Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

Ivan Ladislav Galeta: Krajolik nulte točke

Paksi Képtár, Paks (HU)

U četvrtak 21.11. 2013. otvorit će se velika retrospektivna izložba Ivana Ladislava Galete: Krajolik nulte točke u izložbenom prostoru od 1200 metara kvadratnih, u muzeju Paksi Képtár u mađarskom gradu Paksu na kojoj će biti pokazano preko stotinu umjetnikovih djela nastalih od 1969. do danas. Radi se o istoimenoj izložbi koju je MSU 2011. godine uspješno priredio u novoj zgradi muzeja, pokazavši Galetin multimedijski opus u do tada neviđenom opsegu, a u kustoskoj interpretaciji Tihomira Milovca. Izložba u Paksu održava se na poziv ravnatelja muzeja Paksi Képtár Zoltana Proseka.

Galetin umjetnički rad povezan je s Mađarskom, prvenstveno kroz rad u filmskom studiju Béla Balász, ali i uz umjetnička i kritičarska imena kao što su Laszlo Beke, Miklós Peternak, Dora Maurer ili Miklósa Erdély s kojima je u više navrata surađivao od sedamdestih do danas. Mađarsku kulturu Galeta baštini i kroz svoje podrijetlo premda ga je s Mađarskom najviše povezao književni opus pisca Belé Hamvasa, potom posredno James Joyce ili pak mađarski slikar Tivadar Kosztka Csontváry pa ih Galeta često citira u svojim djelima.

“Na određenje smjera Galetina djelovanja bitno su svojim opusom utjecali, s jedne strane autoriteti kao što su Leonardo da Vinci i teorija zlatnog reza, fizičari Nikola Tesla i Albert Einstein, a s druge neobična istraživanja Wacława Karola Szpakowskog, poljskog arhitekta iz prve polovice 20. stoljeća zaokupljenog putovanjima vlakom, iscrtavanjem ritmičkih, labirintskih, neprekinutih linija, pri čemu je primjenjivao zakonitosti binarnog sustava, potom dostignuća antropozofa Rudolfa Steinera... Na hrvatskoj likovno/filmskoj sceni, Galeta nema snažnijih uzora, ali su mu bliski domaći prethodnici, ali i suvremenici kao što su Tomislav Gotovac, Vladimir Petek ili Ivan Martinac...“

Galetin opus okupljen na retrospektivnoj izložbi Krajolik nulte točke jedinstvena je umjetnička cjelina u korpusu hrvatske, ali i europske suvremene umjetnosti. Uglavnom prihvaćen kao filmski eksperimentator, o Galeti se nedovoljno znalo kao eruditu koji svoja filmska djela temeljito strukturira, razrađuje i priprema, a ako ih i ne pretvara u filmski medij, ona ostaju iznimno zanimljiva metamedijska ostvarenja koja nam o filmu svjedoče iz posve novog ugla jer se radi o djelima nastalim u njegovom začudnom medijskom laboratoriju.

„... Galeta je uspio iskoraknuti iz prostora umjetnosti i značajno otvoriti vrata manje istraženim prostorima prirodnih zakonitosti, nalazeći uporište u istraživanju paradoksa percepcije i kognitivnih stimulacija. Galeta proučava istočnjačke filozofije i religije, posebice taoizam, stare civilizacije, ali i doktrine determinizma, teorije brojeva te oblike letrizma koje nalazimo u gotovo svim njegovim djelima. Kao znanstveni autodidakt Galeta je već s prvim radovima, filmom Metanoia iz 1969.; a potom manifestnom samostalnom izložbom Kretanje u SC galeriji 1974.; sa scenarijima Kotač i Kuglica, fotografskim istraživanjima u Reljefima; Čovjek u krugu 1972.-1974.; filmovima i televizijskim eksperimentima TV ping-pong, 1977.; Sfaĩra 1985.-1895., 1985.; Dva vremena u jednom prostoru, 1976.-1984.; Water Pulu 1869.-1896., 1987.; potom nizom audio eksperimenata Ubrzanje, 1977.; Naprijed-natrag: piano, 1977.; PiRâMídas 1972.-1984., 1984.; WAL(L)ZEN, 1989. i dr., pokrenuo pitanja koja su do tada istraživali, s jedne strane znanstvenici i fizičari, a s druge mistici. Fenomen je to kojeg su pioniri u istraživanju kvantne fizike nazvali polje nulte točke, a koji dovodi u pitanje dotadašnje znanstvene doktrine o prirodi energije i materijalnog svijeta. Galeta je tih sedamdesetih godina, vrlo rano i za europski umjetnički kontekst, bez konkretnog uporišta u društvenim strukturama, uglavnom slijedeći vlastitu intuiciju, otkrivao nove perceptivne i semantičke sklopove koji neodoljivo podsjećaju na znanstvene eksperimente i ispitivanja vezana uz polje nulte točke. U svojim, u početku fotografskim, a potom i filmskim radovima vizualizirao je važne oznake kvantne mehanike i energije polja nulte točke kao što je jedinstvenost, neizvjesnost i povezanost, točka središta i širenje energije, prazni prostor, subatomske čestice, determinirani kaos, paralelni svjetovi… da bi u zreloj dobi taj interes prepoznao kao osobnu misiju: pokazati da postojeći postulati i doktrine o materijalnom svijetu, razumijevanju energije i evolucije nisu dostatni i da postoji potreba za traženjem novih tumačenja i definicija.“ Ovo recentno razdoblje obilježili su filmski procesualni radovi kao End Art i Deep End Art s kojima se Galeta svjesno udaljio do dominantne proizvodnje umjetničkog djela i posvetio direktnom radu u prirodnom okruženju vrta u kojem radi kao “umjetnik u svom ateljeu”.

Izložbu prati opsežna monografija na 250 stranica u izdanju MSU-a i Paksi Képtár i tekstovima Tihomira Milovca, Barbare Wurm, Markite Franulić, Malcolma LeGricea, Lasla Bekea, Miklosa Petrernaka, Željka Kipkea i Andeja Mirčeva.

Svi navodi su citati iz uvodnog teksta Tihomira Milovca iz monografije Ivan Ladislav Galeta: Krajolik nulte točke.

Kustos izložbe: Tihomir Milovac, Muzej suvremene umjetnosti


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.