Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Program

Izložba Erste fragmenti

Prostor za povremene izložbe MSU-a, otvorenje 12.6.2019. u 20 sati

Pod motom „Mladost (ni)je ludost“ još su jedni Erste fragmenti iznjedrili novu generaciju mladih umjetnica i umjetnika. Između više od 150 pristiglih prijava, odabrano je devetero najboljih koji će svoje radove predstaviti na izložbi, a oni su: Grgur Akrap, Denis Butorac, Tea Jurišić, Jelena Petric, Ivan Prerad, Domagoj Rogina, Klara Rusan, Lana Stojićević, Diana Trohar. Na otvorenju će biti proglašen/a autor/ica najboljeg rada kojoj ili kojemu će biti dodijeljena Grand Prix nagrada od 10 000 kuna i priliku za samostalnu izložbu u Galeriji Kranjčar tijekom 2020. godine.

Kao i svake godine, dodijeljena je jednogodišnja stipendija studentu/tici likovne akademije, koju je ove godine odnijela Teuta Gatolin, studentica Novih medija pri Akademiji likovnih umjetnosti. Osim toga, prema glasovima publike nagradu u iznosu od 3 000 osvojio je Denis Butorac s radom Homesick.

„Izbor nije bio lagan zbog vrlo solidne kvalitete radova. Medijski je ponuda bila vrlo raznolika, od različitih instalacija, skulptura, do slikarstva, crteža i konceptualnih radova. Mislim da su svi članovi žirija uživali i da ćemo imati lijepu izložbu.“, istaknuo je prilikom odabira radova Vanja Babić, predsjednik stručnog žirija. Uz njega, članovi su bili i Patricia Kiš, novinarka i likovna kritičarka, Sebastijan Dračić, slikar i bivši fragmentaš, Tomislav Buntak, novi dekan Akademije likovnih umjetnosti te novopridružena članica, Martina Munivrana, kustosica Muzeja suvremene umjetnosti.

Izložba će biti otvorena do 19. lipnja 2019, a osim odabranih radova, ove će godine fragmenatašice i fragmentaši na zajedničkoj izložbi moći predstaviti i dodatan rad. Detalje možete potražiti i na urbanokulturnoj platformi Urbanka.

O Erste fragmentima

Natječaj „Erste fragmenti“ organizira se od 2002. godine, a u dosadašnjim izdanjima otkupljeno je 200-tinjak djela mladih likovnih umjetnika, koja se danas nalaze na više od 130 lokacija (poslovnica i uredskih prostora) Erste banke u Hrvatskoj. Autori mnogih otkupljenih radova, poput Tanje Deman, Sebastijana Dračića, Ivana Fijolića, Alema Korkuta, Ines Matijević Cakić, Lale Raščić, Zlatana Vehabovića, Matka Vekića i mnogih drugih u međuvremenu su postali afirmirana i cijenjena imena hrvatske umjetničke scene.

U ovom jedinstvenom projektu u Hrvatskoj Erste banka otkupom radova pruža potporu u prvim koracima mladih umjetnika, a izlaganjem umjetnina u prostorima banke podiže svijest o važnoj ulozi umjetnosti u svakodnevnom životu.

Autori o radovima

Grgur Akrap- rad Dvojnik (ulje na platnu, 2019.)
"Slika koju prilažem na natječaj nastala je kao doslovna kopija slike koju sam naslikao prije četiri godine za izložbu u galeriji Matice Hrvatske. Kopija oponaša original u formatu, tehnici, sadržaju i boji. Slika prema kojoj je nastala kopija zarolana je i spremljena u podrum i time zamijenjena svojom boljom verzijom. Manualnom reprodukcijom vlastitoga rada ovu (prema Walteru Benjaminu) patvorinu nastojim staviti u ulogu originala i izbrisati nevidljivu granicu između autentičnog i neautentičnog djela pri čemu kvaliteta ostaje jedino relevantno mjerilo."

Jelena Petric- rad Blueskin (parafinski vosak i silikon na platnu te ljepljiva plastična traka, 2019.)

"Ciklus slika parum affinis nastavak je na moje prethodne slike koje su izrađene od prirodnih neslikarskih materijala poput zemlje, pijeska i voska. Parafin, materijal koji je potpuna suprotnost tim materijalima, privukao me zbog svojih kvaliteta, transparentnosti i mogućnosti dobivanja veoma čistih boja. Također, njegovo podrijetlo kao derivat nafte doslovno sjajno opisuje naše vrijeme, toliko je privlačan svojom bojom i teksturom da ga svi imaju želju dodirnuti. Tekstura samih slika tako im daje dodatnu dimenziju zbog koje graniče s objektima. Na priloženim fotografijama vidljiva su napuknuća koja su nastala u procesu rada i doprinose doživljaju rada i osjećaju prolaznosti."

