Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Zbirke

Zbirke

Proces formiranja muzejskih zbirki započeo je još 1954. godine, odmah po osnutku današnjeg Muzeja, a ondašnje Gradske galerije suvremene umjetnosti.

Sadržaj zbirki analogan je s izložbenom politikom institucije. Naime, od tada do danas izlagani su i otkupljivani radovi hrvatskih i međunarodnih umjetnika i umjetnica koji su u vremenu svoga nastanka bili pokazateljima kvalitetnih, zanimljivih umjetničkih htijenja, odnosno govorili su novim i drukčijim likovnim jezikom. Zbirke Muzeja suvremene umjetnosti sadrže građu koja pokazuje početke i logični razvoj pojedinih umjetničkih tendencija, kao i njihove direktne i indirektne utjecaje na produkciju koja im kronološki slijedi. Ujedno, zbirke očituju aktualnost hrvatske umjetničke produkcije u pojedinom razdoblju u odnosu na istodobne tokove razvoja europske, odnosno svjetske umjetnosti.

Pregled

Zbirka crteža, grafika, plakata i radova na papiru

Poput Zbirki skulpture i slikarstva, i Zbirka crteža, grafika, plakata i radova na papiru obuhvaća građu od početka 20. stoljeća do današnjih dana. Najopsežnija zbirka Muzeja suvremene umjetnosti trenutačno broji 1587 inventarnih jedinica. Među djelima iz prve polovice dvadesetog stoljeća, koja se nalaze u Zbirci, posebno se mogu istaknuti crteži Miroslava Kraljevića i Milana Steinera, te ekspresionističke grafike i crteži Sergija Glumca. Od avangardnih umjetničkih publikacija Zbirka posjeduje, između ostalog, Die Kathedrale Kurta Schwittersa i necenzurirano izdanje časopisa Dada Tank.

Zbirka filma i videa

Zbirka filma i videa sadrži filmsku i video građu nastalu u razdoblju od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća do danas.

Zbirka fotografije

Zbirka fotografije svoju sakupljačku djelatnost nastavlja na aktivnosti Centra za fotografiju, film i televiziju (CEFFT), koji je radom započeo početkom sedamdesetih godina u sklopu Muzeja suvremene umjetnosti. U Zbirci su djela nastala uglavnom nakon 50-ih godina.

Zbirka medijske umjetnosti

Jezgru novoosnovane Zbirke, koja broji 119 inventarnih jedinica, čine radovi rane kompjutorske umjetnosti koje je Muzej suvremene umjetnosti prikupio tijekom pet međunarodnih izložbi naslovljenih Nove tendencije, od 1961. do 1973. Već treća izložba Novih tendencija iz 1965. istražuje odnose kibernetike i umjetnosti te se održava i simpozij na istu temu dok je četvrta izložba Novih tendencija (1968./69.) posvećena teoriji informacija. Sukladno tomu, organizirana je međunarodna konferencija Kompjutori i vizualna istraživanja, a iste je godine pokrenut i časopis BIT international.

Zbirka skulpture

Zbirka skulpture MSU broji 561 umjetničko djelo, a kronološki radovi svojim nastankom sežu sve do prve polovice 20. stoljeća. Kako Muzej suvremene umjetnosti od svog osnutka kroz svoj izložbeni program i putem strategije otkupa aktivno prati inovativna umjetnička kretanja, tako se i u Zbirci skulpture uočava eksperimentiranje u trodimenzionalnoj formi i širenje pojma medija skulpture na objekte, multiple, readymade, asamblaže, ambijente, instalacije.

Zbirka slikarstva

Zbirka slikarstva Muzeja suvremene umjetnosti sadrži 1228 djela hrvatskih i inozemnih umjetnika i umjetnica, obuhvaćajući širok vremenski raspon od početka 20. stoljeća do danas. Ova iznimno vrijedna i heterogena zbirka postupno je nastajala, nerijetko slijedeći u otkupnoj politici program nekadašnje Galerije suvremene umjetnosti, današnjeg Muzeja.

Arhiv Tošo Dabac

Arhiv Tošo Dabac čini gotovo 200 000 negativa, oko 2000 autorskih povećanja, vrijedna fotografska oprema, biblioteka te hemerotečna građa koja se nalazi u nekadašnjem ateljeu legendarnoga zagrebačkog fotografa Toše Dabca. Arhivska građa, osim umjetničke ima i iznimnu dokumentarnu vrijednost, budući da svjedoči o povijesti Zagreba i Hrvatske. Fotografski opus Toše Dabca, u cijelosti sačuvan u Arhivu, obuhvaća širok tematski raspon, od portreta, umjetničkih djela i gradskog života do pejzaža i folklora.

Atelijer Kožarić

Dorađivanje, prekrajanje, zaboravljanje, pozlaćivanje, ugrađivanje u nove cjeline, odbacivanje u hrpe... neke su od umjetničkih gesti koje su se u prostoru atelijera Ivana Kožarića u Medulićevoj 12 pojavljivale i smjenjivale u razdoblju od gotovo 40 godina. Prostor funkcionira kao atelijer u klasičnom smislu riječi, no neće ga biti pogrešno promatrati kao osebujnu platformu za neprestano fluktuiranje energije ili barem kao odlagalište onoga što nakon toga ostaje. U kaosu stvari kronologiju neće biti jednostavno, a možda niti potrebno, uspostaviti. Intencija odbacivanja vlastite prošlosti, svojevrsni nemar prema njoj, te priklanjanje reciklaži oblik su otpora okoštavanju u vlastitome mitu, ali i stalna potreba sakralizacije dnevnog, svakodnevnog.

Donacija Seissel

Donacija Silvane Seissel je umjetnička zbirka u vlasništvu Grada Zagreba koja je 1993. godine dana na upravljanje - čuvanje, održavanje i prezentiranje Muzeju suvremene umjetnosti. Muzej suvremene umjetnosti je od Silvane Seissel supruge arhitekta i umjetnika Josipa Seissela, poznatog i pod pseudonimom Jo Klek, preuzeo slikarske i arhitektonske radove budući da se radilo o osobnoj želji autora da Muzej skrbi o njegovoj ostavštini. Donacija je dobila status Donacije Gradu Zagrebu, a Silvana Seissel status donatorice.

Zbirka Richter

U jednokatnoj vili na Vrhovcu 38, Zbirci Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter, cjelovito je predstavljeno stvaralaštvo jednog od najistaknutijih hrvatskih umjetnika pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća. Vjenceslav Richter i njegova supruga Nada Kareš Richter, 1980. godine darovali su gradu Zagrebu umjetničke radove i obiteljsku kuću s namjerom osnutka mjesta na kojem će se proučavati konstruktivistička umjetnost, okupljati mladi umjetnici, ali i kako bi potaknuli širenje kulturnih sadržaja izvan užeg središta Zagreba.

Zbirka Benko Horvat

Privatni sakupljač Benko Horvat (1875.-1955.) iz Zagreba, donirao je svoju zbirku gradu Zagrebu 1946. godine i od tada se ona nalazi u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Zbirka sadrži 611 predmeta, od čega najveći dio pripada arheološkom materijalu (metalni predmeti, staklo, geme, mala antička plastika), a manji dio čine slikarska i grafička djela nastala u razdoblju od 15. do 18. stoljeća.

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.