Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Izdanja

Volumen

Volumen: katalog zbirke i kronologija izložbi. Zagreb, Muzej suvremene umjetnosti, 2008.
urednica: Snježana Pintarić
736 str., ilustr.
ISBN: 978-953-604-95-8

Muzej suvremene umjetnosti Zagreb upravo je objavio „Volumen", katalog Zbirke. U toj opsežnoj, dvojezičnoj (hrvatski / engleski), bogato ilustriranoj knjizi (736 str; 308 ilustr.) popisan je cjelokupan fundus, uz reprezentativan izbor reprodukcija djela. U katalogu Zbirke autori su predstavljeni abecednim redom, a djela kronološkim, te je pridodana kronologija izložaba od 1955. do 2006. godine.

U zbirkama zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti nalazi se više od četiri tisuće djela  hrvatskih i inozemnih međunarodno priznatih umjetnika nastalih u  različitim medijima i sakupljenih u Zbirkama slikarstva, skulpture, filma i videa, fotografije, medijske umjetnosti i crteža, plakata i radova na papiru.

Volumenom je Zbirka muzeja postala dostupna domaćoj i međunarodnoj javnosti i prije samog otvorenja nove muzejske zgrade, u proljeće 2009.

U fundusu je zastupljeno ukupno devetsto umjetnica i umjetnika od kojih je 60%  inozemnih, a 40% hrvatskih. Prikupljena umjetnička djela nastala su pretežno nakon 1950. godine, iako Muzej posjeduje i djela s početka 20. stoljeća. Kao jedno od najranijih djela ističemo apstraktni kolaž Pafama iz 1922. godine, slikara i arhitekta Josipa Seissela, sliku koja je postala zaštitnim znakom Muzeja, dok su Okviri nastali 2004. - zajednički rad Ivane Franke, Petra Miškovića, Lee Pelivan, Tome Plejića izložen na Venecijanskom biennalu arhitekture - jedno od najnovijih djela koje je uvršteno u fundus.

Muzej je od svog osnutka 1954. godine, u  najvećoj mjeri usmjerio svoje aktivnosti prema praćenju, podupiranju  i dokumentiranju umjetničkih pojava u suvremenoj umjetnosti te sakupljanju i predstavljanju djela nastalih u Hrvatskoj i u svijetu.

Osim toga, u Muzeju su organizirane izložbe koje su pokazale logičan razvoj pojedinih umjetničkih tendencija, kao i njihove izravne i neizravne utjecaje na umjetničku praksu koja im je kronološki slijedila. Izložbe su također promovirale aktualnu hrvatsku umjetničku produkciju u odnosu na istodobne razvojne tijekove međunarodne vizualne scene.

Zbirka hrvatske i inozemne umjetnosti, kojom su obuhvaćena djela nastala u razdoblju od 1945. godine do danas, sagledana je kao cjelina koja dokumentira dominantne tendencije unutar produkcije pojedinog povijesnog razdoblja, a ujedno prati razvoje individualnih opusa, omogućuje problematiziranje samog pojma umjetnosti i kritički revidira discipline povijesti umjetnosti. Druga polovica dvadesetog stoljeća iznimno je kompleksno razdoblje u kojem se susrećemo s vrlo  različitim pojavama, stilskim cjelinama, pravcima, programskim grupama i snažnim individualnim doprinosima likovnoj umjetnosti. Apstraktni ekspresionizam, geometrijska apstrakcija, lirska apstrakcija, figuracija i semifiguracija, enformel, minimalizam, protokonceptuala, analitičko slikarstvo, primarno slikarstvo, Nova slika, Fluxus, Biafra, konceptualna umjetnost, slikarstvo obojenog polja, monokromija, optička umjetnost, transavangarda, organička skulptura, nova skulptura, marginalna umjetnost, te mnoštvo drugih pojmova kojima označavamo pojedine umjetničke pojave, prate tijek suvremene umjetnosti sve do danas. Bogatstvo izraza sukladno je i bogatstvu medija zastupljenih u našim zbirkama - pored klasičnih medija, slike, skulpture, crteža, grafike, Muzej posjeduje niz radova na granici pojedinih medija te djela koji propituju samu bit medija, kao što su objekti, ready-made radovi, eksperimentalni film i video, konceptualna fotografija, fotoinstalacije, instalacije, site-specific radovi, luminokinetički objekti, multimedijske instalacije, itd. Pojedine zbirke posebno se ističu zbog specifične i iscrpne zaokruženosti pojedinih tematskih i stilskih cjelina, kao i zbog svoga internacionalnog karaktera. Odličan primjer zbirke koja u sebi ujedinjuje ova dva ključna kriterija jest zbirka konstruktivističke i kinetičke umjetnosti, temelj koje čine djela članova grupe EXAT 51., a kojima su se kasnije priključili ostali hrvatski predstavnici međunarodnog pokreta Nove tendencije. Zahvaljujući intenzivnoj suradnji s umjetnicima, sudionicima Novih tendencija, naš Muzej posjeduje jednu od najzaokruženijih europskih zbirki te vrste umjetnosti.

Volumen su grafički oblikovali nagrađivani dizajneri Jurij Armanda i Karl Geisler iz studia Produkcija004, a uredila ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Snježana Pintarić.

Upozorenje: Trenutno pregledavate pojednostavljenu verziju stranica. Pregledavanje pune verzije stranica moguće je nakon preuzimanja i instalacije Adobeovog Flash Playera.