Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

EDUAKCIJA UZ IZLOŽBU SOCIJALIZAM I MODERNOST

Pratite bogat edukativni program koji prati izložbu Socijalizam i modernost: Umjetnost, kultura, politika 1950. – 1974. od 2. prosinca 2011. do 5. veljače 2012.

PARALELNA IZLOŽBA
od 3. 12. 2011. do 5. 2. 2012.
Sve pretrpaniji tavani i podrumi postali su „depoi“ mnogih nemuzejskih predmeta koji, eto, konačno u MSU-u mogu zadobiti muzejski status. Premda niste kolekcionar, teško vam je odreći se svih tih stvari jer mnoge od njih imaju za vas posebno značenje. Bez obzira prepoznajete li u njima nedovoljno cijenjeni dizajnerski uradak iz proteklih desetljeća ili ste tek sentimentalno vezani uz poneku od njih, predlažemo da ih donesete u MSU jer vas želimo potaknuti da stvorite alternativnu izložbu vaših socijalističkih spomenica iz razdoblja od 1950. do sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kao paralelu izložbi Socijalizam i modernost.
Vaši predmeti – primjerice, stari RIZ ili ISKRA televizori, Inker porculanske šalice, Končar grijalice, limenke 505 sa crtom i drugo - bit će inventirani, fotografirani i izloženi u predvorju Muzeja, tvoreći personaliziranu nadopunu izložbi i historiografskoj prezentaciji života toga vremena. Po završetku izložbe, predmeti će biti vraćeni vlasnicima preko našeg Posrednika.
Više o akciji skupljanja: marijeta.karlovic@msu.hr i tel:(01)6052735

PROGRAM: RADNIČKA KLASA IDE U MSU
Program besplatnih stručnih vodstava za kolektivne posjete radnica i radnika
Ne obećavamo radničkoj klasi raj, jer tamo je ionako po svoj prilici dosadno, ali joj možemo obećati zanimljivu izložbu Socijalizam i modernost. Na njoj ćemo se prisjetiti kako se nekadašnje besklasno društvo ipak dijelilo na radničku klasu i crvenu buržoaziju, kako se živjelo na kredit i na „veresiju“, kako se putovalo na more fićom ili nekim sličnim prometalom bez klimatizacije, kako se gledao San Remo i slušao Radio Luxemburg na Rizovim prijamnicima velikim kao kuća i mnoge druge stvari koje nam se danas čine bajkovitima i nedostižnima. Također, saznat ćemo što je značilo živjeti u modernističkom dobu nezaustavljivog progresa, kako je to bilo živjeti budućnost ovdje i sada, kretati se na proizvodnoj traci napretka, u neprestanoj želji za bržim, jačim, ljepšim... Je li socijalizam završen projekt i što smo sve naučili iz tog doba? Možemo li konačno, na prošlost gledati bez nostalgije, kritički i snošljivo?
Besplatna stručna vodstva za grupe radnica i radnika hrvatskih tvornica i tvrtki osigurava tim Eduakcije. Predbilježbe na email: eduakcija@msu.hr i telefon (01) 6052719

PROSINAC 2011.

Srijeda, 7. 12. 2011, u 16 sati, izložbeni prostor
SLOBODNA SRIJEDA - dr.prof. Tvrtko Jakovina: Vodstvo izložbom o zemlji koja na Zapad nije mogla, a na Istok nije htjela
Jugoslavija je postala prva zemlja Pokreta nesvrstanih 1961, a Pokret je s vremenom postajao glavno diplomatsko oružje države na na međunarodnom planu. Pokušaj ambicioznih reformi bili su prepuni kočenja i kratkih rezova. Država je bila međunarodno važna, odavala je dojam čvrstine, a iznutra je ostala razdirana sukobima i poteškoćama. Kako se sve navedeno prelomilo u umjetničkom stvaranju, uz niz zanimljivih pojedinosti koje su obilježile hladnoratovsku klimu s jedne strane i pokušaj ostvarivanja vlastitog puta u socijalizam, govorit će jedan od autora izložbe, prof.dr Tvrtko Jakovina, s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Četvrtak, 8. 12. 2011. u 16 sati, izložbeni prostor
PRISTUP – vodstvo za osobe s invaliditetom, osobe oštećena sluha i vida
(uz prijevod na znakovni jezik).
Vodstvo: Nada Beroš, voditeljica Pedagoškog odjela

