Godina u MSU bila je obljetnička – osnovan 21. prosinca 1954. kao Galerija suvremene umjetnosti, MSU je ove godine napunio 70 godina postojanja. Godišnjicu smo obilježili s četiri nezaboravne izložbe velikih hrvatskih suvremenih umjetnika – Josipa Vanište, Aleksandra Srneca, Julija Knifera i Ivana Picelja, čija je izložba još uvijek u tijeku i možete je pogledati sve do 2. veljače 2025. Ove godine donijeli smo vam 29 izložbi u Zagrebu i Hrvatskoj, uz naših standardnih tristotinjak programa na godišnjoj razini – gotovo svaki dan u MSU mogli ste vidjeti nešto novo. I – vidjeli ste. Hvala vam što ste nas pratili u 2024. i vidimo se opet u 2025. godini, u MSU, muzeju za sve. 

Prvi dio godine obilježila je izložba Tomislav Gotovac a.k.a. Antonio G. Lauer: Uzlazno silazna genealogija koju je kurirao gostujući kustos Pierre Bal-Blanc. Izložba nije bila posvećena samo Gotovčevom radu, već i širem kontekstu njegova stvaralaštva – njegovim inspiracijama te utjecajima na suvremenike i buduće generacije umjetnika. I sami smo ostali iznenađeni veličinom i složenošću umjetničkog, kulturnog i društvenog „clouda“ u čijem se središtu nalazio Gotovac, koji se proteže kroz desetljeća i preko više kontinenata.

U drugom dijelu godine predstavili smo izložbu Goran Trbuljak: Da sam umjetnik bio bih genij!* (* preuzeta i posvojena izjava). Zbog povijesti Trbuljakova odnosa s našim muzejem, ova je izložba bila napeta i neizvjesna – do zadnjeg časa nitko, niti mi u muzeju, niti sam autor, nije mogao sa potpunom sigurnošću reći hoće li se ona održati ili ne. Goran Trbuljak, naime, godinama ne samo da nije želio izlagati u MSU, nego nije želio niti ući u zgradu muzeja. O tome je napisao i manifest, a i na druge je načine otvorio pitanje opravdanosti izlaganja ovdje i ima li kakvih mogućnost da tu već načelno dogovorenu izložbu u posljednjem trenutku ipak izbjegne. Srećom na kraju je cijeli taj put i dileme koje su nas pratile tijekom njegova trajanja završile su na zidu postava.

Pored izložbe Gorana Trbuljaka ljeto smo posvetili temi očuvanja djela moderne i suvremene umjetnosti izložbom Izbliza / Up Close, dok je jesenski program obilježila međunarodna izložba Creeps and Butterflies u sklopu festivala Organ Vida. Godinu smo zaključili izložbama Ples, otpor, (ne)rad: Kulturni, politički i umjetnički aspekti plesa za vrijeme i nakon Jugoslavije te Miris svježe nacijepanih drva.

Tijekom godine izložbama smo predstavili Vlastu Žanić, Milicu Rakić, Jonasa Staala, Katu Mijatović, Teutu Gatolin i Martu Katavić, te umjetnički dvojac Darko Fritz i Željko Serdarević (Studio imitacije života). U ciklusu Okidači gostovali su Kolektiv Žene ženama, Dubravko Sertić, Marko Tadić, Prijatelji MSU-a i ATD Dijalozi. Zbirka Richter ugostila je izložbu Jelene Janković, dok je u ciklusu SintArt predstavljen rad umjetnika Drianta Zenelija.

Započet prošle godine, projekt Vidljive predstavlja našu najveću institucionalnu suradnju s hrvatskim muzejima – MSU je nositelj projekta, a realiziran je u suradnji s Muzejem moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Umjetničkom galerijom u Dubrovniku, Galerijom umjetnina u Splitu i Muzejem likovnih umjetnosti u Osijeku.

Ove godine, izložbu Vidljive je mogla vidjeti publika u Splitu i Dubrovniku. Pored toga izdvajamo našu suradnju s Parco Arte Vivente u Torinu  gdje smo organizirali izložbu Heliopolis Marka Tadića prema kustoskoj koncepciji Marca Scotinija.

U sklopu članstva MSU u mreži L'Internationale, savezu petnaestak vodećih europskih muzeja suvremene umjetnosti, uz potporu fonda Kreativna Europa realizirano je mnoštvo divergentnih sadržaja. Pitanja klimatskih promjena, dekolonizacije, preispitivanja djelovanja umjetničkih institucija, pitanja održivosti i aktivizma, samo su neke od tema zajedničkog projekta Museum of the Commons, partnera mreže L'Internationale. Kroz programe Škola zajedničkog znanja, Škola promjene, Mala škola revolucije, Škola propagande, čitalački kružoci i drugi programi tijekom cijele godine obraćali smo se širokoj i stručnoj, domaćoj i međunarodnoj javnosti.

