U prvoj polovici 2025. godine Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu otvara šest novih izložbi, donoseći raznolike umjetničke perspektive – od retrospektiva i arhivskih istraživanja do interaktivnih i eksperimentalnih projekata. To su izložba Andreje Kulunčić Činiti svijet boljim mjestom (15. 05. – 12. 10. 2025.); izložba Jana St. Wernera Vibracepcija – istrage valnog prostora (11. 03. – 19. 04. 2025.); izložba Hane Miletić u sklopu ciklusa SintArt 18, (12. 04. – 24. 08. 2025.); opus Luize Margan u programu Kinematografije otpora (20. 05. – 25. 06. 2025.); izložba Mreža motovunskih susreta (20. 03. – 04. 05. 2025.) i Arhiv cetinjskih bijenala: Sunce je spaljeno (20. 03. – 27. 04. 2025.), u sklopu ciklusa Okidači.
Izložba Andreje Kulunčić Činiti svijet boljim mjestom (15. 05. – 12. 10. 2025.) donosi pregled tridesetogodišnjeg stvaralaštva jedne od najvažnijih hrvatskih angažiranih umjetnica, fokusirajući se na društvenu pravednost i aktivizam kroz umjetnost. Izložba se fokusira na teme poput feminizma, migracija, radničkih prava, rodne ravnopravnosti, integracije i kulturne raznolikosti. Edukativne radionice i diskusije omogućuju posjetiteljima i posjetiteljicama aktivno sudjelovanje u projektu i angažman na ključnim društvenim pitanjima. Aktivnosti koje povezuju strane radnike i radnice s lokalnim stanovništvom promicat će inkluzivnost i otvorenost svim društvenim skupinama. U sklopu ovog projekta odvijat će se i programi L'Internationale, međunarodnog saveza institucija koje se bave suvremenom umjetnošću, kojem pripada i MSU.
Izložba Jana St. Wernera Vibracepcija – istrage valnog prostora (11. 03. – 19. 04. 2025.) transformira MSU u interaktivni zvučni ambijent, istražujući odnose između prostora, zvuka i percepcije kroz eksperimentalne kompozicije i dinamične zvučne krajolike. U unutarnjim dijelovima Muzeja postavljeni su interaktivni paneli koji usmjeravanjem zvučnih valova stvaraju nepredvidive rezonance i promjene u percepciji arhitekture zgrade, nadovezujući se na interaktivne zvučne panele autora Polja uzbudljivosti postavljene na plato MSU-a u rujnu 2024. Precizno usmjereni zvučni valovi oblikuju prostor stvarajući dinamične zvučne krajolike koji se mijenjaju ovisno o kretanju posjetitelja.
U sklopu ciklusa SintArt 18, izložba Hane Miletić (12. 04. – 24. 08. 2025.) kroz tekstilne radove istražuje odnos rada, održavanja i popravka u društvenom kontekstu, povezujući ih s nasljeđem Vjenceslava Richtera i ulogom Nade Kareš Richter. Uz novi postav skulpture Nada Vjenceslava Richtera iz 1957. godine u prostor kuće, autorica će provesti istraživanje životnog i radnog prostora kuće, na temelju kojeg će osmisliti i izraditi site-specific intervencije u prostoru koje će istovremeno privremeno poremetiti njihove funkcije, ali ih i povezati u novu interpretativnu cjelinu stvarajući nove odnose i značenja, a uz nove radove, u prostor Zbirke se vraća skulptura.
Napokon, Luiza Margan (20. 05. – 25. 06. 2025.) predstavlja svoj opus u sklopu programa Kinematografije otpora, istražujući film i multimedijalne instalacije kroz prizmu otpora dominantnim narativima i strukturama moći. Kinematografije otpora su višegodišnji muzejski program koji Muzej suvremene umjetnosti Zagreb razvija u suradnji Subversive Festivalom. Kinematografije otpora zanimaju se za autorske pozicije koje se opiru srednjostrujaškim kanonima a odlikuje ih upravo intermedijalnost i intertekstualnost pristupa kao i otvorenost prema različitim temama.
Mreža motovunskih susreta (20. 03. – 04. 05. 2025.) istražuje međunarodne umjetničke susrete održane u Motovunu od 1972. do 1984., koji su okupljali autore različitih generacija i poetika te značajno utjecali na regionalnu umjetničku scenu. U tom je razdoblju realizirano 11 likovnih susreta, a Zagrebačka etapa izložbe okuplja i objedinjue radove i dokumentaciju iz zbirki MSU, MMSU Rijeka, te Etnografskog muzeja u Pazinu.
Arhiv cetinjskih bijenala: Sunce je spaljeno (20. 03. – 27. 04. 2025.), u sklopu ciklusa Okidači, donosi arhivsku građu pet izdanja Cetinjskih bijenala (1991.–2004.), propitujući promjene u umjetničkoj i društvenoj stvarnosti regije. Kroz dokumente, periodiku, fotografije, artefakte i video zapise. Kustoske i umjetničke intervencije u dijalogu s nekadašnjim sudionicama/ima reaktualiziraju se teme zajedništva, suradnje i razmjene, propitujući promjenjivost pozicije umjetnosti u suvremenom društvenom kontekstu.
U prvoj polovici godine održat će se i konferencija posvećena pedesetoj obljetnici Grupe šestorice (Boris Demur, Željko Jerman, Sven Stilinović, Fedor Vučemilović, Vlado Martek i Mladen Stilinović).
Ove izložbe donose širok spektar tema i umjetničkih pristupa, čineći Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu ključnim mjestom za promišljanje i doživljaj suvremene umjetnosti u 2025. godini.
