveučilištu u Pragu, Češka Republika. Znanstveno se bavi mikologijom, poglavito istraživanjima bioraznolikosti, taksonomijom, filogenetikom i biogeografijom gljiva te zaštitom prirode s naglaskom na zaštitu gljiva i njihovih staništa. Od samih svojih početaka bavljenja mikologijom (od 2002.) sudjelovala je u provedbi 20-ak znanstveno-istraživačkih projekata te je u koautorstvu objavila 30-ak znanstvenih radova i 5 knjiga. Članica je više znanstveno-stručnih društava, dok u udruzi ADIPA – Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske obnaša dužnost tajnice društva.
NEVEN MATOČEC, tehnički suradnik u Zavodu za istraživanje mora i okoliša na Institutu Ruđer Bošković, rođen je 1965. godine u Zagrebu. Apsolvirao je program na smjeru Profesor biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Proveo je specijalističke, studijske i projekne boravke u desetak Europskih zemalja, od kojih su najznačajniji oni u Njemačkoj (Tübingen) 2001., Austriji (Karl Franzens Universität Graz i Universität Wien,) 2003., Francuskoj (Melle) 2011., te Češkoj Republici (Charles University, Faculty of Science te National Museum Prague) 2019.-2020. Znanstveno se bavi mikologijom (grana biologije koja proučava gljive). Glavni interesi su mu bioraznolikost, taksonomija, filogenetika i biogeografija gljiva, zaštita prirode, ali i karstologija. Do sada je samostalno ili u koautorstvu objavio 42 međunarodno recenzirana znanstvena rada iz područja mikologije, 16 stručnih radova, 17 knjiga, a sudjelovao je na međunarodnim skupovima sa 28 kongresnih priopćenja. Od početka bavljenja mikologijom (1986.) sudjelovao je u provedbi 100-tinjak znanstveno-istraživačkih i stručnih projekata. Trenutno je član ukupno četiri znanstveno-stručna društva. Suosnivač je Hrvatskog biospeleološkog društva (1996.) i ADIPA – Društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske (2010.), čiji je trenutno dopredsjednik.
