U vanjskom prostoru Muzeja suvremene umjetnosti nalazi se nekoliko radova, neki od njih su djela svjetski poznatih umjetnika. U povodu predstavljanja nove intervencije Promatrač autora Marine Brletić i Srđana Laterza 18. veljače 2023. i popratnog programa s istraživačkom igrom Umjetnost OKO tebe sastavili smo kratki vodič po vanjskom prostoru Muzeja. Uputite se u obilazak!
1
OKO
Open My Eyes That I May See
mural, 2015.
Umjetnost je često doživljaj koji otvori oči za novi pogled na neku temu, okolinu. Muzej, kao čuvaonica umjetnosti, ovim radom podsjeća da svjesnije gledamo svijet oko sebe i umjetnošću širimo vidike.
2
BRACO DIMITRIJEVIĆ
Posthistorijski diptih
instalacija, 1969.–2009.
Smještajem imena slučajnih, anonimnih prolaznika na pročelje zgrade uz imena svjetski poznatih umjetnika, autor Braco Dimitrijević navodi nas na pomisao da su to važni umjetnici, čija imena, posramljeno priznajemo, ne znamo, ili čak tvrdimo da su nam poznata. Time otvara pitanje: smijemo li vjerovati svemu što vidimo i čitamo i kako tako lako pristajemo povjerovati?
3
MIROSŁAW BAŁKA
Oči pročišćenja
objekt, 2009.
Na prostoru platoa umjetnik je stvorio gotovo sakralno mjesto za razmišljanje i osamu, s dva pravokutna otvora koji propuštaju svjetlo u unutrašnjost. Kada je okolni bazen ispunjen vodom, kroz ta dva otvora teku dva slapa. Odvojen od užurbanog gradskog ritma, gotovo asketski, puki betonski ambijent priprema posjetitelja na novo iskustvo, potiče na gotovo ritualno čišćenje osjetila prije ulaska u Muzej.
4
MARINA BRLETIĆ, SRĐAN LATERZA
Promatrač
instalacija, 2023.
Autori instalacijom žele potaknuti promatrača koji će „unutarnjim očima“ otkriti ne samo umjetnost u Muzeju nego i u okolici. U fokusu je intervencije antologijska skulptura Ivana Kožarića „Figura“ (Kupač pod tušem) ispred zgrade INA-e, koja često izmiče pogledu. Tako ona predstavlja novu točku sastajanja: povezuje Muzej – u kojem se nalazi model skulpture savskog Kupača na koju upućuje, muzejski plato – s kojeg upućuje pogled, i širi okolni prostor u kojem se nalazi skulptura u punoj veličini.
5
DALIBOR MARTINIS
Umjetnik pri radu
instalacija, 2009.
Umjetnik je načinio rekonstrukciju legendarne reklame Chromosa koja je nekoć stajala na Trgu bana Jelačića, prema originalnim skicama pionira grafičkog dizajna Milana Vulpe. Bila je to prva luminokinetička skulptura – svjetlosna neonska instalacija prikazuje čovjeka koji žutom, crvenom i plavom bojom oslikava nebo - kao simbol umjetnika koji stvara bez obzira na sve. Rad je svojevrsna posljednja uspomena na originalne stare reklame.
6
DINO BELAMARIĆ
Space Invader
instalacija, 2018.
Betonska instalacija s tri vertikalna elementa koji simbolično predstavljaju tri nebodera poznatih arhitekata u blizini njegove prvotne pozicije, na uglu Martićeve i Vojnovićeve. Ondje je kao mjesto susreta i igre popunjavala zanemarenu javnu površinu. Zbog retrofuturističkog izgleda nosi ime arkadne videoigre.
7
AGATA LUČIĆ
Muzej za svakoga
mural, 2021.
Umjetnički rad koji se proteže na 60 m, prikaz je Muzeja kao mjesta učenja, istraživanja, inspiracije i kreativnosti. Likovi su okruženi umjetničkim djelima iz zbirke MSU-a i javnog prostora Grada Zagreba, potražite ih u Muzeju.
8
IVAN PRTENJAK
Oris
objekt, 2017.
Graditi ne znači samo izgraditi jednu zgradu – ona je uvijek u odnosu s okolicom. Autor ovog sjedala, arhitekt, upućuje na motive na prvi pogled nepovezane s arhitekturom, poput zemlje i neba, granice i nedogleda, zelene potkove te jin i janga. Dva dijela sjedala, izvedena u dvije boje koje simboliziraju nebo i zemlju, predstavljaju oblik slova O u Oris, kao posveta kultnom zagrebačkom okupljalištu arhitekata.
9
IVANA FRANKE, PETAR MIŠKOVIĆ, LEA PELIVAN, TOMA PLEJIĆ
Okviri
instalacija, 2004.
Ovaj rad se može mimoići – poput skulpture ili proći kroz njega – poput arhitekture. Kretanjem, bilo uz bilo kroz, lomi naš pogled na okolinu staklenim stijenkama i tako uvijek stvara novu vizualnu senzaciju.
10
IGOR GRUBIĆ
We Are All Children of Revolution
grafit, 1995.–1997.
Mickey Mouse, kao simbol dječje igre, ali i predstavnik industrije zabave, prolazi transformaciju u grafitima Igora Grubića – s prvim grafitom budi sumnju u dosadašnju prezentaciju svijeta koju nam pružaju mediji i opire se zadanim vrijednostima; s drugim upućuje kritiku kapitalizmu; dok s trećim poziva na mir jer „ne možemo promijeniti svijet ili društvo, ali možemo promijeniti sebe“, tvrdi umjetnik.
11
CARSTEN HÖLLER
Dvostruki tobogan
instalacija, 2009.
U vrijeme sve većih prometnih gužvi, belgijsko-njemački znanstvenik i umjetnik predlaže ekološki prihvatljivo sredstvo javnoga prijevoza, čiji se primjer već dugi niz godina nalazi pod krilom Muzeja. Ova divovska skulptura omogućuje brže putovanje s jedne muzejske lokacije na drugu, pri čemu se skulpturu može dodirnuti i osjetiti cijelim tijelom.