Petak, 9. 12. 2011. u 17 sati
Vodstvo izložbom za populaciju starije životne dobi, program 60+
Vodstvo: Nada Beroš, voditeljica Pedagoškog odjela

Petak, 9. 12. 2011. u 18 sati
ZIMZELENI FILMSKI KLUB: Dečko koji ne obećava, Kino Metropolis
Muzej suvremene umjetnosti nastavlja program Zimzeleni filmski klub u kojem za sve umirovljenike i osobe s invaliditetom svaki mjesec organizira posebnu projekciju filma i posjet izložbi za samo 10 kn. Ovog mjeseca to je film John Lennon: dečko koji ne obećava i izložba Socijalizam i modernost: Umjetnost, kultura i politika 1950. - 1974. Kakve su razlike u atmosferi šezdesetih u Britaniji i u nas? Je li radnička klasa na zapadu bila bolje sreće? Što s tom temom ima pojava buntovne mlade rock-generacije, koje će John Lennon postati jednim od zaštitnih znakova? Sve to provjerite u filmu slavne vizualne umjetnice i readteljice Sam Taylor Wood.
John Lennon: dečko koji ne obećava, Biografska drama, Velika Britanija, 2009, 98 min. Uloge: Aaron Johnson, Kristin Scott Thomas, Anne-Marie Duff
O filmu: Zamislite djetinstvo Johna Lennona ... Liverpool 1955.: pametan i problematičan 15-godišnjak živi u obitelji prepunoj tajni. Dvije nevjerojatne žene su u konstantnom sukobu oko Johna- njegova majka i teta koja ga je odgojila. Žudeći za normalnom obitelji John bježi od svakodnevice u uzbudljivi svijet rock n' rolla u kojem upoznaje Paula McCartneyja. Nažalost, Johna pogađa tragedija tek što je započeo sa novim uzbudljivim životom. Ovaj otporan mladić ipak pronalazi svoj put i postaje simbolom kojeg danas svi poznajemo.

Subota, 10. 12. 2011. u 17 sati, izložbeni prostor
dr.sci. Ljiljana Kolešnik: Modernizacijski procesi i njihov suodnos s razvojem umjetnosti i popularne kulture, stručno vodstvo suautorice izložbe „Socijalizam i modernost“

Nedjelja, 11. 12. 2011. u 13 sati, izložbeni prostor
dr. sci. Sandre Križić-Roban: Stručno vodstvo izložbom "Socijalizam i modernost"

Suautorica izložbe i povjesničarka umjetnosti fokusirat će se na nužnost poslijeratne obnove i ubrzane stambene i industrijske izgradnje, koja je osigurala arhitektima i urbanistima gotovo demijuršku ulogu u procesu socijalističke modernizacije. Strategije djelovanja koje odražavaju duh epohe i posreduju ideju napretka u neposrednom su poslijeratnom razdoblju bile čvrsto uokvirene planskom privredom i znanstvenim načelima mahom preuzetim iz sovjetske prakse. Kako su se ti procesi razvijali u šezdesetima i sedamdesetima, s naglaskom na hrvatske prilike saznat ćemo kroz vodstvo povjesničarke umjetnosti Sandre Roban Križić s Instituta za povijest umjetnosti.

Nedjelja, 11. 12. 2011. u 17 sati, izložbeni prostor
Dejan Kršić: Stručno vodstvo izložbom "Socijalizam i modernost"
Stručno vodstvo, grafičkog dizajnera i publicista, suautora izložbe Socijalizam i modernost tematizira prvu sekvencu razvoja grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija na području socijalističke Jugoslavije i Republike Hrvatske. Riječ je o razdoblju snažne modernizacije, kako na području forme tako i grafičke tehnologije. Iako se uglavnom identificira s dominacijom geometrijske apstrakcije i djelovanjem Ivana Picelja, najbolja potvrda modernističkog karaktera tog vremena je upravo njegova nehomogenost.

