Prošla su dva mjeseca otkako je u MSU stigla nova ravnateljica Zdenka Badovinac. Dolazak ove međunarodno priznate kustosice i kulturne menadžerice izazvao je velik interes ne samo pratitelja zbivanja na zagrebačkoj i hrvatskoj muzejskoj sceni nego i cijele javnosti.
Njezin prvi kustoski projekt – ciklus izložbi „Zbirka kao glagol“ već je zaživio kroz prvu izložbu „Tužne pjesme rata“, koja je otvorena početkom travnja. Do kraja godine u sklopu ovog ciklusa predstavit ćemo još dvije izložbe.
„Glagol iz naslova“, kaže Zdenka Badovinac, „naglašava da umjetnost koju muzej čuva nije samo pasivni predmet našeg divljenja, već je s nama u interaktivnom odnosu. Kustosi ju moraju staviti u dijalog s vremenom i omogućiti joj da ostavlja trag u stvarnosti."
Kroz inicijativu „Muzej solidarnosti“ MSU također stavlja akcent na davanje podrške zajednici. Još od potresa u Zagrebu, MSU pomaže drugim muzejima, čije su zgrade oštećene, a izvođenje programa otežano ili onemogućeno. U MSU tako možete posjetiti „Parišku sobu“ Hrvatskog školskog muzeja, te aktualne projekte Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn i salona Iso. Također u MSU je trenutačno pohranjen dio knjižnice Prirodoslovnog muzeja. Ovdje je i dio ureda Muzeja za umjetnost i obrt. Od početka rata u Ukrajini, MSU se uključio u projekt Artists At Risk, u sklopu kojeg nudio korištenje muzejskog apartmana ukrajinskim umjetnicima.
„Kroz Muzej solidarnosti“, kaže ravnateljica, „želimo bolje artikulirati i naglasiti ulogu institucije u posebnim situacijama kao što je epidemija, rat i potres.“
Zdenka Badovinac je tijekom karijere bila autorica niza značajnih međunarodnih izložbi i projekata, četiri puta bila je slovenska povjerenica na Venecijanskom bijenalu, bila je austrijska povjerenica za Bienale u Sao Paulu te predsjednica globalne mreže stručnjaka muzeja moderne i suvremene umjetnosti CIMAM.
Priredili smo pregled ravnateljičinih izjava iz nekoliko intervjua – za nacionalnu news-agenciju HINA, Jutarnji i Večernji list - koje je dala od dolaska u Zagreb.
**
„Danas moraju muzeji nastojati nadmašiti prosvjetiteljski model institucije čija je zadaća najprije podučavati neuke. Muzej je danas koncipiran više dijaloški, njegovi posjetitelji sve se više shvaćaju kao aktivni participanti u njegovim programima.“
**
„MSU je jedan od prvih muzeja u Europi koji u svojem nazivu nosi riječ suvremeni. Pokušat ću svoj program povezati s konceptom suvremenog i suvremenosti kao nečega što se je definiralo u slučaju MSU na njegovu nastanku 1954. i doživjelo različite promjene sve do danas. U tom smislu želim pratiti koncepte i ideje koje danas nastaju, ali imaju svoju povijest i genezu u MSU i umjetnosti koja se čuva u zbirkama muzeja.“
**
„Muzeji i njihova publika sve su više partneri, uče jedni od drugih i stvaraju odnos unutar kojeg zamišljamo ozdravljenje društva i nove vizije o tome kako bi ljudi trebali živjeti zajedno u budućnosti, ne samo ljudi nego i druga bića". Ne samo naš grad, cijeli planet je prostor prema kojemu moramo imati aktivan i odgovoran odnos.“
**
„Nijedna umjetnost koju danas gledamo u muzejskim zbirkama, koja je danas predmet školskih programa i promovira državu, u vrijeme svog nastanka nije se prvo dokazala na tržištu. Prvo je dobila simboličku vrijednost zbog nisko plaćenog ili čak besplatnog rada kritičara, povjesničara umjetnosti i zbog toga što su umjetnici i umjetnice jedni druge prepoznavali kao dobre i jedni se na druge referirali. Prečesto nismo svjesni da je ono što je danas poznato kao kanon i što ima tržišnu vrijednost omogućio neprofitni rad mnogih uključenih u umjetnički sustav. Da se umjetničko stvaralaštvo ne bi velikim dijelom financiralo javnim sredstvima, tržište ne bi imalo što plasirati.“
**
„Pridružili smo se i inicijativi Artists at Risk te smo ponudili mogućnost korištenja našeg apartmana u muzeju ukrajinskim umjetnicima. Muzej treba odgovoriti na ono što se događa u realnosti, nikako ne može biti pasivni objekt okolnosti u kojima se našao. Katastrofe kao što su pandemija, rat u Europi, ekonomska kriza koja slijedi zasigurno transformiraju naše živote, a tako i kulturne institucije i umjetnost. Naivno bi bilo zatvoriti se u kulu od bjelokosti i posvetiti se samo "svom radu".
**
„Sadašnje grupiranje unutar Višegradske skupine uglavnom reakcionarnih snaga oživljava onaj reakcionarni „istok“ koji znači represivna sredstva i političko uplitanje u funkcioniranje institucija itd. A mi znamo da je taj isti „istok“ osim represije proizveo i mnoge emancipatorne ideje i socijalnu državu.“
**
„Danas je muzej jedno od rijetkih mjesta gdje ljudi još mogu zamišljati zajedničku stvar, ono što nas sve spaja i za što svi moramo biti odgovorni. No, kako se ta zajednička odgovornost sve više tiče cijelog planeta, muzej više ne može biti predan samo svom uskom okruženju, nego se mora povezivati s partnerima iz međunarodne arene.“
**
„Naša profesija nije nešto dano zauvijek, ne, muzejski radnici i umjetnici se danas bave stvarima koje nekada nisu bile u njihovoj domeni, postali su edukatori, znanstvenici, socijalni radnici. Muzeji su prostori gdje se različita znanja isprepliću i gdje se kao u nekom laboratoriju pokreću razne interakcije koje omogućuju drugačija zamišljanja našeg društva.“
**
„Važno je i da muzej kao javna ustanova bude namijenjen javnosti, premda svako razdoblje drugačije razmišlja o javnosti. U 20. stoljeću muzej moderne umjetnosti publiku je tretirao kao nešto apstraktno, a danas kao konkretne ljude koji pripadaju određenoj zajednici, klasi, spolu. Više komercijalno orijentirane institucije tretiraju javnost prema broju prodanih ulaznica, a društveno osviještene razmišljaju kako zainteresirati i one koji nikad ne dolaze u muzej, a možda čak i neće moći platiti ulaznicu."
**
"MSU je rezultat scene, jer je dugo bio otvoren za nove umjetničke prakse i dijalog s umjetnicima, a tu je i mnogo manjih nevladinih prostora, od kojih neki imaju čak veću međunarodnu prepoznatljivost nego institucije"
**
