U okviru Artupunkture, kao suradnja Muzeja suvremene umjetnosti i Instituta Tomislav Gotovac, osmišljen je zajednički projekt ZAGREB, VOLIM TE!, posvećen Tomislavu Gotovcu, umjetniku koji je neodvojiv dio zagrebačke urbane i popularne ikonografije. U sklopu projekta organizirat će se i serija diskurzivnih predavanja s namjerom otvaranja novih tumačenja opusa Tomislava Gotovca. 

Predavanja će održati istaknuti stručnjaci, likovni kritičari, teoretičari umjetnosti i kustosi koji su spremni na odmak od uobičajne izlagačke forme prema cjelovitom intelektualnom događaju. Publika će tako kroz seriju od pet predavanja imati priliku proširiti znanja o opusu Tomislava Gotovca, te dobiti uvid u nova istraživanja njegovog opusa. Prvo predavanje održat će Ksenija Orelj (Kuda idemo ne pitajte?) i Vesna Meštrić (Tomislav Gotovac u zbirci MSU) u utorak, 24. listopada s početkom u 18 sati u MM centru.

Ksenija Orelj: Kuda idemo ne pitajte?

Izložba Anticipator kriza – Kuda idemo ne pitajte, otvorila je novu zgradu Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, 2017. godine, u Art kvartu, nekadašnjoj industrijskoj lokaciji Rikard Benčić. Predstavila je retrospektivu Tomislava Gotovca kombinirajući ranije sa starijim radovima, manje poznate s ključnim djelima, unutar specifičnih tematskih dionica. Izlaganje prvenstveno tematizira timski rad te način koncepcije izložbe i popratnog programa, pri čemu je bitno naglasiti da kustosice prethodno nisu poznavale umjetnika, niti njegove radove u cijelosti. Izlaganje se ujedno osvrće na Gotovčevu izložbu kao manifestnu izložbu Muzeja, prvu na novoj lokaciji, koja je tradicionalnu, sakupljačku muzejsku ulogu postavila kao interpretacijsku i komunikacijsku, vezanu uz društveni kontekst i aktualna krizna zbivanja, što je mahom naišlo na odobravanje, no i negodovanje kod publike.

Ksenija Orelj studirala je povijest umjetnosti i njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a potom kustoske kulture pri Akademiji likovnih umjetnosti u Leipzigu. Radi kao muzejska savjetnica u Muzeju moderne  i suvremene umjetnosti u Rijeci i predaje muzejsko-galerijsku prasku na Odsjeku za povijest umjetnosti u Rijeci.

Vesna Meštrić: Tomislav Gotovac u zbirci MSU

U Muzeju suvremene umjetnosti 2003. godine održana je samostalna izložba Tomislava Gotovca Speaking of Pictures na kojoj je autor odlučio izložiti sva djela koja se nalaze u zbirci Muzeja. Izložba je prikazala dvadeset i jedan umjetnički rad nastali u različitim medijima, uključujući fotografije, filmove, kolaže, knjigu umjetnika, objekte, grafike, u razdoblju od 1963. do 2002. godine. Umjetnički radovi Tomislava Gotovca još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća postaju sastavni dio muzejske zbirke MSU, što svjedoči o kontinuiranom praćenju i valorizaciji njegovog umjetničkog djelovanja od strane kustosa Muzeja. Izlaganje će pružiti pregled umjetničkih radova Tomislava Gotovca koji se nalaze u zbirci MSU, uz osvrt na njegove dvije samostalne izložbe u organizaciji muzeja.

Vesna Meštrić je muzejska savjetnica, voditeljica Zbirke Richter i Zbirke Marie Luise Betlheim u MSU Zagreb, a trenutno obnaša funkciju vršiteljice dužnosti ravnateljice MSU. Diplomirala je povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 2005. radi u Muzeju suvremene umjetnosti. Njen glavni interes je suvremena umjetnost, avangardni i postavangardni umjetnički pokreti 20. st., interpretacija i novi mediji u interpretaciji umjetničkih zbirki.

