Političko-ideološka podjela Europe nakon Drugog svjetskog rata uzrokovala je nadmetanje kulturnih politika između dvaju „željeznom zavjesom“ odvojena bloka. U zemljama Istočnog bloka socijalistički realizam je bio jedini prihvatljiv oblik stvaralaštva te se nastojao suzbiti svaki pokušaj otklona od dominantnog smjera.
Izrazita kontrola nad kulturnim djelovanjem ograničavala je umjetničku slobodu i uobičajeno kolanje umjetničkih ideja i organiziranje međunarodnih susreta. Većini neoavangardnih umjetnika različitih oblika eksperimentalnih praksi djelovanje je bilo zabranjeno ili su bili marginalizirani na javnoj sceni, nisu smjeli sudjelovati na izložbama izvan zemlje, a u pojedinim slučajevima privedeni su na ispitivanja ili su bili prisiljeni surađivati s tajnom policijom, protiv njih su se vodili sudski procesi ili su u najgorem slučaju završili u zatvoru. Unatoč nametnutom umjetničkom diskursu, umjetnici i stručnjaci su pronalazili različite i često subverzivne načine da ostvare svoje naume i predstave ih drugima.
Nakon što se Jugoslavija 1948. odmaknula od utjecaja SSSR-a, krenula je tzv. trećim putem te je nastupilo povoljnije vrijeme za slobodnije umjetničko stvaralaštvo. U novonastalim društveno-političkim okolnostima tijekom 1960-ih i 1970-ih u Zagrebu su održani različiti festivali i manifestacije suvremenih fenomena, kao npr. eksperimentalne glazbe (Muzički Biennale Zagreb), filma (Genre Film Festival) i likovne umjetnosti (Nove tendencije) koji su podjednako predstavili umjetnike s obje strane bloka.
Izložba Art Contact – umrežavanje umjetničkih ideja problematizira dva primjera takve izlagačke strategije, nekadašnje Galerije suvremene umjetnosti (danas MSU) i Galerije Studentskog centra, kao mjesta susreta stručnjaka, umjetnika i razmjene umjetničkih ideja. U fokusu su međunarodne izložbe, projekti, akcije i druge aktivnosti koje su te progresivne zagrebačke institucije organizirale s posebnim naglaskom na sudjelovanje neoavangardnih umjetnika iz Poljske, Mađarske i nekadašnje Čehoslovačke te bivših država SSSR-a: Nove tendencije, 1961.–1973., Poljska suvremena fotografija, 1977., Bogdanka Poznanović. Feedback Letter-box, 1979., Xerox, 1973., Još jedna prilika da budete umjetnik, 1973. Na izložbi Art Contact prikazana su djela vizualne poezije, programirane i neokonstruktivističke umjetnosti, konceptualne serije fotografija i djela drugih konceptualnih praksi, primjeri mail-arta te fotodokumentacija djela tih neoavangardnih umjetnika.
Iz današnje perspektive fundus i bogata dokumentacija MSU-a, Arhiva za likovne umjetnosti HAZU te Kolekcija Marinko Sudac pružaju priliku da preispitamo te povijesno važne manifestacije, te da naša saznanja o njima sagledamo u sasvim drugačijem svjetlu, a možda i otkrijemo neka nova.
Umjetnici koji su sudjelovali na međunarodnim izložbama/projektima u Galeriji suvremene umjetnosti i Galeriji SC u Zagrebu:
Zdeněk Sýkora (Češka), Sándor Szandaï (Mađarska), Edward Krasinski (Poljska), Milan Dobeš (Slovačka), Miloš Urbásek (Slovačka), Jiři Bielecki (Češka), Jiří Hilmar (Češka), Štefan Belohradský (Češka), Jarmila Čihánkova (Slovačka), Tamara Klímová (Češka), Radoslav Kratina (Češka), Jiří Valoch (Češka), Jetleb Zbynĕk (Češka), János Urbȃn (Mađarska, Švicarska), Péter Legéndy (Mađarska), Gábor Tóth (Mađarska), Dalibor Chatrný (Češka), Jiří Hynek Kocman (Češka), Miloslav Moucha (Češka), Milos Laky (Češka) Tomek Kawiak (Poljska), Marek Konieczny (Poljska), Petr Štembera (Poljska), Andrzej Lahowicz (Poljska), Zdisław Sosnowski (Poljska), Natalia LL (Poljska), Jarosław Kozłowski (Poljska); Grupa Dviženije (Rusija): Lev Voldemirovič Nusberg, Georgij Ivanović Lopakov, Arana Francisco Infante, Boris Diodorov, Galkin Vladimir Petrović, Viktor Vladimirović Stepanov, Galina Bit; László Beke, Anonymous Collective (Mađarska): Gyula Pauer, Endre Tót, János Major, István Harazty, Miklós Erdély, Tamás Szentjóby, Imre Bak, László Lakner, Péter Türk, Péter Legéndy, András Baranyay, Gábor Attalai, György Jovánovics, Ilona Keserü, Tibor Csiky, Gyula Gyulás, Tamás Hencze, Tibor Gáyor, Dóra Maurer; Grupa Pécsi Műhely (Mađarska): Sándor Pinczehely, Károly Halász, Károly Kismanoky, Ferenc Ficzek, Szijártó Kalman.
Autorica koncepcije i kustosica izložbe: Ivana Janković, MSU
Izložba je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH.
Otvorenje izložbe i vodstvo su u srijedu, 22. 12. u 18 sati.
Ilustracija: Sándor Pinczehelyi, Bez naziva, 1973. (detalj)
