Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

Posjet spomenicima Vojina Bakića: Spomen područje Dotrščina

subota, 22. veljače u 12 sati, Spomen područje Dotrščina

Muzej suvremene umjetnosti kao dio popratnih programa uz vrlo posjećenu retrospketivnu izložbu Vojina Bakića „Svjetlonosne forme“ organizira posjet spomenicima Vojina Bakića u Spomen području Dotrščina. Izložba je potaknula rasprave o stanju Bakićevih spomenika, te ovim programom želimo podsjetiti na njegove spomeničke realizacije u Zagrebu. Kustosica donacije Silvane Seissel MSU-a Ivana Kancir, govorit će o uređenju Spomen područja Dotrščina i o natječajnom i izvedbenom projektu radne grupe Seissel – Bakić, a kustosica retrospektive Nataša Ivančević o simboličkim i umjetničkim vrijednostima Bakićevih spomenika u Dolini grobova i na ulazu u Spomen područje.

Vrijeme održavanja programa: u subotu, 22. veljače u 12 sati

Mjesto sastanka: Ulaz u Spomen područje Dotrščina, ispred centralnog spomenika u 12 sati

Kako doći: iz Maksimirske ceste krenite Svetošimunskom cestom uz istočnu stranu parcele Agronomskog fakulteta ili autobusom - linija 205 s Terminala Dubrava kreće u 11.25 h prema stajalištu Dotrščina.

Predviđeno trajanje programa: 40 minuta

Smješten na jugoistočnim obroncima Zagrebačke gore, sjeveroistočno od Maksimirske šume i nedaleko tramvajskog okretišta u Dubravi, Spomen područje Dotrščina je jedno od zagrebačkih najmasovnijih grobnica to jest jedno od najvećih stratišta Drugoga svjetskoga rata u Hrvatskoj. Ime je dobilo po malom potočiću Dotrščini koji se spušta s Medvednice. Dotrščina je bila mjesto pojedinačnih, grupnih i masovnih strijeljanja oko 18 000 Zagrepčana i Zagrepčanki. Odmah po oslobođenju Zagreba, prostor je u etapama kultiviran u spomen područje. Postavljeno je nekoliko tipova nadgrobnih spomenika na mjestima gdje se pretpostavljalo da su vršena strijeljanja. Podizani su spomenici od sredine 60-ih do početka 90-ih godina (Vojin Bakić, Stevan Luketić, Branko Ružić, Kosta Angeli Radovani). Godine 1960. Odbor Saveza boraca grada Zagreba u suradnji s Urbanističkim zavodom grada i Sekreterijatom za prosvjetu i kulturu povjerio je zadatak izrade idejnog rješenja uređenja spomeničkog kompleksa kiparu Vojinu Bakiću, ing. arh. Josipu Seisselu i književniku Juri Kaštelanu. Njihovo je idejno rješenje postalo osnova za sustavno uređenje Spomen područja. U projekt su 1963. uključeni Silvana Seissel i Angela Ratković. Iste je godine kompleks šume Dotrščina kraj Maksimira upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture grada Zagreba. Prva faza uređenja završena je 1968. godine, a 1965. je postavljen centralni spomenik od nehrđajućeg čelika kipara Vojina Bakića. Spomenik realiziran u visokopoliranom nehrđajućem čeliku svijetlećih površina, odražava ono što pali životi predstavljaju svojom žrtvom – čistoću, trajno i vječno svjetlo. U Dolini grobova postavljeno je šest manjih skulptura kristalnih oblika istoga autora. Osim spomen-obilježja, uz put koji ide Dolinom grobova postavljene su mramorne ploče s uklesanim stihovima Ivana Gorana Kovačića i Jure Kaštelana.

Pozivamo vas da zajedno s nama otkrijete simboliku Bakićevih radova u Spomen području Dotrščina.


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.