Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Program

„Prvi svjetski rat i avangardna umjetnost: Dekonstrukcija – konstrukcija“

Izložba je otvorena do 28. rujna 2014.

Institut za istraživanje avangarde, MSU i Kolekcija Marinko Sudac

organiziraju izložbu:

„Prvi svjetski rat i avangardna umjetnost: Dekonstrukcija – konstrukcija“

pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH

Izložba i međunarodna konferencija održavaju se u povodu obilježavanja 100. obljetnice Prvog svjetskog rata i središnji su događaj u nas na kojem će se rekontekstualizirati ta povijesna prijelomnica.

Izložba „Prvi svjetski rat i avangardna umjetnost: Dekonstrukcija – konstrukcija“ postavljena je u postavu Zbirke u pokretu

Izložba će raritetnim referentnim manifestima, časopisima i umjetničkim radovima iz međunarodnog fundusa Kolekcije Marinko Sudac predstaviti radikalni odmak umjetnika prvih dekada 20. stoljeća od tradicionalnog poimanja umjetničkog stvaralaštva i pozicije umjetnosti u društvenom životu, koji je u mnogome odredio vizualnu umjetnost, kulturu i stvarnost suvremene civilizacije. Bit će izložene futurističke, dadaističke, zenitističke, nadrealističke i druge publikacije, te kolaži i grafička djela umjetnika avangardnih pokreta. Posjetitelji će prvi put moći razgledati 18 futurističkih manifesta, uz iscrpne sažetke na hrvatskom jeziku. Izlošci će biti postavljeni u i oko vremenske lente koja će njihovu pojavu kontekstualizirati u vremenu i prostoru.

Kao i svi projekti koje su tijekom godina organizirali Institut za istraživanje avangarde i Kolekcija Marinko Sudac, međunarodna konferencija i prateća izložba Prvi svjetski rat i avangardna umjetnost: Dekonstrukcija – konstrukcija, dio su i korak naprijed u ostvarivanju složene strategije osvješćivanja ključne uloge koju su povijesni avangardni pokreti imali i još uvijek imaju u konstrukciji društva, civilizacije i kulture koji predstavljaju naše neposredno i svakodnevno životno okruženje. Krajnji cilj i idealna metoda ove strategije bit će realizirani osnivanjem i izgradnjom Muzeja avangardne umjetnosti kao platforme diseminacije informacija o povijesnim avangardama u fizičkom prostoru, iako to isto na web-adresi www.avantgarde-museum.comnjegov virtualni pandan inovativno i s globalnim uspjehom obavlja već od 2009. godine.

Avangardne umjetničke ideje zametnute su u uzavrelom društveno-političkom restrukturiranju Europe na početku 20. stoljeća, a manifestno su javnosti objavljene u razdoblju prije i tijekom Prvog svjetskog rata, pa su konferencija i izložba iskoristile obilježavanje stogodišnjice njegova početka kao povijesnu pozadinu predstavljanja umjetničkih projekata i praksi koje su utrle put radikalnom raskidu s tradicionalnim poimanjem smisla i uloge umjetnosti u društvu tijekom njihovih aktivnosti u razdoblju od 1909. do 1938. godine. Stoga je okosnica postava vremenska lenta koja u kronološkom slijedu u izložbenom prostoru objedinjuje povijesne činjenice s umjetninama i tekstualnim informacijama o umjetničkim pokretima i pojavama. U široj konstelaciji postava pojedine znakovite epizode povijesnog slijeda obrađene su detaljnije i bogatije.

Početkom avangarde smatra se objavljivanje Futurističkog manifesta Filippa T. Marinettija, 20. veljače 1909. godine u pariškom dnevniku Le Figaro. Manifest je sažeo glavne principe pokreta, uključujući strastveno preziranje ideja iz prošlosti, posebice političke i umjetničke tradicije, pledirajući za estetiku zasnovanoj na ljubavi prema brzini, tehnologiji i žestini. Automobili, avioni, industrijski gradovi, sve su to futuristima bile zahvalne umjetničke teme, jer su predstavljale tehnološki trijumf čovjeka nad prirodom. Dekonstrukcija stvarnosti i njezina totalna rekonstrukcija programirana po mjeri novog doba, postat će misao vodilja svih avangardnih pokreta. Ultimativni zadatak umjetničke prakse bio je napuštanje bjelokosne kule čistog estetskog područja i aktivno, ako ne i lidersko, oblikovanje društvene zbilje. Iako su na razini svog političkog angažmana avangardisti odražavali konfliktne stavove svoje epohe (futuristi su razvili složen odnos s fašizmom, a ruska avangarda ostvarila najveću moguću programsku identifikaciju s Oktobarskom revolucijom da bi od nje bila surovo odbačena), inovacije koje su unijeli u područje umjetnosti odredile su vizualnu kulturu kakvu danas živimo i nastavljaju biti nadahnuće generacijama umjetnika cijelo stoljeće kasnije. Avangardistička težnja za rekonstrukcijom univerzuma rezultirala je multidisciplinarnom umjetnošću koja je objedinila sliku, riječ , pokret i živi nastup u totalnu umjetnost – spektakl u čijem je centru promatrač. Avangardisti se nisu libili povezivati elitnu i popularnu umjetnost, a njihovo programsko zadiranje u sve segmente života rezultiralo je inovativnim dizajnom i arhitekturom. Koristeći manifeste, knjige i publikacije kao najsnažnija sredstva svoje promidžbe i diseminacije programa, razvili su tipografiju i suvremene oblike vizualne komunikacije i utjecali na marketinške strategije.

Muzej suvremene umjetnosti Zagreb izabran je za idealan institucionalni kontekst predstavljanja prvih decenija avangardnog stvaralaštva jer promovira estetiku i skrbi o povijesnim fenomenima upravo ove umjetničke prakse, bez koje bi institucije njegova tipa bile nezamislive i bespredmetne. Stoga nas izložba svojim materijalom i diskursom vraća na polazišta na kojima je nastao fundus Muzeja i na kojima se razvija njegova šira društvena misija.

Branko Franceschi

Izložba je otvorena do 28. 9. 2014.

Izložba i konferencija omogućene su zahvaljujući potpori Ministarstva kulture RH.


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.