„ ...u akciju se može krenuti i obično se kreće s vrlo ograničenim brojem ljudi. Ovisno o veličini kolektiva, već i jedan čovjek može dati odlučujući inicijalni impuls, ali recimo da je brojka od 5-6 ljudi dovoljna da se krene u akciju. Ovo ističemo kako bismo odmah suzbili defetizam i neaktivnost koji se često javljaju kod malih grupa jer često pogrešno smatraju da se mase ne mogu pokrenuti bez velikog broja aktivista.
Druga česta pogreška jest naivno vjerovanje da mora postojati nekakva 'revolucionarna' atmosfera, opipljivo nezadovoljstvo, ukratko, posebni uvjeti da bi se uopće krenulo u akciju. Ono što se uvijek mora imati pred očima jest da ne postoji idealna situacija u kojoj će se stvari dogoditi same od sebe. Još je važnije to da 'revolucionarna' atmosfera ne nastaje spontano, nego se stvara i to često naoko banalnim metodama.” - Blokadna kuharica, 2009
Blokade hrvatskih fakulteta i sveučilišta započele su 20. travnja 2009. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, iz kojeg su se proširile na dvadesetak drugih fakulteta u Zagrebu, Zadru, Rijeci, Puli, Varaždinu, Slavonskom Brodu, Splitu i Osijeku.
Što je plenum? Što je direktna demokracija? Jesmo li danas politički pismeniji_e nego prije petnaest godina?
Što su postigli studentski prosvjedi 2009. godine? Što smo iz njih naučile_i, a što su nam ostavili u nasljeđe?
Ovim pitanjima bavit ćemo se u subotu 20. i nedjelju 21. travnja u MSU. Ulaz na sva događanja je besplatan, a za dvodnevnu radionicu potrebna je prijava na https://forms.gle/cmfp4QCAVL1NpMGc8
SUBOTA 20. 4.
16.00 sati OSNOVE POLITIČKE PISMENOSTI I DIREKTNA DEMOKRACIJA, radionica
18.30 sati BLOKADA, projekcija filma i razgovor (gosti: Martin Beroš, Sara Renar, Hajrudin Hromadžić)
Šezdesetosma dvijetisućedevete...
Film Blokada Igora Bezinovića predstavlja autorski prikaz najbrojnijeg, najdužeg i politički najznačajnijeg studentskog prosvjeda na ovim prostorima, blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu u travnju i svibnju 2009. godine. Film kronološki prati pripremne sastanke skupine studenata koji planiraju na jedan tjedan zauzeti zgradu svojeg fakulteta kako bi senzibilizirali javnost oko problema vezanih uz pravo na besplatno obrazovanje u RH. Film potom predstavlja zauzimanje zgrade od strane studenata te proces komunikacije i pokušaja komunikacije tih studenata s autoritetima (vlastitim profesorima, članovima Vlade RH i medijima). Film prati živote aktera u vrijeme blokade, njihove međusobne konflikte i njihovu beskompromisnu zajedničku borbu te, konačno, donošenje odluke o prestanku blokade i o nastavku borbe drugim sredstvima.
NEDJELJA 21. 4.
16.00 sati OSNOVE POLITIČKE PISMENOSTI I DIREKTNA DEMOKRACIJA, radionica
18.30 sati ZEMLJA ZNANJA, projekcija filma i razgovor (gosti: selma banich, Karlo Ekmečić, Dijana Ćurković)
20. travnja 2009. godine, studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu preuzimaju kontrolu nad fakultetom. Od Vlade Republike Hrvatske zahtijevaju ukidanje svih oblika plaćanja visokog obrazovanja. Tijekom blokade fakulteta studenti sve odluke donose metodom direktne demokracije. Tako Plenum, tijelo sastavljeno od više stotina studenata, postaje glavni lik filma. Paralelno pratimo i drugu, medijsku stvarnost u kojoj 'žive' osobe od političke važnosti i odlučuju o našoj današnjici i budućnosti. Film Saše Bana Zemlja znanja dokumentira 35 dana blokade fakulteta, tijekom kojih Vlada ignorira studente.
OSNOVE POLITIČKE PISMENOSTI I DIREKTNA DEMOKRACIJA, radionica
20. i 21. 4. 16 - 18 sati
Ova dvodnevna radionica namijenjena je svima koji su zainteresirani za razvoj kritičke misli, kako kod sebe tako i onih oko sebe. Kroz uvodna izlaganja nakon kojih slijede zajedničke rasprave analizirat ćemo vlastite pristupe razumijevanju društva te koliko je to razumijevanje proizvod neovisnog zaključivanja a koliko je obilježeno aktualnim trendovima u našem okruženju. Bavit ćemo se i promišljanjem o mogućnostima međuljudskog organiziranja koji su alternativni današnjim prevladavajućim hijerarhijskim modelima.
Prvi dan bavit ćemo se analizom pojmova s kojima baratamo kad tumačimo svijet oko sebe i usklađivanjem zajedničke terminologije. Vrlo često ljudi u međusobnim raspravama koriste iste termine kojima pridaju različita značenja što ih dovodi u situacije da ne mogu razlučiti ni oko čega se točno ne slažu a kamoli da bi se oko nečega uspjeli složiti. Za prevazilaženje tog problema važan je kritički pristup svakom pojmu, a to znači njegovo objedinjeno sagledavanje iz etimološke, lingvističke i povijesne perspektive. Takav pristup ne pomaže samo u postizanju toga da rasprave budu konstruktivnije nego daje i kvalitetniji uvid u situacije koje traže određenu vrstu djelovanja.
Drugi dan se bavimo direktnom demokracijom kao metodom. Svaki sustav ima i svoj set pravila. Ovisno o našem poznavanju i uvježbanosti tih pravila možemo unutar datog sustava djelovati s većom ili manjom efikasnošću. Tako i direktnodemokratski sustavi imaju svoj set pravila. Tek poznavanjem i razumijevanjem tih pravila možemo dobiti funkcionalni direktnodemokratski sustav. Ovu temu počinjemo s promišljanjem općeg koncepta demokracije i njenim povijesnim pregledom, da bi dalje nastavili s upoznavanjem raznih modela demokracije. Kako smo svi kroz život pretežno izloženi raznim oblicima predstavničkih sustava a mi se gledamo osnažiti kroz direktnodemokratski sustav, tako ćemo ovdje dobrim dijelom baviti usporedbom predstavničkih i direktnodemokratskih oblika djelovanja, a još ćemo dodatnu pažnju posvetiti direktnodemokratskoj praksi koja se razvijala kroz plenume Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Svako predznanje na ove teme je dobrodošlo ali nipošto nije preduvjet za ravnopravno sudjelovanje u radionici.
Radionicu vodi Zdravko Popović.
BLOKADA - 15 GODINA KASNIJE je dio programa Škole promjene EU projekta Museum of the Commons. Škola promjene je edukativni program koji je dio EU projekta Museum of the Commons, u sklopu L’Internationale, saveza 14 europskih muzeja i drugih kulturnih institucija za suvremenu umjetnost. Škola promjene bavi se osnaživanjem zajednice i povezivanjem muzeja s istom, jer zajedno smo jači_e.