Ponedjeljak, 30. 10. 2023. u 18 sati

Dalibor Prančević i Barbara Vujanović: Ivan Meštrović i Tomislav Gotovac. INTIMA JAVNOGA

Dosada se u umjetničkoj historiografiji nije obrađivala veza između Ivana Meštrovića (1883. – 1962.) i Tomislava Gotovca (1937. – 2010.) odnosno nisu se analizirala njihova djela koja obrađuju vrlo slične problematike no na potpuno drugačiji način i u potpuno drugačijem vremenskom kontekstu. Ipak, ono što je zajedničko ovim umjetnicima direktno je provociranje publike djelima koja obrađuju pitanje „nepoćudne“ pojave i intime nagog tijela u javnome prostoru grada. I ne samo to, zajednički im je interes za tijelo koje se protivi uvriježenom kanonu lijepoga ili onome što se posredovanjem javnih medija ali i dominantnih društvenih vrijednosti nameće kao poželjno i prihvatljivo. S druge strane, ne treba zaboraviti da su neki radovi Ivana Meštrovića zapravo duboko inkodirani u iskustvo i svijest Tomislava Gotovca što on sam na više mjesta spominje i objašnjava, dok je nekolicina njegovih izvedbi upravo i vezana za Meštrovićeva djela te artikulirana u prostoru javnosti.

Ovo predavanje dio je istraživačkog procesa koji je iniciran pripremom istoimenim izložbama u narednoj godini.

Dr. sc. Barbara Vujanović, muzejska savjetnica (Muzeji Ivana Meštrovića – Atelijer Meštrović, Zagreb) diplomirala je povijest umjetnosti i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod nazivom Od antičkih uzora do neoklasicizma – klasična komponenta u djelu Ivana Meštrovića obranila je 2021. godine na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Autorica je Meštrovićev znak u Zagrebu (2017.), te koautorica knjige Ivan Meštrović i Česi: primjeri hrvatsko-češke kulturne i političke uzajamnosti (2018.). Kurirala je brojne izložbe moderne i suvremene umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu. Redovito objavljuje likovne kritike i stručne tekstove.

Dr. sc. Dalibor Prančević, izvanredni profesor (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu) diplomirao je povijest umjetnosti i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje stječe i akademski stupanj doktora znanosti obranivši doktorsku disertaciju pod naslovom Ivan Meštrović u kontekstu ekspresionizma i art décoa. Od 2017. godine voditelj je trogodišnjeg istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost Pojavnosti moderne skulpture u Hrvatskoj: skulptura na razmeđima društveno-političkog pragmatizma, ekonomskih mogućnosti i estetske kontemplacije. Objavljuje znanstvene i stručne radove u relevantnim časopisima i zbornicima te je svojim izlaganjima sudjelovao na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.

Ponedjeljak, 13. 11. 2023. u 18 sati

Sandra Križić Roban: Što nam to konceptualna fotografija (ne) prikazuje?

Konceptualna umjetnost funkcionirala je kao važna antiteza tradicionalnijim umjetničkim izričajima. Pritom eksperimenti i istraživanja u području fotografije omogućuju sagledavanje kontekstualnog dijagrama medija na temelju kojeg otkrivamo društveno okruženje i kulturnu fizionomiju vremena i prostora.

U izlaganju će se prikazati postupci poput istraživanja mogućnosti dekonstrukcije i rekonstrukcije fotografske slike, intervencija u fotografski materijal, intervencija unutar javnog prostora i propitivanja volumena u fotografiji, kao i istraživanje granica medija općenito, kroz djelovanje nekoliko najrelevantnijih aktera u ovom području.

Dr. sc. Sandra Križić Roban doktorirala je u području povijesti umjetnosti te se bavi teorijom i kritikom, kustoskom praksom, nastavom i pisanjem. Radi na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu kao znanstvena savjetnica u trajnom zvanju. Teme istraživanja su joj suvremena umjetnost, povijest i teorija fotografije, poslijeratna arhitektura, problematika javnog prostora i alternativne strategije sjećanja. Jedna je od osnivačica Ureda za fotografiju. Objavila je knjige Na drugi pogled: pozicije suvremene hrvatske fotografije (UPI2M & IPU, 2010.), Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas: odgovornost slike u vrijeme nestrpljivog pogleda (Ljevak, 2013.), monografije Hana Miletić – Street Photography (UzF, 2016.), Vlado Martek – Pripremanje za fotografiju (UzF, 2018.), Anabel Zanze – Napinjanje teksta (Gliptoteka HAZU, 2018.), Branko Balić (s Irenom Šimić, IPU, 2022.), Pisma Ireni. Rekonstrukcija izgubljenog vremena iz arhiva I. V. (Ljevak, 2022.), te uredničku knjigu Watching, Waiting. The Photographic Representation of Empty Places (s Anom Šverko; Leuven University Press, 2023.). Izlagala je na međunarodnim konferencijama, priredila niz samostalnih i skupnih izložbi i objavila brojna poglavlja u knjigama, znanstvene i stručne radove, tekstove u katalozima, te kritike, prikaze i razgovore u domaćim i inozemnim tiskanim izdanjima.