Program performansa iz godine u godinu pobuđuje sve već interes – ove godine nastupile su, između ostalih, vodeće hrvatske performerice Vlasta Delimar, Arijana Lekić Fridrih i Nina Kameranjin, ali i Jelena Savić, čiji je socijalno osjetljivi nastup tematizirao temu romskog pesimizma u stoljetnom nepovoljnom kontekstu neromske – gadžo – supremacije. Osim live gigova u muzeju, mnogi su umjetnici gostovali kao sugovornici u razgovorima s publikom ili vodiči u stručnim vodstvima, a cjelogodišnji program Kino na rubu predstavio je neke manje vidljive, ali ne i manje važne segmente i oblike suradnje u području umjetničke kinematografije.

Radionice za sve uzraste i obiteljski programi omogućili su posjetiteljima da postanu sudionici, dok umjetnost doživljavaju kao proces stvaranja, a ne samo promatranja. MSU je i ove godine sudjelovao u Edukativnoj muzejskoj akciji, s temom povezivanja muzeja i STEAM područja (znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost, matematika). Program Vidjeti drugačije omogućio je osobama zdravog vida da dožive posjet muzeju iz perspektive slijepih osoba, a MSU je ostao posvećen inkluziji i prilagodbi sadržaja osobama s invaliditetom.

U 2024. MSU je dodatno „izašao iz zgrade“ kroz popularne ture gradom, tematske šetnje i posjete domovima umjetnika poput Tomislava Gotovca te stopama Ivana Kožarića. Programi su uključivali rekontekstualizaciju Novih tendencija, istraživanje Središća i Novog Zagreba te umjetničke intervencije u javnim prostorima. Posebno su istaknute ture Koracima Novog Zagreba i Art ex Machina, posvećeni urbanizmu, arhitekturi i umjetnosti.

MSU je i lokacija brojnih festivala, koji nam svake godine dovode brojnu novu publiku – Festival tolerancije, Filmske mutacije – festival nevidljivog filma, Subversive Film Festival , Zagreb Film Festival, Festival europskog filma, Improspekcije, festival plesnih improvizacija koji se održava u sklopu programa Antisezona, Eurokaz

Naravno, tu je i Ljeto u MSU program muzeja, koje se čvrsto etabliralo na glazbenoj sceni. Ove godine Ljeto u MSU otvorila je eurovizijska miljenica Konstrakta koja se na stage spektakularno spustila našim najpoznatijim umjetničkim radom – Dvostrukim toboganom njemačkog autora Carstena Höllera, a festival je zatvorila beogradska grupa Koikoi. Njihov nastup na platou MSU glazbeni portal Ravno do dna uvrstio na listu najboljih koncerata u Zagrebu u 2024. godini. Za ljubitelje jazza i ove smo godine imali puno programa – Jazz ciklus HRT, koji je u dvoranu Gorgona doveo mnoštvo domaćih i međunarodnih zvijezda – od Emiliana Sampaia, koji je nakon godina različitih oblika suradnje s ovim orkestrom sad prvi put s njima i zasvirao, do Ede Maajke – te ciklus Jazz na Vrhu u Zbirci Richter.

Ove godine osvojili smo i tri prestižne nagrade Hrvatskog muzejskog društva. Retrospektiva Sanja Iveković: Works of Heart (1970. – 2023.) proglašena je najbolje realiziranom izložbom 2023. godine, dok je izložba Vidljive, ostvarena u suradnji s Galerijom umjetnina u Splitu, Muzejom moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Umjetničkom galerijom Dubrovnik i Muzejom likovnih umjetnosti u Osijeku, osvojila godišnju nagradu za međumuzejsku suradnju. Uz to, projekt Drugačiji i jednaki dobio je priznanje za najbolji pedagoško-edukacijski program. Također, međunarodni projekt Up Close/Od blizu/Izbliza Zagreb, realiziran u suradnji s ALUO i MG u Ljubljani, istaknut je kao iznimno važno ostvarenje u slovenskoj muzeologiji, zbog čega je zaslužio Valvasorovu nagradu za jedinstvena postignuća.

Za iduću godinu  priredili smo i teasere– predstavili smo instalaciju Vibracepcija autora Jana St. Wernera, koji će izlagati u 2025. Ovaj umjetnik održao je i zapažen koncert s Davidom Grubbsom na platou muzeja. Projektom Ulična šuma umjetnica Nika Radić povezala je prirodu i urbano okruženje, najavljujući izložbu SintArt u Zbirci Richter. Iduće godine postavit ćemo i izložbu Andreje Kulunčić, čiji se rad već nalazi i u dionici Drugarstvo aktualnog postava Zbirka kao glagol koji će biti završen četvrtom, završnom dionicom..

Ove godine donijeli smo vam 29 izložbi u Zagrebu i Hrvatskoj, uz naših standardnih tristotinjak programa na godišnjoj razini – gotovo svaki dan u MSU mogli ste vidjeti nešto novo. I – vidjeli ste. Hvala vam što ste nas pratili u 2024. i vidimo se opet u 2025. godini, u MSU, muzeju za sve.

Ilustracije: 
Postav MSU (Budućnosti) 
Dimitrije Bašičević Mangelos: Zlatni globus