Nedjelja, 11. 12. 2011. u 18 sati, ispred Čitaonice
IZLAGANJE: Ante Radonić, voditelj Planetarija Tehničkog muzeja u Zagrebu
SVEMIRSKA UTRKA U HLADNORATOVSKOM OKRUŽENJU
Kako su dvije super sile, Sovjetski savez i SAD, počele graditi prve rakete-nosače sposobne da u orbitu oko Zemlje ubace umjetni satelit.
Kako su SAD morale ubrzati razvoj svojih programa da bi dostigli Sovjetski Savez.
Kakve su bile tehničke karakteristike i mogućnosti raketa koje su označile početak suparništva SSSR-a i SAD-a u svemiru ?
Kakvi su se sve neuspjesi i promašaji događali u toj svemirskoj utrci?

Utorak, 13. 12. 2011. od 16 do 18 sati
RADIONICA: JELKA NEKAD I DANAS / Zelena soba, 2.kat stalnog postava, dob: od 6 do 12 godina
Kako su izgledali nekadašnji ukrasi za novogodišnje jelke? Kako je izgledao Božić bez Božića? Koliko su se tadašnji ukrasi za bor sadržajem, materijalom i oblikom razlikovali od današnjih božićnih ukrasa? Daleko skromniji izbor ukrasa koji je bio dostupan u dućanima i robnim kućama u vrijeme socijalizma 60tih i 70tih godina – a upravo se temom socijalizma i njegove svakodnevice bavi i naša izložba Socijalizam i modernost, Umjetnost kultura, politika 1950-1974 koju ćemo posjetiti prije početka rada na našoj radionici - nužno je uzrokovao i nalet kreativnosti u svakoj obitelji koja se trudila od svakodnevnih materijala stvoriti najljepše svjetlucave „priče“ za svoju jelku. Izrada ukrasa predstavljala je obiteljsko i prijateljsko druženje a konačan proizvod, iako rijetko ovako raskošan kao današnji ukrasi, bio je posve jedinstven i neponovljiv, i svaku jelku činio drugačijom. Na ovoj radionici pokušat ćemo uz upotrebu dostupnih materijala iz „vremena socijalizma“ napraviti nekoliko jedinstvenih „retro“ ukrasa za naša ovogodišnja božićna i novogodišnja drvca.
Voditeljica: Marijeta Karlović, povjesničarka umjetnosti
Potrebne su prijave na mail: eduakcija@msu.hr do 12.12.20111.

Srijeda, 14. 12. 2011. od 17 sati, prostor izložbe
Program uz izložbu Socijalizam i modernost za osobe 60+
Za posjetitelje Treće dobi organizirano stručno vodstvo izložbom Socijalizam i modernost uz posjet koncertu Anice Zubović u Dvorani Gorgona. Cijena ulaznice za izložbu i koncert za posjetitelje 60+, umirovljenike i osobe s invaliditetom: 20 kuna; Za sve ostale kategorije posjetitelja cijena ulaznice je 40 kuna.

Srijeda, 14. 12. 2011.
SUSRET S ANICOM ZUBOVIĆ, u 18 sati, Dvorana Gorgona
Anica Zubović, jedna od legendi jugoslavenske estrade, i danas je pjevačica zvonka glasa čiji je koncert u klavirskoj i vokalnoj pratnji Ronalda Brausa, posebno upriličen u Muzeju suvremene umjetnosti u okviru izložbe Socijalizam i modernost; Umjetnost, kultura, politika 1950-1974. U razgovoru s Ronaldom Brausom, u svojevrsnom dijalogu dviju generacija i dijalogu dvaju vremena, saznat ćemo što je to „natjeralo“ Anicu da se nakon klasične pjevačke naobrazbe, zaputi u svijet zabavne glazbe. Kako je Nikica Kalogjera „lansirao“ Anicu, nagovorivši je da za Radio Zagreb snimi njegovu obradu pjesme „Negdje u dalekom svijetu“
(temu iz vesterna Crvene podvezice) i kako je ta pjesma postala veliki radio hit pedesetih godina. Odmah potom Anica je snimila prepjev talijanskog hita Poput bršljana (s festivala u San Remu, 1958. ) što joj je otvorilo vrata mnogobrojnim, tada vrlo popularnim festivalima poput Opatijskog, Splitskog, Zagrebačkog, Beogradskog, Krapinskog i drugih. Što danas radi Anica Zubović i kako teku umirovljenički dani slavne pjevačice saznat ćemo u razgovoru s prijateljem i kolegom Ronaldom Brausom, veoma angažiranom pjevaču, vokalnom pedagogu i osnivaču mnogih glazbenih projekata poput ''Opera b.b.'', Zagrebačka putujuća komorna opera bez adrese. U sklopu tog projekta Ronald Braus prvi je umjetnički direktor koji je u suradnji sa Scenom Travnom 15. veljače 2009. omogućio prvu izvedbu opere u Novom Zagrebu.