Diana Trohar- rad Niz1-3 (ulje na platnu, glina)

"Marljivim i upornim ponavljanjem jednake forme na monokromno obojenim platnima, nastaje niz od deset redova koji se protežu u nepravilnim linijama. Mjestimično popunjene plohe, nestabilne i promjenjive, oslonac su jedna drugoj i djeluju kao nakupina bez obaveze da traže posebno određenje. Površina platna premazana je grubim, ali i lazurnim nanosima gline koji težište stavljaju na teksturu. Niz 1-3 kontinuirani je proces preslikavanja jednog elementa u manju cjelinu, te preslikavanja manje cjeline u veću. Postojeća vrijednost je i u tome što je niz otvoren i spreman na daljnje djelovanje."

Ivan Prerad- rad Polumjesec VI (ulje na platnu, 2017.)

"Slika je iz ciklusa Portolanske studije u kojemu proučavam stare karte koje su moreplovci koristili u srednjem vijeku. Pune su ilustracija i raznolikih oblika koji obilježavaju neki prostor – u ovoj seriji radova bivaju izdvojene iz konteksta, njihovi fragmenti izolirani i uvučeni u igru formalističkih karakteristika. U radovima se iščitavaju naznake izvornih značenja simplificiranih oblika poput zastava, šatora, palmi ili planina koji su nekada služili kao označitelji stvarnih lokaliteta, a ovdje preuzimaju funkciju inspirativnog navigatora u kreativne svjetove."

Klara Rusan- rad Ilustratura(crni tuš na platnu, 2019.)
"Ilustratura 1 prvi je u nizu radova iz novog projekta Ilustratura. Riječ je o projektu u kojemu se vraćam na klasično crtanje, dalje od tableta i kompjutera te umjesto toga koristim crni tuš na papiru. Kroz projekt spajam ilustraciju i arhitekturu. U statičnom, hladnom i ograničavajućem (zatvorenom) prostoru postavljam žive i do maksimuma ispunjene detaljima priče. U ovom konkretnom radu kroz od desnog donjeg kuta preko lijevog donjeg kuta zatim do lijevog gornjeg i na kraju desnog gornjeg kuta opisujem jedan hedonizmom ispunjen dan."

Tea Jurišić- rad Dalmatinska mitologija (kombinirane tehnike akvarel, tuš, olovka, 2018.)
"Ilustracija Dalmatinska mitologija referira se na običaje, tradiciju i praksu Dalmatinske zagore i priobalja, koji su nerijetko bili bizarni i neuobičajeni. Dio su serije Balkantropologija koja abecednim redom prikazuje najzanimljivije običaje Balkanskog poluotoka."

Denis Butorac - rad Homesick (3 fotografije, digitalna fotografija, digitalni ink jet ispis na arhivskom papiru, 2018.)
"Odrastao sam u Slavoniji, u sredini u kojoj su uzgoj i ubijanje životinja u prehrambene svrhe višestoljetna tradicija. Samim time, ne samo da je prihvatljivo, već je i očekivano da djeca od najranije dobi budu uključena u cjelokupni proces kako bi se stečene vještine iznova prenijele na nove naraštaje. Budući da sam odmalena odbijao sudjelovanje, često sam nailazio na nerazumijevanje i uvrede. Revoltiran uvriježenim mnijenjem kako sposobnost da se ubije životinja može biti protumačena i kao potvrda muškosti, nastojim prevladati strah i gađenje te u ulozi pasivnog promatrača prvi put nakon dugo vremena prisustvujem činu klanja. (...) Poput kakve inicijacije, aranžiram posljedice tog rituala muškosti kako bih konzervirao neugodne uspomene i kreirao nove, ali ujedno uspostavio i novi model povezivanja s obitelji i sredinom u kojoj sam odrastao. "

Domagoj Rogina- rad Tri monolita (ulje na platnu, 2018.)

"Unutar kompozicijski strogo smještenih monolita istraživao sam mogućnost slike, slobodu izričaja, ispitivao sam snagu i dinamiku poteza kako bi ujedinio strogu formu oblika i pulsirajuću površinu slike."

Lana Stojićević- rad Fasada (kostim i 4 fotografije, 2018.)

"Godine 1931. povodom tradicionalnog kostimiranog Beaux Arts Ball-a, arhitekti koji su sudjelovali u izgradnji Manhattan-a kostimirali su se u svoje slavne zgrade. Za razliku od prethodnih izdanja tog tematskog bala koja su se referirala na romantizirane teme iz prošlosti, te godine, u jeku Velike depresije, arhitekti su odlučili optimistično slaviti budućnost i sadašnjost arhitekture. Neboder-haljine u koje su bili odjeveni zašiljene su prema vrhu jer oponašaju tadašnji stil izgradnje Art Deco nebodera. Tzv. „torta” stil direktna je posljedica zakona o zoniranju iz koji je trebao omogućiti da uslijed preizgradnje zrak i svjetlo lakše dođu do ulice. Kao hommage tom događaju, situaciju sam prebacila u lokalni kontekst i izradila kostim po uzoru na stil u kojem se najčešće gradi u Dalmaciji. I ja se kao i kostimirani arhitekti time referiram na sadašnjost i budućnost lokalne arhitekture, samo u ovom slučaju one narodne, a ne stručne. Nerijetko ilegalno sagrađene i namijenjene turizmu, šarene i naglašeno dekorativne kuće sačinjene su od elemenata pseudo-povijesnih stilova. (...)"

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.