U godini u kojoj se diljem svijeta obilježava stota godišnjica osnivanja njemačke škole za arhitekturu, dizajn i vizualne umjetnosti Bauhaus, Galerija umjetnina u Splitu i Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu izložbom Bauhaus – od škole do pokreta priključuju se ovoj velikoj obljetnici. Kroz radove studenata i profesora Bauhausa iz hrvatskih muzeja i privatnih zbirki, izložba prenosi priču o toj jedinstvenoj školi koja je svojim utjecajem u potpunosti promijenila tijek poslijeratne svjetske arhitekture, dizajna i umjetnosti, unatoč činjenici da je djelovala samo četrnaest godina.
Bauhaus je osnovao Walter Gropius 1919. u Weimaru, u vremenu obilježenom završetkom prvog svjetskog rata i osnivanjem Weimarske republike. Povijesne okolnosti tako su povezale novu njemačku državu formiranu nakon prvog svjetskog rata i Bauhaus koji je potom izvršio snažan utjecaj na umjetnost i arhitekturu 20. stoljeća. Škola je prošla kroz nekoliko faza koje su određene njezinim preseljenjima , najprije u Dessau (1925 - 1932), zatim u Berlin (1932 – 1933) i promjenama vodstava koje su se odrazile na program. Nakon preseljenja u novi kompleks zgrada izgrađenim prema projektu Waltera Gropiusa u Dessau 1925., Bauhaus u narednim godinama postiže svoj kreativni vrhunac. Funkcionalnost, estetika čistih formi, jednostavnost samo su neke od osnovnih smjernica obrazovnog programa škole koja je svojim osnivanjem nagovijestila i jednu novu viziju budućnosti. Posebno važna odrednica edukativnog djelovanja Bauhausa bila je sinteza umjetničkih teorija i prakse kako kroz kreativne tečajeve i radionice u školi, tako i kroz individualne prakse umjetnika. Bauhaus je vrlo brzo postao internacionalni pojam kojim se danas označava prepoznatljiv izričaj ne samo u arhitekturi, umjetnosti i dizajnu, već podrazumijeva određen svjetonazor i način života.
Posebno mjesto u našoj povijesti umjetnosti, pa tako i na izložbi, imaju studenti Bauhausa: Otti Berger, Ivana Tomljenović i Gustav Bouhtinsky koji su pohađali školu u vrijeme njenog djelovanja u Dessau. Pored hrvatskih studenata, izložba prikazuje radove drugih studenata poput Augusta Černigoja, Farkasa Molnára, Lou Scheper, te profesora među kojima su Paul Klee i Marcel Breuer. Ovi vrijedni radovi dio su Zbike Marie Luise i Ruth Betlheim koja se čuva u MSU Zagreb. Poseban segment izložbe prikazat će utjecaje Bauhausa na poslijeratnu arhitekturu, umjetnost i oblikovanje u Hrvatskoj kroz radove članova grupe EXAT 51 (Bernardo Bernardi, Ivan Picelj, Vjenceslav Richter, Aleksandar Srnec, Zvonimir Radić, Božidar Rašica, Vladimir Zarahović, Vladimir Kristl).
Izborom slika, grafika, fotografija, arhitektonskih nacrta i namještaja, kao i jedinstvene arhivske građe iz zbirki Muzeja suvremene umjetnosti, Muzeja za umjetnost i obrt, Galerije umjetnina i privatnih zbirki u Hrvatskoj dan je pregled ovog jedinstvenog pokreta zaslužnog za razvoj i širenje modernizma na svjetskoj razini.
U posljednjih nekoliko godina teorija i praksa Bauhausa su u fokusu interesa, podjednako i stručnih krugova i šire kulturne javnosti. Posebno treba istaknuti velike projekte Modell Bauhaus (Bauhaus-Archiv / Martin-Gropius-Bau, Berlin 2009.) i Bauhaus 1919 - 1933: Workshops for Modernity (TheMuseumofModern Art, New York, 2009. - 2010.), Bauhaus: Art as Life (Barbican, London 2012), Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse (MSU Zagreb 2015) te niz recentno objavljenih knjiga o školi i njezinom djelovanju, kao i brojne monografije ključnih umjetnika. Dosadašnja istraživanja rezultirala su brojnim studijama o utjecajima na arhitekturu i umjetnost u samoj Njemačkoj i kasnije u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i u manjim sredinama poput Češke i Slovačke, Mađarske, te Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije kroz projekt BAUNET, na čija se istraživanja naslanja i ova izložba. Nedavne društvene i političke promjene koje su iz temelja promijenile sliku europskog kontinenta ukazuju na to da su suradnja i inovativnost u teoriji i praksi, dakle upravo ključni postulati djelovanja Bauhausa, jednako bitni za našu sadašnjost i budućnost.
Izložba ostaje otvorena do 11. prosinca 2019.
Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture RH, Grada Splita, Grada Zagreba, a popratni edukativni program je omogućen sredstvima Goethe Instituta Hrvatska.