Četvrtak, 15. 12. 2011. u 10 sati, Mobilni muzej, Dječji odjel KBC Rebro.
RADIONICA ZA DJECU: Igračke kakve su nekad bile (primjer: Tvornica Biserka)
Mali MSU tim Eduakcije Petra Srbljinović i Petra Boehm, posjetit će djecu na Dječjem odjelu KBC Rebro i razveseliti ih pričama o igračkama kakve su nekad bile. U druženju s djecom saznat ćemo o kakvim igračkama maštaju djeca danas te ih potom potaknuti da nacrtaju, izrežu, slijepe ili oblikuju od gline i plastelina svoju omiljenu igračku.

Subota, 17. 12. 2011. , od 16 do 18 sati
RADIONICA: MALA RADIONICA IGRAČAKA / Ekstenzija, dob: od 6 do 12 godina

Potaknuti posjetom izložbi Socijalizam i modernost i izlošcima igračaka tvornice dječjih igračaka Biserka, koje su nekada bile nezaobilazni dio dječjih soba ili tek skromnih kutaka rezerviranih za djecu, u našoj ćemo radionici izraditi jednostavne elemente od kartonske ambalaže, zatim ih obojiti i potom od njih „graditi“ igračke u obliku prometnih vozila, kuća, mostova, radio i TV aparata, stolaca i krevetića... Vjerujemo da će vašu maštu dodatno rasplamsati dijelovi izložbe u kojima su predstavljene naslovnice časopisa i plakati tog vremena, kuhinjske i sobne garniture i mnogi drugi detalji koji su činili svakodnevicu domova sredinom prošlog stoljeća.
Voditeljica radionice: Ksenija Filipović, akademska slikarica
Prijave na email:eduakcija@msu.hr ili tel. 01 605 27 00, najkasnije do 14.1.2011

SIJEČANJ 2012.

PERMANENTNA RADIONICA ZA DJECU I MLADE: Enciklopedije prije Wikipedije
Utorkom od 11 do 13 sati, MSU café
Svakog utorka tijekom siječnja 2012. MSU organizira male radionice u sklopu izložbe Socijalizam i modernost na koje pozivamo djecu različitog uzrasta da prekopaju roditeljske ormare i police, pronađu i donesu stare enciklopedije, nezaobilazan dio dječjeg odrastanja u vrijeme prije kompjutora i interneta. U našim radionicama pokušat ćemo kroz kratka kviz-natjecanja testirati brzinu i kvalitetu odgovora koje nam nude Google i Wikipedia s jedne strane i ''1000 zašto, 1000 zato'', odnosno ''Svijet oko nas'' s druge strane. Dva tima dobit će set od dvadesetak društveno-povijesnih pitanja koja se bave razdobljem socijalizma i modernosti te će trebati upotrebom pisanog ili digitalnog izvora pronaći što kvalitetnije odgovore.
Voditeljice radionice: Marijeta Karlović, Petra Boehm, Petra Srbljinović i Martina Vidas Butorac
Prijave na email: eduakcija@msu.hr

