Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Program

Iz arhiva arhitekta: Vila Zagorje

Zbirka Richter, Vrhovec 38, izložba je produljena do 31.1.2019.

Vila Zagorje nekadašnja je zagrebačka rezidencija Josipa Broza Tita, današnja službena rezidencija Predsjednice Republike Hrvatske (Predsjednički dvori, Pantovčak 241). Projektirali su je 1963./1964. arhitekti Vjenceslav Richter i Kazimir Ostrogović unutar biroa Centar 51 koji je u to vrijeme vodio Ostrogović. Richter je bio angažiran putem pozivnog natječaja krajem 1962. na temelju idejnog rješenja Bela hiža (1963.). Tom natječaju prethodio je projekt arhitekta Drage Iblera (1960. – 1962.). Stoga su u novom raspisu natječaja već bili zadani pojedini parametri pa Richter definira novi projekt Vile Zagorje kao „relikt Iblerove koncepcije”. Riječ je ujedno bila o projektnom zadataku velike državne važnosti i na konačni projekt i njegovu realizaciju utjecali su mnogobrojni zahtjevi i vanjski faktori, čime je autorska sloboda u projektiranju bila ograničena.

Izvedbeni projekt Vile Zagorje koji potpisuju Vjenceslav Richter i Kazimir Ostrogović uključivao je i unutrašnje uređenje s reprezentativnim i javnim sadržajima u prizemlju te privatnim sadržajima na prvom katu stambene namjene. Prema danas dostupnim podacima i arhivskim izvorima, prizemlje je uredio Vjenceslav Richter, a prvi kat arhitektice Daša Crnković i Božica Ostrogović. Uz njih, u ovom kompleksnom projektu sudjelovao je još niz vrsnih suradnika i specijaliziranih stručnjaka među kojima su: arhitekti Milan Čanković, Nebojša Weiner, Maja Šah-Radović, Olga Koržinek, pejzažne arhitektice Angela Rotkvić i Silvana Seissel, Ljubo Iveta, statičar Sergije Kolobov. Nadalje, u izvedbi i opremanju objekta sudjelovali su brojni domaći proizvođači: glavni izvođač radova građevinsko poduzeće Tempo, tvornica stakla Kristal Samobor, stolarsko poduzeće„Andrija Žaja”, Interplet, drvno proizvodno poduzeće „Marko Šavrić”, tvornica rasvjetnih tijela„Ivan Šikić” i mnogi drugi.Interijeri su samo manjim dijelom bili uređeni uvoznom opremom.

U tom sinergijskom djelovanju često je teško razlučiti udio suautora i suradnika. Ipak se na ovoj izložbi, kao dijelu ciklusa Iz arhiva arhitekta, naglašava prvenstveno kreativni doprinos Vjenceslava Richtera.

Richterov rukopis najočitiji je upravo u spoju arhitekture i interijerskih rješenja s prepoznatljivim sinteznim pristupom i plastičkim oblikovanjem. Taj njegov izričaj, izrastao još u predegzatovsko vrijeme i u razdoblju grupe EXAT 51, sukladan je tada aktualnom međunarodnom umjetničkom pokretu Nove tendencije, što je jasno izraženo u oblikovanju više elemenata: drvenog stropa / nadstrešnice nad glavnim ulazom, reprezentativnih ulaznih vrata od raznobojnih staklenih prizmi, kasetiranog stropa te rasvjetnih tijela u salonima prizemlja, kao i u parketeriji usklađenoj s intarziranim plohama stolova u domišljenoj cjelini s ostalim namještajem i slikama naših eminentnih umjetnika (Krsto Hegedušić, Miljenko Stančić...).

Izgradnja Vile Zagorje bio je veliki državnički projekt u kojem su sudjelovali vrhunski profesionalci, no u konačnici je ipak rezultat kompromisa i nije Richterovo integralno arhitektonsko djelo, kojem i on sam nalazi zamjerke. Bez obzira na to, dijelovi koje je osmislio predstavljaju visokokvalitetnu, iznimno kreativnu i raznovrsnu materijalizaciju njegovih teoretskih premisa i stvaralačkog habitusa u sklopu ideje prostorno-plastičke sinteze kao cjeloživotne preokupacije.

Na izložbi Iz arhiva arhitekta: Vila Zagorje bit će prikazana geneza nastanka Vile Zagorje od Iblerova projekta, preko Richterova idejnog rješenja do realiziranog objekta koji zajednički potpisuju Ostrogović i Richter, s informativnim pogledom na izvedenu arhitekturu i stambeni prvi kat, te će naglasak biti stavljen na prezentaciju originalnoga unutrašnjeg uređenja prizemlja namijenjenog reprezentativnoj i javnoj funkciji.

Izložbu čine nacrti, fotografska dokumentacija, perspektivni prikazi interijera, nacrti namještaja i izbor malobrojnoga sačuvanog namještaja i rasvjetnih tijela iz šezdesetih godina 20. stoljeća. Prezentirani su nacrti iz Arhiva Vjenceslava Richtera koji se čuvaju u Muzeju suvremene umjetnosti i dio su Zbirke Richter te građa koja je posuđena iz Ureda predsjednice Republike Hrvatske, Hrvatskog državnog arhiva, Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU-a i Muzeja Jugoslavije u Beogradu.

Autorice su izložbe dr. sc. Vanja Brdar Mustapić, muzejska savjetnica MUO-a i Vesna Meštrić, viša kustosica MSU-a.

Izložba je realizirana uz potporu Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.