Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

KUSTOSKA RADIONICA: DOKUMENTIRANJE SUVREMENE UMJETNOSTI

Arhiv Ivana Picelja / Arhiv Tomislava Gotovca

održava se 21.studenog 2013. od 10 do 13:30; MSU, Školica

Kustoska radionica posvećena dokumeniranju suvremene umjetnosti fokusirat će primjere organizacije i obrade dva vrlo značajna arhiva: Ivana Picelja i Tomislava Gotovca. Nakon njihove smrti vrijedna umjetnička ostavština nije prepuštena zaboravu već se obrađuje i dostupna je, u granicama mogućnosti, za stručna istraživanja.

Kustoska radionica pokazat će dva moguća načina organiziranja i skrbi o arhivima. U slučaju Ivana Picelja donacijom Anje Picelj-Kosak, kćeri umjetnika zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, arhiv se stručno obrađuje i postupno digitalizira unutar Dokumentacijskog i informacijskog odjela.

Primjer Arhiva Tomislava Gotovca govori o vrlo učinkovitoj privatnoj inicijativi umjetnikove kćeri Sarah Gotovac i supruge Zore Cazi Gotovac, koje su osnivanjem udruge i aktivnim pribavljanjem potpora u Hrvatskoj i inozemstvu, omogućile sređivanje i obradu arhiva, digitalizaciju dokumentacije, ujedno i promociju opusa umjetnika.

Arhiv Ivana Picelja

Ivan Picelj (Okučani, 1924. - Zagreb, 2011.), istaknuti je hrvatski likovni umjetnik i dizajner, međunarodnog ugleda. Studirao je na ALU u Zagrebu, bio je među prvim protagonistima geometrijske apstrakcije u vrijeme dominacije socrealizma kasnih četrdesetih i početkom pedesetih godina prošloga stoljeća. Izlagao je i djelovao kontinuirano na domaćoj i svjetskoj likovnoj sceni.

Suosnivač je i član grupe EXAT 51, a prvu izložbu grupe priredio je u svome stanu u Zagrebu 1952. Jedan je od inicijatora međunarodnog pokreta Novih tendencija, izlagao je na izložbama NT 1961-1973. Posebno je značajan njegov kreativni doprinos na području grafičkog oblikovanja i dizajna plakata. S Galerijom suvremene umjetnosti u Zagrebu, današnjim MSU, Ivan Picelj je surađivao od njezina osnutka 1954. dizajnirajući plakate, pozivnice i kataloge izložbi i oblikujući cjelokupni vizualni identitet ustanove.

Vrlo obiman i iznimno vrijedan arhiv i knjižnicu Ivana Picelja koji su sačuvani netaknuti u obiteljskom stanu u Gajevoj 2B u Zagrebu, Anja Picelj-Kosak, kćer umjetnika, darovala je u travnju 2012. zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti.

Arhivska građa obuhvaća fotodokumentaciju, pisma i korespondenciju poslovnog i privatnog karaktera, filmove, videotrake, CD i DVD, plakate i mape plakata, skice i radove, hemeroteku, osobne predmete i dokumente Ivana Picelja. Posebno se ističu arhivske cjeline vezane za Piceljevo druženje i korespondenciju s Vladom Kristlom, prijateljske i poslovne kontakte s Radovanom Ivšićem i Annie Le Brun, te dugogodišnju suradnju s Denise René i njezinom znamenitom pariškom galerijom. Dragocjena arhivska građa vezana za Piceljev angažman unutar grupe EXAT 51 i u okviru Novih tendencija pružit će nove spoznaje istraživačima umjetnosti 20. stoljeća.

Arhiv i knjižnica Ivana Picelja biti će čuvani kao cjelina, smješteni u prostoru knjižnice MSU, a otvaranje za javnost planira se 2014. godine.


Arhiv Tomislava Gotovca

Tomislav Gotovac a.k.a. Antonio G. Lauer (Sombor, 1937. – Zagreb, 2010.), diplomirao je režiju na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu 1976., istaknuti je multimedijski umjetnik čiji se rad odvijao u vremenskom rasponu od početka šezdesetih godina prošlog stoljeća pa sve do 2009. godine. Njegov je opus medijski vrlo raznovrstan, a dešavao se vremenski podudarno s važnim događanjima na internacionalnoj sceni. Matični medij njegovog rada je film, a ostali oblici djelovanja obuhvaćaju vizualne umjetnosti (kolaži, fotografije, objekti, grafike, dizajn i dr.), izvedbene umjetnosti (performans, akcije, happening, gluma), te razne nekonvencionalne forme izražavanja (ponašanje, govor, djelovanje u medijskom prostoru, itd.). Premda je često izazivao prijepore, još je za života za svoj rad bio nagrađivan i snažno prisutan na domaćoj i internacionalnoj sceni.

Gotovčev arhiv, vrlo raznorodan po sadržaju, nastajao je tijekom dugog niza godina života i rada umjetnika u stanu u Krajiškoj 29. Tijekom vremena, stan je transformiran u cjelovito ambijentalno umjetničko djelo, nalik na „Merzbau“ Kurta Schwittersa. Nakon Gotovčeve smrti, umjetnički radovi i važniji dio arhivskog materijala kojeg čine fotodokumentacija, korespondencija, hemeroteka, plakati, kostimi, rekviziti, osobni predmeti i dokumenti, sortiran je u police, dok je dio stana u kojem je ideja totalnog umjetničkog djela najradikalnije izvedena, ostavljen u zatečenoj formi.

Institut Tomislav Gotovac osnovan je 2011. s misijom da čuvanjem i istraživanjem ostavštine Tomislava Gotovca osigura internacionalnu prezentaciju njegovog rada kroz izložbe, publikacije i ostale medije. Rad Instituta usmjeren je na osiguravanju materijalnih i ljudskih resursa u cilju uspostave kontinuiteta djelovanja kako bi opus Tomislava Gotovca bio prisutan u javnosti i dostupan korisnicima.

Program kustoske radionice:

10.00 – 10.45

Jadranka Vinterhalter, muzejska savjetnica

Arhiv Ivana Picelja, uz powerpoint prezentaciju

10.45 – 11.30 – obilazak Arhiva Ivana Picelja u MSU i diskusija

11.30 – 12.00 – pauza za kavu

12.00 – 12.45

Zora Cazi Gotovac, predsjednica Instituta Tomislav Gotovac

Darko Šimičić, tajnik i istraživač u Institutu Tomislav Gotovac

Arhiv Tomislava Gotovca, uz projekciju filma i powerpoint prezentaciju

12.45 – 13.30 diskusija

13.30 – grupni posjet Institutu Tomislav Gotovac, Krajiška 29, uz stručno vodstvo

Koncepcija i organizacija: Jadranka Vinterhalter, muzejska savjetnica

Molimo prijave za prisustvovanje u kustoskoj radionici slati na e-mail: martina.munivrana@msu.hr

Dodatne informacije: martina.munivrana@msu.hr, jadranka.vinterhalter@msu.hr,

www.msu.hr


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.