Subota, 14. 01. 2012. od 12 sati
TEMATSKA ŠETNJA NOVIM ZAGREBOM
Marijeta Karlović i Vladimir Tatomir: Konzervirano Zapruđe
U okviru izložbe Socijalizam i modernost vodimo vas u otkrivalačku šetnju Zapruđem.
Rijetki znaju da je izvorna ideja gradonačelnika Holjevca bila da se Zapruđe proteže preko dva kvarta, danas Zapruđa i Središća. Velika tabla s natpisom Srebrni grad na križanju današnjih Avenija Dubrovnik i V. Holjevac trebala je isticati, danas nepravedno toliko prezrenu, aluminijsku oplatu zgrada u Zapruđu kao vrhunac modernističke izgradnje i upotrebe novih dosega u industriji građevnih materijala i tehnologije. Upravo je Zapruđe projekt na kojem se može sagledati princip izgradnje naselja 60-ih godina, što nam omogućuje potpuna provedba zadanih urbanističkih planova bez dodatnih intervencija osim proširivanja parkirališnih mjesta 70ih godina. Vodstvom kroz kvart njegova ''konzerviranost'' u visokom modernizmu omogućava nam direktan pogled prema novim principima izgradnje 60-ih godina, tadašnjim funkcioniranjima gradskih institucija, politici socijalizma koja omogućava plansko razvijanje grada, te arhitektonskim utjecajima zapada. Kroz Zapruđe vode Marijeta Karlović i Vladimir Tatomir, muzej Kvarta.
Sastanak u 12 sati na Trgu Ivana Meštrovića kod sata.

Četvrtak, 19. 1. 2012, od 16 do 18 sati
RAZGOVOR: ZAŠTO SE BOJIMO SOCIJALIZMA?
Sudjeluju: prof.dr.sc. Darko Polšek, Odsjek za antropologiju FF-a, Srećko Horvat, publicist, prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina, Odsjek za povijest FF-a i doc.dr.sc. Nevena Škrbić Alempijević, Odsjek za etnologiju i kulturalnu antropologiju FF-a.
Unatoč činjenici da je u socijalističkom razdoblju Hrvatska izašla iz zaostalosti, pretvorila se u srednje-razvijenu, industrijsku državu, razvila sveučilišta, sportske klubove, gradove, prvi puta u povijesti imala lidere koji su imali važnost i izvan europskog kontinenta, o tome se razdoblju danas govori izvan konteksta, nevoljko ili posve negativno. Je li takav pristup opravdan ili je riječ o privremenom stanju koje pokušava izravnati nepravednost koja se mnogima događala tijekom socijalizma – neslobode govora, nadzora tajnih službi, ograničene nacionalne slobode? Srami li se Hrvatska sebe? Kako se u isto vrijeme u zemlji koja o socijalizmu ne progovora ili se progovara s grčem, neprestano govori o lustraciji baš tih kadrova? Kako se na socijalističko naslijeđe gleda u drugim bivšim socijalističkim državama? O ovim i nizu drugih tema razgovarat će se tijekom tribine koja prati izložbu Socijalizam i modernost...

Subota, 21. 1. 2012., od 16 do 18 sati
RADIONICA: KAKO JE NASLOVNICA POSTALA UMJETNOST

Školica, dob: od 8 do 13 godina. Na današnjoj radionici za naše mlade istraživače socijalističke kulture na izložbi Socijalizam i modernost upoznat ćemo se s naslovnicama ženskog časopisa Svijet, proučiti njihovo grafičko oblikovanje, usporediti ih s današnjim sličnim časopisima i na kraju pokušati stvoriti neku novu inačicu koja može dobro pokazati duh današnjeg vremena: kombinirajući, izrezujući i kolažirajući papire različitih oblika i boja, služeći se letrasetom, tuševima i flomasterima. Ponesite svoj najdraži današnji časopis i promijenite mu dizajn jednostavnim intervencijama.
Također, naučit ćemo kako je pedesetih godina prošlog stoljeća skupina arhitekata i umjetnika pod nazivom EXAT 51 pokušala izbrisati granice između takozvane čiste i primijenjene umjetnosti. Svoj umjetnički izričaj
geometrijske apstrakcije započeli su primjenjivati u dizajnu najrazličitijih predmeta, naslovnica časopisa, interijera i postava izložbi. Član grupe EXAT 51, Aleksandar Srnec, svakako je ime koje moramo zapamtiti.

