Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Novosti

Okrugli stol o zagrebačkom “Svjetlosnom tornju“ - TEŽ-u

Uz prostor No galerije gdje je instalacija K13 Zlatka Kopljara koja tematizira TEŽ-ov neboder održan je razgovor nadahnut tim gradskim svjetionikom u kojem su sudjelovali stručnjaci Goran Arčabić, Vladimir Mattioni, Maroje Mrduljaš, Jure Glasinović, Marko Sančanin, Antun Sevšek, Zrinka Paladino i dr. sc. Andrej Uchytil.

Razgovor je moderirao kustos Kopljarove izložbe, Tihomir Milovac, pomoćnik ravnateljice MSU-a. Prvo je Zlatko Kopljar zahvalio vlasniku zgrade TEŽ-a, Jošku Lončariću što mu je omogućio da u njoj snimi svoj video rad. Toranj sam zapamtio još kao dječak i dugo mi je ostao u sjećanju kao zanimljiva, graciozna zgrada u staklu poput svjetionika ovog grada. Ona je nasljeđe koje nam je netko ostavio i htio bih da ostane svjetlo grada i mjesto gdje će se ljudi okupljati, rekao je Zlatko.

TEŽ je landmark, iako nema takav status, upravo je to, ustvrdio je Vladimir Mattioni, autor više od trideset knjiga, urednik i dizajner. Ovaj zagrebački toranj je golem teritorij za imaginaciju i od velike je važnosti. Fascinatan je upravo zbog svoje nepromijenjivosti i takve zgrade zato i jesu primamljive mnogim umjetnicima. Zrinka Paladino, iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, detaljno je upoznala nazočne s razvojem TEŽ-a od davne 1947. godine, gradnjom i opisom objekta, a o povijesti arhitekture grada i radu Lavoslava Horvata govorio je prof.dr. Andrej Uchytil s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.  Maroje Mrduljaš, teoretičar arhitekture, dodao je kako je Horvatov nefunkcionalni i artistički uradak vrhunac visokog modernizma u arhitekturi. Neboder je enigma kako umjetnicima tako i građanstvu,  te je okarakterizirao toranj kao avangardni i nefunkcionalan što je odvelo razgovor u smjeru pitanja Koliko arhitektura smije biti nefunkcionalna i što s takvim objektom poput TEŽ-a?

Goran Arčabić, kustos Muzeja grada Zagreba naveo je primjere takvih gradnji u Europi iz kojih su poslije nastali savršeni projekti poput industrijskog kompleksa rudnika Zollvereia koji ima oko milijun posjetitelja godišnje, gasometra u sklopu kompleksa čeličane Dobre Nade, galerije Tate Modern koja je nastala u nekadašnjoj turbinskoj zgradi električne centrale Bankside. Svi oni danas imaju izložbene, kazališne ili koncertne prostore, dizajnerske centre, galerije ili vidikovce i uključeni su u turističku ponudu grada. Jure Glasinović, Marko Sančanin i Antun Sevšek iz Platforme 9,81 Instituta za istraživanja u arhitekturi prezentirali su potencijale obnove zgrade TEŽ-a naglasivši kako se nalazi u neposrednoj blizini poslovnog djela grada i samog centra na visokovrijednom zemljištu. Naposljetku je i sam vlasnik zgrade, Joško Lončarić, rekao kako TEŽ ima pozitivnu i racionalnu funkciju ukoliko mu se to omogući. S tim su se svi složili i zaključili kako će upravo taj toranj biti primjer što će se u budućnosti događati sa sličnim objektima diljem Hrvatske.


Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.