Počeci umjetničkih istraživanja i inovacija Aleksandra Srneca sežu u rane 1950-te kada je s drugim članovima grupe EXAT 51 (1951. – 1956.) utjecao na prekid s doktrinom socijalističkog realizma. Uvode apstrakciju, zalažu se za slobodu umjetničkog izražavanja i sintezu svih likovnih umjetnosti, osuvremenjujući sva područja likovnog izraza i vizualne kulture kojima se bave. Prva izložba održana u Društvu arhitekata u Zagrebu 1953. izazvala je brojna negodovanja, no bila je i poticaj za promišljanje i rješavanje širih kulturnih i društvenih nedoumica, što je u konačnici utjecalo i na osnivanje Gradske galerije suvremene umjetnosti (danas MSU), 1954. godine.
Obim Srnecove kreativnosti očituje se u širini interesa i rasponu medijskog izražavanja. Proteže se od crteža, slike, kolaža, grafike, skulpture, kinetičkog i luminokinetičkog objekta, ambijenta, grafičkog dizajna (plakati, ovitci i oprema knjiga i časopisa, vizualni identiteti tvrtki), projekata izložbenih paviljona i međunarodnih izložbi (u suautorstvima), do eksperimentalnog i crtanog filma (Čovjek i sjena, 1960., glavni crtač i scenograf). U svim tim medijima provlači se apstraktan način mišljenja, inovativnost, eksperiment i potreba za traženjem novih formi oblikovanja.
Srnec je tijekom 1960-ih predvodnik u inovacijama na području objektne i programirane umjetnosti, uvodeći nekiparske materijale, prostor, pokret i svjetlost u do tada statični medij skulpture. Luminokinetičkim istraživanjima oblikuje jedinstvene luminoambijente i luminoplastike na ovim prostorima stvarajući čudesne kinetičko-svjetlosne prizore i linearne arabeske.
Popis izložbi na kojima je sudjelovao u zemlji i inozemstvu je impresivan. Stoga ćemo navest nekolicinu. S Ivanom Piceljem i Vladimirom Kristlom izlagao je 1952. na izložbi VII. Salon des Réalités Nouvelles u Parizu što je bio prvi izvaninstitucionalni nastup hrvatskih umjetnika na međunarodnoj izložbi u inozemstvu nakon rata. Srnec je, s Piceljem i Bakićem izlagao u Galeriji Denise René u Parizu 1959. (predgovor u katalogu: Michel Seuphor, Victor Vasarely), te u Galeriji Drian u Londonu (1960. i 1961.). Izlagao je u centralnom paviljonu 35. biennala u Veneciji 1970. godine. Muzej ga je u brojnim prigodama predstavljao na izložbama u inozemstvu, te mu je organizirao samostalne izložbe (1969. i 1971.). Sudjelovao je na nekoliko izložbi Novih tendencija, koje su Zagreb upisale na kulturnu kartu Europe. U novootvorenoj zgradi MSU-a prezentirana je i sveobuhvatna retrospektiva Prisutna odsutnost 2010. godine, a izbor njegovih radova nalazi se u stalnom postavu Muzeja.
Kustosica izložbe: dr. sc. Nataša Ivančević
Autorica likovnog postava: Lada Sega
Edukativni program: Renata Filčić, Nataša Ivančević
ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP
2. 7. u 11 sati, dvorana Gorgona MSU
Program skupa, organizacija: dr. sc. Nataša Ivančević
Sudjeluju: dr. sc. Frano Dulibić, dr. sc. Nataša Ivančević, dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić, Vesna Meštrić, mr. art. Mirta Pavić, Davor Sanvincenti
Sudionici skupa će predstaviti sve segmente opusa Aleksandra Srneca, kao i izazove njihove zaštite. Pokazat ćemo i na koji je način njegov rad i danas intrigantan te poticajan za nove generacije umjetnika.
PROGRAM UZ IZLOŽBU
29. 6. u 11.30 sati - Kustosko vodstvo izložbom dr. sc. Nataše Ivančević
30. 6. u 10 sati - Art ex Machina, MSU tura o Novim tendencijama
2. 7. - 5. 7. - MSU ljetni kamp, cjelodnevni program za djecu s prigodnim kreativnim i edukativnim programima uz izložbu Aleksandra Srneca
20. 7. u 11.30 Muzejska savjetnica i kustosica izložbe Nataša Ivančević održat će vodstvo izložbom Aleksandra Srneca
30. 7. - Obilježavanje stotog rođendana Aleksandra Srneca: stručno vodstvo dr. sc. Lovorke Magaš Bilandžić
27. 8. - Art ex Machina, MSU tura o Novim tendencijama
25. 8. - Program zatvaranja izložbe
- kustosko vodstvo izložbom dr. sc. Nataše Ivančević
- predstavljanje slikovnice posvećene Aleksandru Srnecu, autor: Svjetlan Junaković, urednica: Nada Beroš, izdavač MSU (odgođeno za listopad)
- kreativna radionica za djecu