Subota, 21.1.2012.
HITNA ARHITEKTURA: ARCHIsquad
Besplatne arhitektonske konzultacije za stanovnike Novog Zagreba
Predvorje MSU-a, od 12 do 18 sati
Male korisne promjene u stanovanju hitnaArhitektura
je istraživački projekt grupe Archisquad o postojećim stambenim uvjetima s ciljem poboljšanja individualnih i kolektivnih navika stanovanja, te prostora suživota stanovnika Novog Zagreba. Projekt se sastoji od besplatnih arhitektonskih konzultacija, koje će se održavati u predvorju MSU-a pozivajući posjetitelje, stanovnike kvarta na sudjelovanje i dijeljenje svojih stambenih iskustava i potreba. Na temelju predstavljenih problema tim stručnjaka pružit će što konkretnija rješenja, o tome kako malim investicijama, ne nužno financijske nego prije emotivne prirode, možemo mijenjati svoj izgrađeni svijet na bolje. ARCHIsquad - odred za arhitekturu savjesti - grupa je mladih arhitekata koja se bavi pitanjima društveno-osjetljive arhitekture, osnovana 2006.g. u Zagrebu. Raznovrsni projekti grupe uključuju lokalne edukativne, umjetničke i arhitektonske pro bono projekte, te nagrađivana sudjelovanja na međunarodnim natječajima. Zadnji angažirani projekt grupe scenografija je za predstavu 'Ovo bi mogla biti moja ulica' u ZKM-u, koja govori o posljedicama maloljetničkog nasilja i šutnji o istome, u listopadu 2010. Pilot projekt hitnaArhitektura uspješno je pokrenut u Galeriji Prozori na Peščenici u proljeće 2011, nastavljen u Momjanu u sklopu festivala Vizura Aperta 2011, a svoju treću etapu iskušat će u MSU-u u neposrednom radu sa stanovnicima Novog Zagreba.
hitnaArhitektura – radni tim: Ana Dana Beroš, dia, Vedran Družina, aps.arh., Mirna Horvat, dia, Luka Juras, dipl.diz., dia, Hrvojka Kalogjera, dia
Na konzultacije je poželjno donijeti podloge na temelju kojih će se rješavati konkretni problem (npr. tlocrt ili skica stana, fotografije prostorija ili specifičnih detalja) kako bi se tim što lakše I točnije upoznao sa zadatkom, a ukoliko bude potrebno – rad se može nastaviti i e-mail dopiskom.
Prijave: eduakcija@msu.hr ili telefon (01)605 27 19

Četvrtak, 26.1. 2012. u 17 sati
RAZGOVORI O ARHITEKTURI I URBANIZMU: VIZIJE BUDUĆNOSTI
Sudjeluju: dr.sci. Vedran Ivanković, d.i.a, Arhitektonski fakultet, Zagreb; Lana Lovrenčić, Platforma 9,81, Zagreb i dr.sci. Sandra Križić Roban, moderatorica razgovora.
Kroz dvije važne modernističke teme – Ulicu grada Vukovara i Zagrebački velesajam – odvijat će se razgovori o vizijama budućnosti koju su ponudili hrvatski arhitekti i urbanisti od pedesetih do sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

1.tema: Ulica grada Vukovara – simbol hrvatskog poslijeratnog urbanizma – bila je okosnica razvoja arhitekture koju su mnogi htjeli zvati socijalističkom, obrušavajući se na Le Corbusiera i „dekadentni Zapad“. Međutim, rastakanjem krute političke dogme u desetljećima izgradnje poprimila je specifičan oblik koji je postao jedinstveno obilježje kasnog hrvatskog modernizma – oblik koji pokazuje naprednu viziju rijetke i relativno niske izgradnje kojom dominiraju, slobodni, javni prostori i velike parkovne površine. Središnji prostor u jednoj inačici trebao je biti Hrvatski sabor, no izgradnjom samo manjeg dijela Vijećnice, projekt koji je očito bio politički sankcioniran nije nikada zaživio. Upravo on oslikava sudbinu cijele ulice koja je ostala jedini započet i nerealiziran dio vizije hrvatske budućnosti. O temi izlaže dr.sci. Vedran Ivanković, Arhitektonski fakultet, Zagreb.

