Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

T-HTnagrada@msu.hr: predstavljamo

Goran Škofić, Mirjana Vodopija, Ana Vuzdarić i Vlasta Žanić, posljednjih četvero umjetnica/ka odabranih za ovogodišnju izložbu

Ususret otvorenju izložbe T-HTnagrada@msu.hr, koje će se održati u petak , 28.3. u 20.00 sati, predstavljamo posljednjih četvero umjetnika odabranih za ovogodišnju izložbu.

„Transformacijom stanja bavi se Goran Škofić video radom Jezero u kojem se zbog prezentiranja projekcije u petlji (loopu), dodatno ističu mijene nastajanja i nestajanja formi, odnosno izmjenjuje se vrijeme 'akcije' s vremenom 'kontemplacije'.“ Gledatelj je ponajprije pozvan na meditaciju i uživanje. U statičnom se kadru nalazi idiličan pejzaž jezera omeđen šumom i planinama, a cijeli se prizor zrcali u vodi uz pozadinske zvukove prirode. No, iznenada se smirenost trenutka prekida jakim praskom. To je trenutak kada objekt prelazi iz jednog prostora u drugi, uništava zrcalo svijeta i iza sebe ostavlja nemir. Cijela priča usredotočena je na ljudsku akciju, odnosno posljedice ljudske reakcije, čime rad na apsurdan i ironičan način indirektno komentira neke probleme svakidašnjice, poput nesklada čovjeka i prirode danas.

Goran Škofić rođen je 1979. u Puli. Diplomirao je na umjetničkoj akademiji u Splitu, 2005. Izlagao je u brojnim domaćim i inozemnim galerijama i muzejima, uključujući i prezentacije u umjetničkim institucijama i umjetničkim školama te sudjelovao na međunarodnim festivalima i bijenalima. Godine 2009. dobitnik je nagrade Radoslav Putar kao najbolji hrvatski umjetnik do 35 godina starosti. Dobio je nekoliko stipendija, boravio je na umjetničkim rezidencijama u Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi. Živi i radi u Zagrebu.

„Svijest o nestabilnosti identiteta i njegovim brojnim reprezentacijskim konstruktima snažno je prisutna u tro-kanalnoj video instalaciji Mirjane Vodopije Mogućnost, volja, odluka, djelovanje. Naime, umjetnica, opisujući nesigurna stanja između jave i sna, kao da traži objašnjenje vlastitih nelagoda, sumnji i posrnuća identiteta. Kako sama bilježi: „Mogućnost: za hod po ledu je potrebna hrabrost i odluka. Po stopama u snijegu ne može se sa sigurnošću utvrditi jesam li se vratila ili sam otišla…“ Pri tom, prizore zimskih krajolika doživljavamo kao točke potrage, ali i simbole ispražnjenosti od smisla, povijesti, odnosa, pa na koncu i svojevrsnog odricanja od fiksiranog identiteta. Stalna karakteristika Vodopijinog rada – rad sa svjetlom, istraživanje i primjena svjetlosti i izvora svijetla - prisutna je dakako i u ovoj video instalaciji uz dodatke crtačkog i fotografskog medija.“

Mirjana Vodopija diplomirala je 1987. na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Miroslava Šuteja. Od 1985. do danas ostvarila je 28 samostalnih izložbi i sudjelovala na dvjestotinjak skupnih izložbi ili kustoskih koncepcija u zemlji i inozemstvu te na više međunarodnih rezidencijalnih projekata. Dobitnica je brojnih likovnih nagrada nacionalnog i međunarodnog karaktera. Od 2007. godine radi na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, trenutno u zvanju izvanrednog profesora.

„Otpor zaboravu, prisvajanje glasa te prizivanje hotimice zanemarene kolektivne memorije o antifašističkoj borbi tema je rada Ane Vuzdarić neuobičajenog naziva Hertaformiranje. Riječ je o tvorbi moguće stvarnosti na temelju ideje o paralelnim životima zaboravljene heroine Narodnooslobodilačke borbe Herte Turze, koja se spominje u knjizi Žene Hrvatske u Narodnooslobodilačkoj borbi iz 1955.“

Ana Vuzdarić rođena je 1983. Godine 2009. završila je modni dizajn na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, a 2014. završava Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, na Odsjeku za animirani film i nove medije. Od 2009. izlagala je na skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Zagrebu.

„Odnos prema vlastitim identitetskim mijenama, odnosno predmetima koji su nekada zauzimali identitetska uporišta polazišna su točka novog performansa Vlaste Žanić. Odbačeni rekviziti prijašnjih performansa kao i njihovi zapamćeni elementi koji joj se i dalje čine važnima, postaju svojevrsno arheološko vrelo iz kojeg crpi beskrajne mogućnosti razvoja novih identitetskih konstrukcija.“ Performans Vlaste Žanić održat će se nakon otvorenja izložbe, 28.3. u 20.30 sati u dvorani Gorgona MSU-a, a dokumentacija performansa moći će se pogledati unutar postava i za vrijeme trajanja izložbe.

Vlasta Žanić rođena je 1966. u Zagrebu. Diplomirala je kiparstvo 1990. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Radi u mediju kiparstva, videa, eksperimentalnog filma i performansa. Izlagala je na više od dvadeset samostalnih i brojnim skupnim izložbama, te je sudjelovala na filmskim festivalima i radionicama. Od 2010. zaposlena je na UMAS-u u Splitu kao docentica na Odjelu kiparstva. Živi i radi u Zagrebu i Splitu.

Citati preuzeti iz uvodnog teksta Leile Topić, članice Stručnog povjerenstva i autorice teksta u katalogu izložbe.


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.