Darko Šimičić, Hommage to Kurt Schwitters – kolaži Tomislava Gotovca

Tomislav Gotovac je unutar svog bogatog multimedijalnog opusa u vremenskom razdoblju od 1960. do 2009. godine jednu dionicu posvetio izradi kolaža. Ova umjetnička tehnika ljepljenja raznovrsnih materijala na podlogu da bi se napravila nova začudna kompozicija ne zahtjeva osobitu zanatsku vještinu. Stoga je široko primjenjiva i privlačna podjednako djeci i amaterima kao i umjetnicima. Povijest kolaža seže u prve decenije 20. st. kada su kubistički slikari tradicionalni slikarski medij nadogradili izrescima iz novina ili komadićima papirnatih tapeta. Eksperimente u kolažnoj tehnici nastavili su dadaisti, futuristi i nadrealisti, dok je potpunu afirmaciju ova tehnika doživjela šezdesetih godina u vrijeme dominacije pop-arta. Upravo tada Tomislav Gotovac radi izuzetno atraktivnu seriju od stotinjak kolaža inspiriranih radom njemačkog dadaističkog umjetnika Kurta Schwittersa.

Predavanje će ukazati na specifičnosti Gotovčevog pristupa kolažnoj tehnici i prezentirati neke reprezentativne primjere iz umjetnikovog opusa. Dio izlaganja biti će posvećen retrospektivnoj izložbi kolaža koju je Gotovac održao u Zagrebu 1988. godine, koja je primjer njegove prakse prezentacije vlastitog rada.

Darko Šimičić suosnivač je i predsjednik Instituta Tomislav Gotovac u Zagrebu gdje radi kao voditelj programskih aktivnosti. Bio je programski menadžer u Soros centru za suvremenu umjetnost / Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu (1994. – 2006.). Radio je u dokumentacijskom odjelu Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (2006. – 2009.). Član je Hrvatske sekcije međunarodnog udruženja likovnih kritičara (AICA).

Od 1978. do 1983. djelovao je kao umjetnik, izlagao na više samostalnih i grupnih izložbi i objavljivao radove u časopisu-katalogu Maj 75. Od kraja 1970-ih godina stvara kolekciju djela suvremenih umjetnika. Bio je kustos brojnih izložbi u zemlji i inozemstvu i autor niza tekstova i likovnih kritika. Održao je više predavanja u zemlji i inozemstvu. Njegova recentna istraživanja fokusirana su na grupe i umjetnike u hrvatskoj umjetnosti 60-ih i 70-ih godina (Tomislav Gotovac, Nove tendencije, Gorgona, Mangelos, Grupa šestorice autora).

Artupunktura, jedinstveni projekt Turističke zajednice grada Zagreba i partnera, predstavlja platformu za kulturu i umjetnost koja objedinjuje brojna umjetnička događanja i kulturne projekte tijekom jeseni u Zagrebu. Zajedničkim umjetničkim djelovanjem brojnih umjetničkih organizacija, kolektiva i umjetnika na specifičnim točkama grada, želi se probuditi njegova vitalna energija i dodatno potaknuti kulturna ponuda te, tako, pozicionirati grad Zagreb kao kreativno središte i odredište urbane i suvremene kulturne scene ovog dijela Europe. U okviru Artupunkture, a u suradnji Muzeja suvremene umjetnosti i Instituta Tomislav Gotovac, osmišljen je zajednički projekt ZAGREB, VOLIM TE!, posvećen Tomislavu Gotovcu. Kroz seriju promotivnih akcija i diskurzivnih programa koji su objedinjeni pod nazivom ZAGREB, VOLIM TE!, što je naziv Gotovčeva najpoznatija performansa, namjera je ukazati na njegov intrigantan i beskompromisni umjetnički stav. Istovremeno to je uvod u veliku izložbu Tomislava Gotovca koja će biti otvorena u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu početkom iduće godine. Projekt je sastavljen od pet komplementarnih segmenta (My Jazz; Predavanja, Otvorena vrata: Krajiška 29, Šetnja gradom i projekcija filma Mjesto pod suncem) koji pokrivaju sva kreativna područja Gotovčeve umjetničke aktivnosti. 

Projekt ZAGREB, VOLIM TE! koncipirali su Vesna Meštrić, muzejska savjetnica u Muzeju suvremene umjetnosti i Darko Šimičić, voditelj programskih aktivnosti u Institutu Tomislav Gotovac.

ARTUPUNKTURA 2023: ZAGREB, VOLIM TE!
Ciklus diskurzivnih predavanja, MM centar, Savska 25
Utorak, 24. 10. 2023. u 18 sati
Ponedjeljak, 30. 10. 2023. u 18 sati
Ponedjeljak, 30. 10. 2023. u 18 sati