2.tema: ZAGREBAČKI VELESAJAM NA DESNOJ OBALI SAVE 1955-1990
Zagrebački velesajam na desnoj obali Save sigurno je jedan od najznačajnijih zagrebačkih projekata druge polovice 20. stoljeća. Odluka o njegovom preseljenju iz 1953. označila je promjenu u razvoju samoga grada kao i početak velikog političko-gospodarskog projekta na razini Zagreba i cijele Jugoslavije.
U arhitektonsko-urbanističkom smislu, Zagrebu se pružila mogućnost da na neizgrađenom zemljištu podigne sajamski grad. Paviljone su projektirali domaći i strani arhitekti, a urbanistička matrica produkt je dvije suprotne planerske koncepcije, M. Haberlea i B. Rašice. Na gradskoj razini upravo je gradnja Velesajma pružila poticaj potreban za gradnju Južnog Zagreba (gradnjom mosta Slobode stvoreni su komunalni preduvjeti za gradnju stambenih naselja). O Zagrebačkom velesajmu govorit će Lana Lovrenčić, Platforma 9,81, Zagreb.
U političko-gospodarskom smislu Zagrebački velesajam bio je najprominentniji sajam u tadašnjoj Jugoslaviji. Od preseljenja na novu lokaciju iz godine u godinu okupljao je sve više izlagača te bio godinama među prvih pet sajmova u svijetu po količini izlagača i sklopljenih poslova. Upravo je stoga i postao mjesto na kojemu je pokret Nesvrstanih promovirao i realizirao svoje ekonomsko-gospodarske i trgovinske ambicije kao i politiku nemiješanja.

Subota, 28. siječnja 2012 od 18 do 20 sati
RAZGOVORI: EMANCIPATORSKE PRAKSE

Sudjeluju: Biljana Kašić, politologinja; Sonja Briski Uzelac, povjesničarka umjetnosti; Jagoda Kaloper, likovna umjetnica i glumica; Ljiljana Kolešnik i Dean Duda, moderatori razgovora
Novi društveni pokreti 1960-ih ili kolokvijalno "šezdesete" predstavljaju niz emancipacijskih zahtjeva koji svojevrsnu globalnu kulminaciju, pretvorenu u simbol desetljeća, doživljavaju u studentskim događajima 1968, koji nisu mimoišli ni jugoslavenska sveučilišna središta. Posrijedi je kolektivni, masovni i izvaninstitucionalni otpor usmjeren na promjenu postojećeg stanja i društvenih odnosa. Koji su dosezi političkih i umjetničkih emanicipatorskih praksi u razdoblju socijalističkog modernizma? Kako se socijalizam odnosio prema vrijednostima novih društvenih pokreta u vrijeme intenzivne antiratne i antinuklearne kampanje, borbe za rasnu ravnopravnost, feminističkog pokreta i nove ljevice, kontrakulture, seksualne revolucije, psihodelije i Woodstocka, jugoslavenskoga crnog talasa i časopisa Praxis?

VELJAČA 2012.

Srijeda, 1.2.2012., u 17 sati
Dean Duda: Stručno vodstvo izložbom Socijalizam i modernost
Suautor izložbe Socijalizam i modernost, u svom će vodstvu kroz izložbu tematizirati odnos socijalizma i popularne kulture, te kako se pojam modernosti ostvaruje kroz socijalističku svakodnevicu.
PODSJEĆAMO PRVE SRIJEDE U MJESECU ULAZ JE SLOBODAN

Subota 4. 2. 2012. u 12 sati
PREZENTACIJA REZULTATA RADIONICE HITNE ARHITEKTURE
Školica, od 12 do 14 sati
Prezentacija istraživanja i rezultata rada grupe Archisquad nakon konzultacija sa stanovnicima Novog Zagreba o postojećim stambenim uvjetima u cilju poboljšanja individualnih i kolektivnih navika stanovanja. Na temelju predstavljenih problema tim mladih arhitekata neprofitne udruge Archisquad pružit će konkretna rješenja o tome ako malim investicijama mijenjati postojeće okruženje na bolje i sudionicima „radionice“ darovati svoja projektna rješenja.

VODITELJICA PROJEKTA: NADA BEROŠ, VIŠA KUSTOSICA
SURADNICE: PETRA BÖHM, MARIJETA KARLOVIĆ, PETRA SRBLJINOVIĆ, KSENIJA FILIPOVIĆ
DODATNE OBAVIJESTI O EDUAKCIJSKIM PROGRAMIMA: eduakcija@msu.hr

Zahvaljujemo sponzorima: T-HT, TZGZ, Jutarnji list, Cockta, Končar, Konzum, Franck, HRT.


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.